Tragom preporuke ECB-a sistemski važnim bankama Eurozone: OGRANIČENA ISPLATA DIVIDENDI I U BIH BANKAMA
Bankama koje su izašle iz sveobuhvatne procjene u 2014. godini sa manjkom kapitala ili su prekršile kapitalne zahtjeve, ECB je preporučila da ne isplaćuju dividende, dok je konzervativan pristup sugerisala bankama koje ispunjavaju kapitalne zahtjeve i već su dostigle 'potpuno ispunjene' koeficijente kapitala (zahtjevi januar 2019), kao i bankama koje ispunjavaju svoje kapitalne zahtjeve na dan 31. decembar 2014., ali još nisu ispunile puni koeficijent kapitala (zahtjevi januar 2019)
Evropska centralna banka (ECB) preporučila je nedavno bankama u eurozoni da budu ove godine konzervativne u isplati dividendi kako bi ojačale svoje finansije. Još 2013. godine iz identičnih razloga regulatori u BiH donijeli su slične odluke smatrajući da je nužno jačanje otpornosti banaka na potencijalno moguće oštrije krizne situacije.ECB je donijela preporuke nakon tzv. sveobuhvatne procjene, dubinskog pregleda bilansa najvećih banaka usmjerenog na jačanje povjerenja javnosti u bankarski sektor. Pritom, pristup isplati dividendi zasnovala je na riziku, razlikujući tri kategorije banaka.
Kapitalni zaštitni amortizer
Bankama koje su izašle iz sveobuhvatne procjene u 2014. godini sa manjkom kapitala ili su prekršile kapitalne zahtjeve, ECB je preporučila da ne isplaćuju dividende, dok je konzervativan pristup sugerisala bankama koje ispunjavaju kapitalne zahtjeve i već su dostigle 'potpuno ispunjene' koeficijente kapitala (zahtjevi januar 2019), kao i bankama koje ispunjavaju svoje kapitalne zahtjeve na dan 31. decembar 2014., ali još nisu ispunile puni koeficijent kapitala (zahtjevi januar 2019). One mogu dividende isplatiti, ali samo u mjeri u kojoj je put ka potpunom ispunjavanju kapitalskih zahtjeva osiguran. Banke čiji dividendne politike nisu u skladu s ECB-ovim preporukama moraju osigurati dodatne informacije i objasniti svoje razloge detaljno. One će također biti u obavezi da ECB-u dostave svoje planove za ispunjavanje potrebnih neophodnih 'potpuno ispunjenih' koeficijenta kapitala. ECB-ova bankarska supervizija će onda procijeniti ove informacije, i, ako je potrebno, donijeti pojedinačne odluke u sklopu svojeg procesa nadzornog pregleda i evaluacije ("SREP odluka"). Kako bi dodatno ojačali otpornost banaka na potencijalno moguće oštrije krizne situacije, Agencija za bankarstvo u FBiH je početkom 2013. godine donijela Odluku o privremenom ograničenju i minimalnim uslovima za isplatu dividendi, diskrecionih bonusa i otkup vlastitih dionica od strane banaka, čime je isplata dividendi vezana za postojanje kapitalnog zaštitnog amortizera u iznosu od 2,5% u odnosu na propisanu minimalnu stopu adekvatnosti kapitala i stopu osnovnog kapitala banka u odnosu na rizičnu aktivu. Osim toga vodena su i druga dva zaštitna sloja - protuciklični zaštitni sloj i zaštitni sloj za sistemski rizik, koje bi Federalna agencija za bankarstvo u slučaju potrebe utvrdila posebnom odlukom.
Ozbiljno shvaćene mjere regulatore
U maju 2014. godine nakon usvajanja nove Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka i kapitalnoj zaštiti, prestala je da važi ova privremena odluka, a zahtjevi privremene odluke su uključeni u novu odluku. Banke su mjere regulatora očito ozbiljno shvatile o čemu govore podaci o raspodjeli dobiti za 2013. godinu. Od ostvarene dobiti banaka u FBiH 2013. godini u iznosu od 138 miliona KM 99% ili 136 miliona KM raspoređeno je u osnovni kapital (zadržanu dobit i rezerve), dvije banke su dio dobiti u iznosu od 1,2 miliona rasporedile za djelimicno pokriće ranijih gubitaka, dok su dvije banke donijele odluku o isplati dividende u ukupnom iznosu od 44 miliona KM. Dakle, Isplate dividendi bile su razborite, a činjenica da su banke zadržale najveći dio ostvarene dobiti u prethodnim godinama u kapitalu, te da je nekoliko banaka dodatnim kapitalnim injekcijama poboljšalo nivo kapitaliziranosti govori da je ponanašenje banaka racionalno i u potpunosti u skladu sa odlukom regulatora.
Mjere opreza su nužne jer je poslovanje bankarskog sektora posljednjih nekoliko godina pod jakim uticajem ekonomske krize, a osim toga tu je dodatno opterećenje usljed ogromnih šteta izazvanih poplavama u proljeće i ljeto 2014. godine.
Kako upozoravaju regulatori, ukoliko se nastave negativni trendovi u kvalitetu aktive i pogoršanje i rast nenaplativih plasmana to može u narednom periodu značajno uticati na slabljenje kapitalne osnove kod nekih banaka. Ipak, zahvaljujući oprezu regulatora, ali i razboritim politikama banaka, adekvatnost kapitala bankarskog sektora održana je kontinuirano iznad 16%, a u posljednje tri godine iznad 17%.
I dok sistemski važne banke u eurozoni imaju obaveze održavati pouzdan nivo kapitala prema Direktivi i Uredbi o kapitalnim zahtjevima (CRD IV), a u isto vrijeme nastaviti pripremati se za pravovremenu i punu primjenu od 1. januara 2019., prioritetan zadatak većine banaka u BiH i dalje ostaje jačanje kapitalne osnove, prije svega velikih banaka u sistemu, posebno zbog promjena u poslovnom i operativnom okruženju u kojem banke posluju.
(B&B u BiH)