Rezime raspravnog sastanka o primjeni Zakona o unutrašnjem platnom prometu u Republici Srpskoj i FBiH
R E Z I M E
sa raspravnog sastanka na temu primjene Zakona o unutrašnjem
platnom prometu u RS („Službeni glasnik RS“ br.52/12) i Zakona o unutrašnjem platnom prometu FBiH, koji je u proceduri
Raspravni sastanak je održan u Banja Luci u Hotelu „Bosna“ dana 05.03.2013.godine.
U rapravi su učestvovali predstavnici iz 21 banke članice, te predstavnici institucija: Đorđe Racković, rukovodilac Odjela za platne sisteme CBBiH, Mira Bradara, pomoćnik ministra Ministarstva finansija Federacije BiH, Enver Polutan, šef odjela Ministarstva finansija Federacije BiH, Jasmin Rustemi, stručni suradnik Ministarstva finansija Federacije BiH, Snježana Rudić, pomoćnik ministra Ministarstva finansija RS, Mira Straživuk, načelnik odjela za bankarski sistem Ministarstva finansija RS, Vesna Todorović, viši stručni suradnik za platni promet Ministarstva finansija RS, , Goran Bilandžija, viši stručni suradnik Agencija za bankarstvo Federacije BiH, Željka Rakocija, savjetnik direktora Agencije za bankarstvo RS, Želimir Dursun, rukovodilac Odjeljenja za spriječavanje pranja novca Agencije za bankarstvo RS, Mladen Vidović, rukovodilac informacionih tehnologija APIF Banja Luka, Milena Marić, rukovodilac sektora za ekonomske poslove, Amer Halilović, APIF Federacije BiH
Sastanak je otvorio Mijo Mišić, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH naglasivši potrebu harmonizacije zakona o unutrašnjem platnom prometu i podzakonske regulative
između entiteta, Brčko Distrikta i Centralne banke BiH. On je također naglasio potrebu razumijevanja i shvatanja da su poslovi unutrašnjeg platnog prometa neutralni bankarski poslovi te da banke nisu i nemogu biti dovedene u poziciju da arbitriraju prilikom izvršavanja naloga od strane nalogodavca (klijenta).
U nastavku izdvajamo iz izlaganja:
Đorđe Racković, rukovodilac Odjela za platne sisteme CBBiH.
Podsjetio je na 2001 godinu, kada se krenulo i 12 miliona transakcija, da bi 2012 godine, imali skoro 34 miliona. „To je trostruko uvećanje, to je pozitivno, s tim što je svake godine zabilježen rast osim kada se pojavila kriza, te 2009. godine je prvi put došlo do smanjenja, ali smo već naredne to prevazišli“. Što se tiče vrijednosti ukupnih transakcija, prve godine je bilo nešto manje od 17 milijardi konvertibilnih maraka a 2002 godine,ukupan promet je bio 81 milijarde KM. Naglasio je da je platni promet u komercijalnim bankama, a Centralna banka BiH je ona koja omogućuje poravnanje naloga između njih. Vezano za broj RTGS transakcija kazao je da je on mnogo manji u odnosu na žiro-kliring transakcije, odnosno 98 posto od broja transakcija je žiro-kliring transakcija, a samo dva posto RTGS transakcije. U vrijednosti to je obrnuto, tih dva posto transakcija čini čak 84 posto vrijednosti, dok 98 posto u žiro-kliringu čini svega 16 posto vrijednosti.Racković je kazao da je u zadnjoj godini bilo 33 miliona transakcija, a unutarbankarskih je bilo 65 miliona, znači skoro 66 posto ukupnog broja transakcija se završava unutar banaka, a ostali dio ide preko CBBiH.
Naveo je da postoji i neka vrsta koncentracije platnog prometa u najvećem broju banaka, jer u prvih 10 banaka po broju transakcija je 66 posto kompletnog platnog prometa, a po vrijednosti čak preko 72 posto. Takođe je naglasio da je CBBiH potcijenila svoju tarifu usluga. Kako je kazao zbog uhodavanja sistema dugo su „išli na svoju štetu“. Vremenom su uveli i treće poravnanje radi bržeg protoka novca te novom tarifom usluga preferirali koristenje najpovoljnijeg termina za poravnanje. Kada smo uveli nove cjenovnike došli smo do izvanredne situacije. Za pomenutih 33 miliona, prvi presjek je 10.400.000, drugi 11.700.000 a treći 10.800.000, tako da smo to uravnotežili, što nam je drago zbog zaštite sistema na kraju dana.
Racković je prisutne upoznao i sa najnovijim podacima o kartičnom poslovanju u BiH:
- Kartično poslovanje je u stalnom porastu. Ostao je trend povećanja broja kartica u odnosu na prošlu godinu, te ih sada ima oko 1.800.000 izdatih, što je s obzirom na broj stanovnika i zaposlenih izuzetno. Ono što nije dobro je što u principu veliki broj tih kartica ne radi, jer banke prilikom otvaranja računa daju debitnu karticu, njih je oko 90 posto, a malo kreditnih kartica. Promet koji je prošle godine ostvaren je 6.300.000.000 KM po svim karticama u BiH, u svim bankama u zemlji i inostranstvu. Ono što je nepovoljno je to da je preko ATM mašina, dakle bankomata podignuto 4.600.000.000 KM, što smatramo da nije dobro, jer znači da se koriste uglavnom za dizanje gotovine, a ne za plaćanje robe i usluga što bi trebala biti uloga kartice. I od preostalih 1.700.000.000 KM koji se realizuju na posovima, nekih 700.000.000 KM gotovine preko posova dignuto je na šalterima banaka i pošta, tako da se od ove sume tek jedna šestina (oko milijardu KM) realizuje za plaćanje robe i usluga, a sve ostalo je gotovina,
Na kraju izlaganja Racković se osvrnuo i na registre računa i potrebu terminskog usaglašavanja kod donošenja zakona o platnom prometu te predložio je da se nađe zajedničko rješenje za objedinjavanje APIFA da bi se olakšao posao u platnom prometu BiH, te istakao da će CBBiH pomoći ako se sve strane usaglase.
O primjeni novih propisa o platnom prometu u RS govorila je i Snježana Rudić, pomoćnik ministra Ministarstva finansija RS.
- Mi razumijemo potrebu banaka da na neki način udovolje interesima i potrebama klijenata ali bih uvijek voljela da istaknem da je cilj donošenja ovog Zakona bio pokušaj uređenja ove oblasti na način da se štiti povjerilac, naglasila je Snježana Rudić. Kako je kazala, postoje problemi koji su se pojavili u primjeni te je naglasila da i veliko prisustvo predstavnika banaka govori da treba nesto popravljati. Pomenula je i mogucnost aktiviranja „debit“ transfera.
Izrazila je zadovoljstvo da vidi rješenja kolega iz FBiH, koja će u principu prevazići probleme koje je praksa pokazala primjenom Zakona o UPP u RS. Što se tiče uvezivanja registara, formiranja jedinstvenih baza u cijeloj BiH, to je nešto što su pretpostavili na početku da će se prije ili poslije desiti. Kako je kazala u 21. vijeku je jednostavno i moguće napraviti informacione platforme koje su dovoljno samostalne, imaju svoj suverenitet, a da ipak predstavljaju dio jedinstvenog sistema. U tom procesu će APIF svakako imati podršku Ministarstva finansija RS da nađe najbolje rješenje koje će zadržati suverenitet novoformiranog registra u RS, koje neće umanjiti njegovu validnost, validnost dokumenata kao javnih isprava i koji će biti na dohvat podacima iz FBiH na način kako to informatičari u skladu sa zakonima osmisle.
O prijedlogu nacrta Zakona o unutrašnjem platnom prometu u FBiH i problemima koji ga prate govorila je Mira Bradara, pomoćnik ministra Ministarstva finansija Federacije BiH.
- Nacrt Zakona je u najvećem dijelu harmoniziran sa tekstom Zakona u RS, sa samim ciljem, država je jedinstven platni prostor za unutarnji platni promet, znači ne bi se ni smjele desiti neke suštinske razlike u samoj primjeni zakona, kazala je Mira Bradara, i dodala da su u nacrtu Zakona unaprijeđeni neki članovi u odnosu na Zakon u RS narocito kod registra racuna. FBiH nije kako je to u RS riješeno kreirala svoj registar racuna nego je predvidjela korištenje već postojećeg registra Centralne banke BiH.
Konkretnim primjerima podsjetila je na problem izvršenja naloga za prisilnu naplatu, te da ne mogu biti predmetom izvršenja oročena sredstva, sredstva depozita koja su faktički osiguranje za kredite, ili sredstva limita odnosno odobrenog a neiskorištenog kredita.
- Konkretno smo rekli i stoji odredba da se gašenje računa ne može izvršiti u slučaju da su evidentirani nalozi za prisilnu naplatu. Ali, imamo iznimnu situaciju, a to je na preporuku Agencije za bankarstvo u slučaju pokretanja stečajnog postupka, znači u skladu sa zakonom, gase se ti računi i stečajni upravitelj otvara novi račun i vrši prenos sredstava sa tih računa i prenos ovih naloga Agencije za prisilnu naplatu. Ono što smo uradili, opet na preporuku, gdje se razlikujemo, je jedinstveni registar računa, sve evidencije o računima, vrstama, statusu računa - u proceduri je predviđeno da se registriraju i uvedu u jedinstveni registar CBBiH, rekla je Bradara i nastavila:
- Nama je jako stalo da unutarnji platni promet funkcionira što efikasnije, ne samo izvršenje naloga za prisilnu naplatu nego općenito. Ovim zakonom se ne stavlja van snage Zakon o platnim transakcijama. Stavljamo stari, postojeći Zakon o finansijskom poslovanju van snage kada stupi ovaj zakon na snagu, a Zakon o platnim transakcijama ostaje jer on nije u koliziji sa novim Zakonom. Mislim da je Zakon kalitetan i da ima malo nepoznanica, samo se moramo držati osnovnih principa, institut glavnog računa, rekla je Bradara i upozorila:
- Šta se dešava ako neko ciljano izbjegava plaćanje računa, blokiran mu račun, a on otvori novi u drugom entitetu, a radi se o poslovnom subjektu iz FBiH, je li to glavni račun? Ne mogu biti dva glavna računa u BiH, jer onda to nije institut glavnog računa, a to se sad može desiti ako nema uvezanosti i nema informacija.
U drugom dijelu radnog sastanka razgovaralo se o problemima u platnom prometu RS, te usklađivanju istih sa novim Zakonom u FBiH gdje su prisutni obećali odgovore na brojna pitanja naročito kod prinudne naplate i razmjenu mišljenja u oba entiteta i Brčko Distriktu. Naročito je apostrofirana činjenica da se Zakon o unutrašnjem platnom prometu u RS primjenjuje samo u tom entitetu a da se po osnovu tog zakona dobijaju nalozi za blokadu u FBiH i Brčko Distriktu. Nije jasno kako postupati u tom slučaju i u obrnutoj situaciji kada se dobijaju nalozi za blokadu i prinudnu naplatu iz FBiH i Brčko Distrikta u RS. Dalje se postavlja pitanje javnih isprava u smislu potvrde o blokadi, broju računa, odnosno ko ih izdaje, pozicije Registra računa kod Centralne banke BiH u odnosu na sudske organe itd.