Očuvano je povjerenje u bankarski sektor RS
Rade Rastoka, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske
O aktuelnim temama u bankarstvu razgovarali smo sa novoimenovanim direktorom Agencije za bankarstvo Republike Srpske. Gospodin Rade Rastoka završio je Ekonomski fakultet u Banjoj Luci. Radno iskustvo u bankarskom sektoru vezano je za dvije banke u kojima je obavljao poslove iz oblasti računovodstva, poslove kreditnog referenta, rukovodioca kreditnog odjeljenja i direktora odjeljenja za poslove sa hartijama od vrijednosti. U Agenciji za bankarstvo Republike Srpske zaposlen je od 2001. godine, a poslove rukovodioca Odjeljenja on-site kontrole banaka obavljao je od 2004. godine. Uža interesna područja su mu supervizija banaka, računovodstvo i revizija
Posljednjih nekoliko godina možemo nazvati prilično turbulentnim kada se govori o bankarskom tržištu Republike Srpske, pa i o samoj Agenciji za bankarstvo RS. Kako ocjenjujete taj period i šta očekujete u narednim godinama?
- Posljednja decenija obilježena je značajnim problemima u globalnoj ekonomiji, što se neminovno odrazilo i na privredu i bankarski sistem. Došlo je do značajnog smanjenja privrednih aktivnosti i usporavanja sveukupnih ekonomskih tokova, dosta velikih banaka u svijetu prošlo je kroz turbulentan period, a neke su i zatvorene. U Republici Srpskoj, dvije manje banke izgubile su dozvolu za rad što je, zajedno sa posljedicama koje su nastupile, obilježilo rad Agencije u posljednjih par godina. Međutim, nepobitna je činjenica da je bankarski sektor Republike Srpske u cjelini ostao stabilan i siguran i da je u dobroj mjeri očuvano povjerenje, a što i jeste osnovni cilj i zadatak Agencije. Možemo se složiti da nije nimalo laka situacija kada se bankama koje ne ispunjavaju uslove oduzima dozvola i iste se uklanjaju sa tržišta, ali to i jeste jedan od važnih supervizorskih zadataka. Takođe, nije dobro kada se supervizor nađe u centru pažnje javnosti posebno kada ne može podijeliti sve informacije u vezi svojih aktivnosti zbog zakonske obaveze čuvanja poslovne tajne, što ponekad ima za rezultat negativnu percepciju u javnosti. Upravo iz tih razloga i neutemeljenih zaključaka koji se često prezentuju u javnosti, namjera nam je, a i potreba, da polugodišnje organizujemo konferenciju radi informisanja javnosti o stanju i promjenama u bankarskom sistemu Republike Srpske. Određene pouke i iskustva iz proteklog perioda ćemo sigurno iskoristiti za dalje jačanje kapaciteta Agencije u vršenju funkcije nadzora.
U narednom periodu očekujem odgovorno ponašanje svih banaka, mikrokreditnih organizacija i drugih institucija bankarskog sistema u Republici Srpskoj kako u vezi poštovanja zakonskih i podzakonskih akata, tako i u vezi njihove uloge i uticaja koje imaju u društvu.
Agencija će putem kontinuiranog nadzora poslovanja banaka uz primjenu savremene evropske regulative iz oblasti bankarstva svakako doprinijeti očuvanju i jačanju sigurnosti i stabilnosti bankarskog sektora Republike Srpske.
Možete li izdvojiti osnovne probleme s kojima se bankarski sektor susreće?
- Posljednja ekonomska kriza, recesija i stagnacija privrednog rasta razvijenih zemalja uticale su na ionako skromna privredna kretanja u našoj zemlji, a bankarski sektor nije izdvojen od ostalih sektora kada je u pitanju uticaj privrednih kretanja. Trendovi u razvoju privrede, posebno sektora malih i srednjih preduzeća koja su pokretači ekonomskog rasta svake zemlje, imaju veliki uticaj na bankarski sektor. Često se dešava da privredna društva nemaju jaku kreditnu sposobnost zbog čega se u određenom periodu suoče sa problemom izmirivanja dugova i nekvalitetni krediti često postanu osnovni problem sa kojima se susreće bankarski sektor. Posmatrajući taj problem kao izazov, neophodno je da banke nastave primjenjivati kvalitetne analize boniteta klijenata prilikom odobravanja novih kredita i da nastave sa kontinuiranim praćenjem već odobrenih kredita.
Takođe, razvijanje tržišta nekvalitetnih kredita, uz prethodnu izgradnju regulatornog i pravnog okvira, može u značajnoj mjeri pomoći rješavanju problema nenaplativih kredita u bankarskom sektoru.
Da li namjeravate uvoditi određene promjene u radu Agencije?
- Pored vršenja osnovnih poslova iz nadležnosti definisanih Zakonom o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske, prioritet Agencije je reorganizacija u skladu sa izmjenama i dopunama pomenutog zakona i nastavak aktivnosti na pripremi i usvajanju podzakonskih propisa vezano za novi Zakon o bankama Republike Srpske i u skladu sa Strategijom za uvođenje Bazela III koju je Agencija usvojila početkom 2016. godine.
Takođe, Agencija će nastaviti sa aktivnostima na zaštiti korisnika finansijskih usluga, te nastaviti saradnju sa domaćim i međunarodnim institucijama, a prije svega regulatorima iz zemalja u kojima je sjedište banaka koje imaju vlasništvo nad bankama u Republici Srpskoj. Pored navedenog, kontinuirano će se raditi na pitanjima kadrovskog i organizacionog jačanja Agencije.
Novi Zakon o bankama je usvojen, čekaju se još uvijek podzakonski akti. Kako ga ocjenjujete i na koji način će on uticati na tržište, ali i na rad Agencije?
- Novi Zakon o bankama Republike Srpske stvorio je uslove za implementaciju evropskih direktiva za poslovanje i kontrolu banaka i u Republici Srpskoj. Najznačajnija novina novog zakona je proširenje ovlašćenja Agencije na restrukturiranje problematičnih banaka od sistemskog značaja sa osnovnim ciljem održavanja finansijske stabilnosti i zaštite interesa deponenata. Nadalje, ovim zakonom postavljeni su strožiji zahtjevi u vezi korporativnog upravljanja u bankama, bolje pripremljenosti banke za krizne situacije, nadzor na konsolidovanoj osnovi, te na sveobuhvatniji način definisane mjere sa kojima će Agencija raspolagati u nadzoru banaka. Zajedno sa podzakonskim aktima, od kojih su neki već usvojeni, a neki u završnoj fazi izrade, novi Zakon o bankama Republike Srpske čini potpuni regulatorni okvir koji bi, pored usklađivanja sa evropskom regulativom, trebao omogućiti dalje jačanje bankarskog sektora i njegove sposobnosti da uspješno odgovori na buduće izazove.
Smatrate li da aktuelni pravni okvir može biti stimulativan kada je rad banaka u pitanju?
- Na ovo pitanje svakako bi bolje odgovorili bankari, ali u pojedinim oblastima očito je da treba napraviti poboljšanja, a tu prije svega mislim na efikasnost u procesu prinudne naplate putem instrumenata obezbjeđenja kreditnih potraživanja. Na taj proces, čini mi se, bankari imaju najviše pritužbi.
Generalno gledajući, mišljenja sam da banke u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini imaju solidne uslove za rad, a to potvrđuju i ostvareni rezultati pojedinih banaka u segmentu profitabilnosti i povrata na kapital u prošloj i u prvoj polovini ove godine.
Na koji način bi se ulaganja banaka mogla učiniti efikasnijim i da li su naše banke svoje poslovanje modernizovale u skladu sa evropskim i svjetskim trendovima?
- Bankarski sektor Republike Srpske može se okarakterisati kao konzervativno bankarstvo sa kreditima kao osnovnim proizvodom koji čine preko 60% aktive. U posljednjih nekoliko godina prisutan je trend smanjenja učešća kredita u ukupnoj aktivi banaka, dok se istovremeno povećava ulaganje u hartije od vrijednosti, prije svega onih čiji je garant ili izdavalac Republika Srpska. Ograničavajući faktor za razvoj investicionog bankarstva predstavlja slabo razvijeno finansijsko tržište.
Ukoliko pitanje posmatramo sa aspekta modernizacije načina pružanja usluge klijentima i ponude novih proizvoda, evidentan je napredak, posebno u oblastima gdje je to omogućeno razvojem naprednih tehnologija. Značajan dio bankarskog sektora Republike Srpske je u vlasništvu evropskih bankarskih grupacija koje posluju i na razvijenim evropskim tržištima, tako da je transfer tehnologije i modernizacija poslovanja znatno olakšana.
Pod ingerencijom Agencije su i mikrokreditni i lizing sektor. Kakvo je stanje u tom dijelu finansijskog sektora i da li tu ima potencijala za ozbiljniji razvoj?
- Mikrokreditiranje je prisutno u Republici Srpskoj već duži niz godina, a od 2007. godine je pod nadzorom Agencije, usvajanjem Zakona o mikrokreditnim organizacijama. Nakon perioda stagnacije u posljednje dvije godine dolazi do rasta ovog sektora u smislu povećanja ukupne aktive i kredita, ali i broja mikrokreditnih organizacija. Ono na čemu će Agencija insistirati u nadzoru ovih finansijskih organizacija u narednom periodu, pored zakonitosti poslovanja, biće poštovanje osnovnih ciljeva u radu koji su propisani Zakonom o mikrokreditnim organizacijama, te zaštiti prava korisnika finansijskih usluga. Ovo praktično znači da će mikrokreditne organizacije morati stvoriti uslove za smanjivanje efektivnih kamatnih stopa, posebno kod pojedinih mikrokreditnih organizacija.
Da li ima prostora za razvoj nekada vrlo popularnih štedno-kreditnih zadruga?
- Štedno-kreditne organizacije nisu uspjele da se razviju na finansijskom tržištu Republike Srpske.
Da li bankarski sektor u RS-u, ali i u BiH generalno, ima kapacitete da brzo i efikasno usvoji sve norme i standarde koje će trebati usvojiti na tzv. evropskom putu RS-a i BiH?
- S obzirom da je cilj BiH članstvo u EU, entitetske agencije za bankarstvo su već duže vrijeme angažovane na izradi podzakonskih propisa. S tim u vezi, Agencija je usvojila Strategiju za uvođenje Bazela II, koja je u 2016. godini proširena sa Bazel III zahtjevima.
Postupak objavljivanja odluka je u završnoj fazi, a prije donošenja konačnih nacrta Agencija je početkom 2017. godine sprovela studije, odnosno simulacije kvantitativnog uticaja primjene novih podzakonskih propisa vezano za izračunavanje kapitala, velike izloženosti i pokazatelje likvidnosti. Studije su pokazale da novi propisi ne bi doveli do zahtjeva koje banke u Republici Srpskoj nisu u mogućnosti ispuniti.
Međutim, potpunu ocjenu da li bankarski sektor Republike Srpske ima kapacitete da ispoštuje nove zahtjeve imaćemo nakon što banke počnu sa primjenom novih propisa.
Kakva je saradnja ABRS-a sa Udruženjem banaka BiH, Udruženjem lizing društava i AMFI-jem, ali i sa drugim finansijskim institucijama, domaćim i stranim, i resornim ministarstvima?
- Agencija se uvijek trudila imati dobru saradnju sa svim institucijama i udruženjima i takvo opredjeljenje će biti i u narednom periodu. Saradnja sa nadležnim institucijama je od primarnog značaja imajući u vidu da se finansijska stabilnost može održati samo koordinisanom i pravovremenom akcijom svih učesnika.
Naša redakcija je posljednje dvije godine organizovala finansijsku konferenciju, prvu takve vrste u BiH – FINCONF, na kojoj je dosad učestvovalo skoro hiljadu stručnjaka iz raznih oblasti finansijskog sektora. Da li ste upoznati s njenim radom i da li imate određene prijedloge kada je u pitanju ovaj događaj?
- Upoznat sam sa konferencijom ali, nažalost, nisam do sada imao priliku učestvovati. Zadovoljstvo mi je što je predstavnik Agencije imao izlaganje na vašoj prvoj konferencije na temu "Novi regulatorni okvir za banke i predstojeći izazovi" zajedno sa FBA. Lično podržavam održavanje svih vidova profesionalnih skupova na kojima se mogu razmijeniti mišljenja i zauzeti ispravniji i objektivniji stavovi u vezi mnogih pitanja.