Napuštanje jedinstvenog platnog prometa BiH je korak unazad
Stvaranje jedinstvenog platnog sistema u BiH bio je ključni korak naprijed u uspostavljanju jedinstvenog ekonomskog sistema. Stoga, ne podržavamo korake koji bi vodili slabljenju jedinstvenog platnog sistema, rečeno je u Uredu za odnose s javnošću Ambasade SAD-a
Uspostavljanjem jedin¬stvenog unutrašnjeg platnog prometa u BiH, 2001. godine, načinjen je jedan od temeljnih koraka ka jedistvenom ekonomskom prostoru, lišenom bespotrebnih entitetskih barijera. Podsjetimo, reformom unutrašnjeg platnog prometa u BiH, od 5.januara 2001.godine, platni promet iz Zavoda za platni promet (ZPP, ZAP i SPP) prešao je u komercijalne banke. Centralna banka BiH(CBBiH) je zakonom određena kao nadležna za održavanje platnih sistema, te je radi poravnanja međubankarskih platnih naloga uvela i održava najsavremenije sisteme za poravnanje.
Ovakav platni sistem u BiH besprekorno je funkcionirao i bio je, makar to tvrde stručnjaci, daleko ispred platnih sistema u okruženju.Bankari smatraju da platni sistem (RTGS i žiro kliring) s jedinstvenim registrom računa iz 2001. godine predstavlja i danas konkurentnu prednost u odnosu na zemlje iz okruženja i nudi relativno jednostavno priključenje platnim sistemima EU jer je u njegovoj osnovi SWIFT tehnologija. Takav sistem je omogućio jeftinu, sigurnu i brzu uslugu učesnicima u unutrašnjem platnom prometu.
I, umjesto da se drže jedinstvenog unutrašnjeg platnog prometa i da ga, po potrebi, unapređuju, entitetske vlasti su se, pod krinkom uvođenja više reda u ovoj oblasti, jačanja finansijske diiscipline i povećaja naplate prihoda, odlučile da same urede ovu oblast, svojim, entitetskim zakonima. Prva je u te vode zakoračila RS, a potom i FBiH iako su se pismom namjere MMF-u obavezale da će održati jedinstveni platni sistem i Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata kod CBBiH. Ponuđena entitetska zakonska rješenja umjesto da poboljšaju platni promet i olakšaju poslovanje, razgrađuju jedinstveni ekonomski prostor BiH, derogiraju ulogu Centralnog registra u CBBiH, birokratiziraju postupke, te u krajnjem poskupljaju bankarske usluge. Danas, između ostalog, nije sasvim jasno koji je status sistema jedinstvenog unutrašnjeg platnog prometa iz 2001. godine.
S obzirom na donošenje entitetskih zakona o unutrašnjem platnom prometu Udruženje banaka BiH (UBBiH) se u martu 2012. godine obratilo CBBiH (ovdje mozete procitati dopis br.I-39/12 od 28.03.2012.god.) upozoravajući da nova entitetska rješenja o unutrašnjem platnom prometu za posljedicu imaju: kreiranje entitetskih registara računa, ograničavanje poslovnim subjektima otvaranja računa za svoje poslovanje prema slobodnoj volji na čitavoj teritoriji BiH, zatvaranju tržišta na nivo entiteta uz opasku da nije poznato na koji način bi u takvim uvjetima poslovni subjekti s teritorije Brčko Distrikta obavljali platni promet.
Nakon sastanka Komisije za platni promet Udruženja banaka BiH, održane 13. novembra 2015. godine, Udruženje je uputilo dopis ministrici finansija FBiH Jelki Miličević (ovdje mozete procitati dopis br.I-130/15 od 20.11.2015.god) s nekoliko ključnih zahtjeva, koji, kako jenavedeno, traže hitno postupanje. Prije svega, Udruženje banaka BiH traži odgađanje primjene Zakona o UPP u FBiH.Udruženje sugerira da je potrebno jasno definirati mjesto i ulogu Jedinstvenog registra transakcionih računa kod CBBiH, poslovnih subjekata sa teritorije Brčko Distrikta i RS sa aspekta procedure prinudne naplate putem transakcionih računa i sistema izvještavanja te da je potrebno eliminirati ograničenja bankama i poslovnim subjektima uvedena članom 10. Stav 4. Zakona o unutrašnjem platnom prometu u FBiH,tako što će se pomenuta odredba preformulisati na način da se ista jasno i nedvosmisleno odnosi isključivo na naloge prinudne naplate. Udruženje, između ostalog, smatra da je osnovna intencija za uvođenje instituta glavnog računa bila kanalisanje naloga prinudne naplate.
Udruženje banaka, zatim, od Ministarstva finansija FBiH traži stav na koji način primjenjivati provedbena akta i u kom roku obzirom na neuspostavljanje Finansijsko-informatičke Agencije (FIA): Uputstvo o otvaranju i zatvaranju računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanjeposlova unutrašnjeg platnog prometa; Uputstvo o načinu i postupku izvršenja naloga za prinudnu naplatu preko računa kodovlaštenih organizacija, Uputstvo o načinu vođenja i sadržaju evidencije računa poslovnih subjekata kod ovlaštenih organizacija;Uredba o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem.
Udruženje banaka navodi da je njihov zahtjev za odgodu primjene Zakona o unutrašnjem platnom prometu, prije svega, utemeljen na razlogu nepostojanja/neuspostavljanja FIA kao stuba za implementaciju Zakona o unutrašnjem platnom prometu u FBiH. Udruženje, zatim, podsjeća da je Zakon o FIA objavljen u „Sl.Novinama FBiH" 30.11.2011.godine, sa jasno i decidno navedenim rokovima za primjenu. Međutim, do danas rad te Agencije nije uspostavljen niti su donešena obavezujuća provedbena akta.
„Ovim smatramo da primjena Zakona o unutrašnjem platnom prometu u FBiH treba biti odgođena do razumnog roka u kojem će biti omogućeno, nakon što se uspostavi rad FIA u FBiH, obavljanje i obaveznog testiranja razmjene i korištenja podataka između FIA i ovlaštenih organizacija za obavljanje platnog prometa... Još jednom želimo naglasiti da ukoliko se ne otklone gore navedene nejasnoće, nedorečenosti, dileme, te ne prihvati odgoda roka primjene Zakona o unutrašnjem platnom prometu u FBiH, može doći do velikih posljedica za bankarsku zajednicu, klijente kao i šire.
U Banjoj Luci je, u martu 2013. godine, održan raspravni sastanak na temu primjene entitetskih zakona o UPP. Mijo Mišić, izvršni sekretar UBBiH, tada je naglasio potrebu harmoniziranja zakona o unutrašnjem platnom prometu i podzakonske regulative
između entiteta, Brčko Distrikta i Centralne banke BiH. On je naglasio da su poslovi UPP neutralni bankarski poslovi te da banke nisu i ne mogu biti dovedene u poziciju da arbitriraju prilikom izvršavanja naloga od strane nalogodavca, odnosno klijenta.
Raspravni sastanak o primjeni Zakona o unutrašnjem platnom prometu u FBiH održan je i polovinom novembra u Sarajevu. Na inicijativu predstavnika banaka, obzirom na objektivnu nemogućnost provedbe Zakona u punom kapacitetu, sačinjeni su sljedeći zaključci: računi klijenata koji nemaju oznaku u skladu sa Zakonom o UPP se do daljnjeg ne trebaju blokirati; banke neće do daljnjeg postupati po prinudnoj naplati kako je to propisano Zakonom o UPP. Prisilna naplata se do uspostave/funkcioniranja Registra obavlja po postojećoj regulativi/proceduri/praksi; nalozi javnih prihoda ne trebaju biti izvršavani samo putem glavnih računa do daljnjeg, obzirom na nepostojanje Registra računa; procedura izvještavanja prema Zakonu o UPP do daljnjeg se neće provoditi.
Međunarodni monetarni fond (MMF), Delegacija EU i Ambasada SAD-a u BiH ne podržavaju uvođenje entitetskih platnih prometa kojima se dovodi u pitanje jedinstveni unutrašnji platni promet u BiH. Predstavnici međunarodnih institucija upozorili su da uspostava entitetskih platnih prometa dovodi u pitanje jedinstveni platni promet u BiH, što predstavlja korak unazad.
Dakle, kome trebaju dva platna prometa koji ugrožava jedinstveni platni sistem u BiH i narušava jedinstveni ekonomski sistem zemlje, odnosno njene ekonomske temelje.