Konferencija "Banke i finansijske institucije": BEZ JAKE PRIVREDE NI BANKAMA NEMA ŽIVOTA
U Tesliću krajem prošle godine održana 10. konferencija „Banke i finansijske institucije"
Novi Zakon o bankama će biti daleko kompleksniji, obimniji, složeniji nego što je postojeći Zakon o bankama. Mi očekujemo da će taj zakon biti finaliziran krajem prvog kvartala 2016. godine. Zakon donosi mnogo novina, jača se supervizija u pravom smislu te riječi, jača se uloga agencija za bankarstvo, uvodi se novi princip i postupanje sa bankama koje imaju probleme. Zakon će biti usklađen sa evropskim direktivama, rečeno je na skupu u Tesliću
Reformska agenda, primjena direktiva Evropske unije i prilagođavanje bh. zakonske regulative iz oblasti bankarskog sektora evropskoj regulativi, te saradnja bankarske zajednice sa vlastima u Bosni i Hercegovini na donošenju zakona koji se direktno tiču bankarskog sektora, ali i harmonizarnje entitetskih zakona bile su teme o kojima su otvoreno i veoma konkretno razgovarali predstavnici komercijalnih banaka u Bosni i Hercegovini, Centralne banke BiH (CBBiH), entitetskih agencija za bankarstvo, te ministarstava finansija Federacije BiH i Republike Srpske.
Ovu, desetu po redu, konferenciju, naslovljenu „Banke i finansijske institucije", koja je održana 24. novembra u Tesliću, organiziralo je Udruženje banaka BiH (UBBiH), a kako je to primijetio izvršni sekretar Udruženja banka Mijo Mišić, odziv institucija nikada nije bio bolji.
- Agencije za bankarstvo svake godine uporno dostavljaju spiskove svih zakonskih i podzakonskih akata. Kad se malo čovjek udubi i pogleda kako je to sve raslo iz godine u godinu, izazvano nizom nekih razloga, onda zaista možemo reći da postoji šuma zakonskih propisa, zakonske regulative za bankarski sektor. Stoga se može postaviti pitanje da li je vrijeme da se napravi svojevrsna inventura, posebno što ima puno primjera da zakoni, i po vertikali i po horizontali, nisu dobro harmonizirani – kazao je, uz ostalo, Mišić otvarajajući skup.
Vidan napredak
Mišić je kazao da su bankari, odnosno Udruženje banaka BiH ponekad možda i dosadni institucijama svojim zahtjevima. Međutim, dodao je on, u posljednje tri godine vidan je pomok u saradnji sa institucijama, što, prema njegovim riječima, treba još više unaprijediti.
Predsjednik Udruženja banaka BiH Ivan Vlaho naglasio je da se zadnjih godina, kroz zaključke sličnih sastanaka, kao i kroz analize raznih međunarodnih institucija poput MMF-a, mogu čuti konstatacije da je bankarski sektor u BiH veoma kvalitetan, dobro kapitaliziran, likvidan, te da je jedan od najuređenijih sektora u BiH.
- Na Upravnom odboru UBBiH i na ovakvim sastancima, mi jasno vidimo izazove koji su pred nama. U BiH postoji 25 komercijalnih banaka i postoje univerzalne teme koje se svih nas tiču, izazovi s kojima se nosimo poslujući na ovom tržištu. Međutim, svi ti izazovi se mogu podijeliti na dvije skupine: prvi su oni izazovi s kojima se susreću manje banke, koje često nisu pripadnice nekih internacionalnih grupacija, i, drugo, izazovi s kojima se susreću one banke koje, da tako kažem, imaju majke vlasnike, uglavnom u Evropi.
Svi znamo da su glavni izazovi s kojima se susreću manje banke kapaciteti za poštivanje sve kompleksnije regulative koja se transferira prema nama, najčešće iz Evrope, i koju mi usvajamo - od Bazela pa nadalje - i ta regulativa je predviđena za banke koje imaju značajno veći broj zaposlenih i puno više stručnjaka - kaže Vlaho.
Dodaje da nije jednostavno u jednoj manjoj banci, koja ne pripada većoj grupaciji, pratiti taj ritam promjena.
- I veće banke, banke koje pripadaju međunarodnim grupacijama, se također s tim susreću. Međutim, puno im je lakše kada mogu transferirati znanje iz majki banaka i osloniti se na resurske koji tamo postoje. Neki trendovi koji se dešavaju na zapadu se prije prelijevaju, prije se transferiraju na banke koje posluju u BiH, pa tu imamo veoma jasne trendove digitalizacije i svega onoga što donosi digitalizacija. Mi u UBBiH razgovaramo kako bismo spremno išli u susret tim promjenama - naglasio je Vlaho.
Prema njegovim riječima, očit je trend smanjenja broja banaka u BiH i jedno od glavnih pitanja jeste koji je to oprimalan broj banaka za poslovanje u našoj zemlji. Sa ovolikim tržištem, ovolikim brojem pravnih osobama i ovolikim brojem građana mora se naći model po kojem se mogu ostvariti dobri rezultati.
- Uvijek nas veseli kada vidimo Reformsku agendu koju provode entitetske vlade, koje donose nekakve zakone koje se tiču i bankarskog svijeta. Sve što je dobro za državu, dobro je i za nas, dobro je za sistem u kojem poslujemo i moći će nas činiti dugoročno održivim.
No, bez obzira na to što, kao banke, dobro surađujemo sa Centralnom bankom, Agencijom za bankarstvo i Ministarstvom finansija, način na koji su se do sada donosili zakoni nije dobar, jer se dešava da se zakon donosi a da se ne konsultiraju banke. Veoma nam je važno da kada uočimo nekakve neživotne odredbe u zakonima, odnosno odredbe koje su u tehničkom smislu neprovodive, nejasne, dajemo svoje komentare koji će se uzimati u obzir.
Općenito, nama se čini da se ti zakoni donose po inerciji, u smislu da oni kao takvi postoje negdje vani. Uglavnom koristimo osnove zakona iz evropskih zemalja kao nekakvu startnu poziciju za usvajanje lokalnih zakona - ističe Vlaho.
Prema njegovim riječima, zbog promjena koje se dešavaju u svijetu i kod nas, vjerojatno u narednih deset godina bankarstvo neće više biti ovakvo kakvo smo navikli, u univerzalnom smislu, jer će i drugi igrači ulaziti na tržište sa uslugama kojima se banke bave, a banke će se morati transformirati u nove modele i u nove pristupe poslu kako bi išle u susret izazovima tržišta i kako bi bile sposobne preživjeti na dugi rok.
- Vjerujemo da bi, u tom kontekstu, imalo smisla da se u sljedećim mjesecima, možda čak i prije, razgovara sa institucijama. Mi smo spremni prenijeti ideje iz Udruženja banaka da se u BiH napravi strategija pristupa finansijskom sektoru, da se, unutar te strategije, koordinirano pristupi izradi svih zakona koji će omogućiti bankama da transferiraju vlastite uslužne modele u smjeru održivosti. Bili bismo sretni ako bi se krenulo na nivou BiH, uz neka koordinancijska tijela u entitetima, zbog specifičnosti, te pristupilo izradi strategije pristupa finansijskom sektoru - zaključio je predsjednik UBBiH Ivan Vlaho.
Guverner Senad Softić poručio je predstavnicima komercijalnih banaka da su im vrata Centralne banke BiH uvijek otvorena.
- Nastavljamo sa dobrom praksom Centralne banke, ne mijenjamo monetarnu politiku, ne mijenjamo Zakon o centralnoj banci, ostajemo na fonu valutnog odbora. U ovom trenutku, ostajemo pri tome da je to naš najveći doprinos monetarnoj stabilnosti u našoj zemlji. Za sve ostalo smo otvoreni, da vidimo mogućnost gdje Centralna banka može dati svoj doprinos u svemu ovome o čemu govorite - poručio je Softić.
Bankarski sketor je, prema njegovim riječima, u veoma dobroj dobroj situaciji: stabilan i, uprkos niskom novu ekonomskih aktivnosti, likvidan. Slab je kreditni rast, ali nastavljaju rasti depoziti i ostvarene se rekordne dobiti – za devet mjeseci 223.8 miliona KM. U stalnom padu je i stopa nekvalitetnih kredita i već je ispod 14 posto.
- Kada je riječ o bankarskoj koordinaciji, imali smo sastanke sa bankarskim agencijama i ja se nadam našoj dobroj saradnji. Centralna banka dijeli sudbinu svih nas zajedno. Zagovaramo harmonizaciju propisa na najvećem mogućim nivou, jer je to u interesu svih. Potrebno je intenzivirati sastanke sa agencijama za bankarstvo, razmjenu informacija i neposrednu saradnju, kao i bolja koordinacija sa Agencijom za osiguranje depozita BiH - kazao je Softić.
Funkcionisanje platnog prometa i u 2015. godini je bez zastoja, u skladu sa operativnim pravilima, uz visoku stabilnost i sigurnost oba sistema poravnanja međubankarskih transakcija (RTGS i žirokliring). U skladu sa preporukama međunarodnih finansijskih institucija, CBBiH planira nastaviti sa aktivnostima unapređenja rada i funkcionalnosti platnih sistema te boljeg upravljanja rizicima kako bi se postigla usklađenost sa najboljim međunarodnim praksama.
Nakon usvajanja Zakona o unutarnjem platnom prometu u FBiH, predstoji nadogradnja JRTR. Neophodan je puni doprinos komercijalnih banaka, kao glavnih korisnika CRK, u poboljšanju kvaliteta izvještavanja podataka u CRK- istakao je Softić.
Problematične banke
Guverner Centralna banke BiH osvrnuo se i na problematične banke u našoj zemlji.
- Kada se sagleda poslovanje problematičnih banaka, opravdano se postavlja pitanje da li je bankarski sistem zaista stabilan u onoj mjeri kako se to čini na osnovu agregatnih pokazatelja ili poslovanje nekoliko velikih banaka koje u najvećoj mjeri imaju adekvatne politike upravljanja bankarskim rizicima „zamagljuje" sliku u pogledu stabilnosti bankarskog sistema.
I to su pitanja o kojima treba voditi kontinuiranu diskusiju sa regulatorima i relevantnim institucijama u finansijskom sektoru - smatra Softić.
Prema njegovim riječima, još jedan aspekt gdje je saradnja CBBiH i agencija za bankarstvo, ali i svih finansijskih institucija, važna za napredak jeste finansijska inkluzija. Prema podacima Svjetske banke (Global Findex database), u 2014. godini u BiH 53% odraslog stanovništva ima otvoren račun u nekoj od formalnih finansijskih institucija, što je lošiji pokazatelj u odnosu na zemlje iz okruženja.
- Finansijsko opismenjavanje doprinosi finansijskoj inkluziji, što je zadatak CBBiH, regulatora i banaka. CBBiH daje doprinos objavljivanjem edukacijskih materijala na web stranici i putem različitih medija. Zaštita stabilnosti finansijskog sistema prilikom uključivanja novih subjekata u finansijski sistem može se osigurati adekvatnom zaštitom prava i interesa korisnika finansijskih usluga, uspostavljanjem kvalitetne baze podataka o kreditnim zaduženjima i uspostavljanjem pravovremenog nadzora nad svim učesnicima u finansijskom sektoru - kazao je Softić.
Savjetnica federalne ministrice finansija Mirjana Vučić naglasila je da veoma bitna dvosmjerna komunikacija između banaka i Vlade FBiH, odnosno federalnih institucija.
- Mi ćemo raditi na tome da se uspostavi dobar koordinacijski tim, u smislu izrade nove zakonske regulative i svega onoga što nam nose neka buduća vremena. Koliko je važan bankarski sektor govori i to što su sve međunaraodne institucije ocijenile bankarski sektor u BiH vrlo stabilnim i da predstavlja okosnicu, kao jedna od značajnih tačaka definiranih Reformskom agendom Vlade FBiH gdje je rečeno da se želi održati stabilnost finansijskog sustava, da će se raditi na stvaranju novih preduvjeta za jačanje kreditnih aktivnosti jer nam s time sve ostalo dolazi: gospodarski rast, otvaranje novih radnih mjesta i da i bankama i državi, odnosno svima nama bude dobro - kazala je Vučić.
Prema njenim riječima, ciljevi i strategija Vlade FBiH, koji se odnose na finansijski sektor, su precizno definirani Reformskom agendom, tačkom 9., a to su: očuvanje stabilnosti finansijskog sektora; stvaranje uvjeta za ponovnim oživljavanjem bankarskog kreditiranja u konsultaciji sa Centralnom bankom BiH i MMF-om, usklađivanje zakonske regulative iz finansijskog sektora sa direktivama EU i uvjetima iz Bazela, uz obavezno prilagođavanje stupnju razvijenosti domaćeg finansijskog tržišta, kao i jačanje nadzora nad bankama kroz agencije za bankarstvo.
Vučić je ukazala i na značaj jačanja saradnje finansijskog sektora i Ministarstva finansija u cilju donošenja zakonske regulative koja će biti usklađena sa EU direktivama.
- Usvojen je Zakon o unutranjem platnom prometu i objavljen u „Službenim novinama", kao i prateći podzakonski akti: Uputstvo o načinu vođenje i sadržaju evidencije računa poslovnih subjekata kod ovlaštenih organizacija, Uputstvo o otvaranju i zatvaranju računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg platnog prometa, Uputstvo o načinu i postupku izvršenja naloga za prinudnu naplatu preko računa kod ovlaštenih organizacija, te formiranje Financijsko-informatičke agencije Sarajevo (FIA) u cilju uspostavljanja i vođenja jedinstvenog registra računa - kaže Vučić.
Prema njenim riječima, Zakon o porezu na dobit je u završnoj fazi usklađivanja.
- U toku procesa javne rasprave održan je sastanak sa predstavnicima Udruženja banaka na kojem su razmotreni zahtjevi banaka. Usvajanje Zakona o porezu na dobit se očekuje do 31. 12. 2015. godine. On će se odnositi na obračunski period od 2016. godine.
Tretman ispravki vrijednosti pojedinačnih potraživanja kod finansijskih institucija, s izuzetkom osiguravajućih društava, definirani su jasno člankom 16-18. Na teret rashoda priznaju se ispravke potraživanja u slučaju kada: potraživanje nije osigurano kolateralom u novčanom ili nenovčanom obliku; naplata potraživanja kasni više od 180 dana u kontinuitetu; utužena potraživanja ili potraživanja za koje je pokrenut izvršni postupak ili su ista prijavljena u likvidacijskom ili stečajnom postupku se priznaju u cjelokupnom iznosu - pojasnila je Vučić.
Govoreći o novom Zakonu o bankama, ona je kazala da je MMF, u svom pismu namjere, tražio od bh. vlasti da se izjasne o datumu kada bi se mogao finalizirati taj zakon na nivou države.
- Taj zakon će biti daleko kompleksniji, obilniji, složeniji nego što je postojeći Zakon o bankama. Mi očekujemo da će taj zakon biti finaliziran krajem prvog kvartala 2016. godine. Zakon donosi mnogo novina, jača se supervizija u pravom smislu te riječi, jača se uloga agencija za bankarstvo, uvodi se novi princip i postupanje sa bankama koje imaju probleme. Zakon će biti usklađen sa evropskim direktivama.
U toku je proces izrade novog Zakona o bankama na kojem intenzivno radi Federalno ministarstvo finansija. Konačna verzija zakona se očekuje u prvom polugodištu naredne godine. Novi zakon će donijeti određene izmjene u smislu jačanja korektivnih i provedbenih ovlasti supervizora, unapređenje upravljanja u kriznim situacijama itd. Sustav upravljanja rizikom će biti definiran u skladu sa najboljom međunarodnom praksom i bit će adekvatno postavljen zakonski okvir za nadzor, kao osnovni instrument za zaštitu financijske stabilnosti banaka i ublažavanje potencijalnih rizika - kazala je Vučić.
Pomoćnik ministra finansija Republike Srpske Snježana Rudić kazala je da to ministarstvo, takođe, radi na novom Zakonu u bankama, te da i Udruženje banaka BiH ima svoje predstavnike, iz tri različite banke, u radnoj grupi za izradu Zakona. Cilj novog Zakona je, naglasila je ona, osavremeniti i osnažiti zakonski okvir, unaprijediti standarde poslovanja banaka i urediti restrukturiranje banaka, što je i Evropskoj uniji novo, kao novi postupak koji bi trebao da obavlja nadležni organ.
- Mislimo da je Zakon o bankama koji je trenutno na snazi prevaziđen, jer datira iz 2003. godine. Primjena nekog zakon 15 godina je zaista mnogo za finansijski sektor. Metodokoški pokušavamo da primijenimo relevantne direktive EU u onoj mjeri u kojoj je to primjereno našem bankarskom sektoru. Pokušavamo da uobzirimo i najbolju međunarodnu preksu. Moram da kažem da evropske direktive ne prate nužno najbolju praksu, to smo vidjeli i u saradnji sa nekim tehničkim misijama, na konsultantima, ali i istražujući sami. Tu smo onda u rascjepu jer, s jedne strane, moramo da pratimo direktirve EU, a, s druge strane, znamo da postoje i druge međunarodne prakse, ali pokušaćemo naći rješenje koje će biti u interesu svih nas.
I, u konačnici, zaista radimo na međuentitetskoj relaciji, usaglašavamo se kako bismo dobili u najvećoj mogućoj mjeri dobre propise. Dobro sarađujemo sa kolegama iz Federacije BiH na međuentitetskoj usklađenosti - kazala je Rudić.
Prema njenim riječima, sadržajno zakon prati dvije grupe: ulazak na tržište i poslovanje i izlazak sa tržišta. U prvoj grupi su: osnivanje banke, korporativno upravljanje, bonitetni zahtjevi, plan oporavka, nadzor i mjere osiguranja i zaštita prava korisnika finansijskih usluga, odnosno zaštita potrošača. Drugi dio zakona predstavlja neku novinu. Cijeli taj dio bavi se izlaskom sa tržišta, bilo kroz likvidaciju i stečaj, ali prethodna faza je faza restrukturiranja, koja predstavlja neku vrstu ekonomske likvidacije.
- Zakon o porezu na dobit je objavljen i stupio je na snagu. Ono što su banke duži niz godina tražile normirano je u Zakonu, a to je usklađivanje prihoda, porez po odbitku i otklanjanje dvostrukog oporezivanja - zaključila je Rudić.
Vrijeme teče sve brže
Veoma konkretna izlaganja imali su i direktori entitetskih agencija za bankarstvo.
Slavica Injac, direktor Agencije za bankarstvo RS, osvrnula se na opasku predsjednika UBBiH Ivana Vlahe da je zakonska regulativa veoma ospežna. Ona je naglasila da će tako i dalje biti jer nova regulativa na putu BiH ka EU postaje sve opsežnija, komplikovanija, nekada i besmislenija.
- To nije uvijek naš izbor, ali moramo se s tim boriti i nositi. Voljela bih da banke odrede osobe, čak timove ljudi. Voljela bih da banke imaju po jednog ili dvije osobe koje će se specijalizovati za novu regulativu, s kojima bismo mi intenzivno radili, raročito one banke koje imaju tu sreću da imaju banke majke van BiH i koje imaju veće kapacitete, ali i male banke, jer ni one ne mogu čekati i neće biti vremena i mogućnosti da se na primjenu regulative čeka duži period. Vrijeme sada teče sve brže - kazala je Injac.
Ukazala je na činjenicu da je problem malih banaka otvoren, te da velike banke imaju daleko bolju poziciju.
- Male banke, isto tako kao i velike, moraju voditi računa o profitu. Ako male banke imaju profit, imaju šansu i za udruživanje i za prodaju. Ako nemaju profit, onda je situacija za njih mnogo složenija i o toj složenoj situaciji će govoriti novi Zakon o bankama.
Nije dobro što bankarski svijet ide ispred ostalih. Satistike su neumoljive: banke ne mogu opstati bez privrede. Dobro je da su banke protekle godine finansirale državu, to je još jedno pitanje koje bih ja preporučila da se delegira političarima, jer odnos politike i države sa bankama je, takođe, jako bitan - poručila je Injac.
Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, ukazao je na stanje bankarskog sektora u BiH na dan 30. 09. 2015. godine. Prema njegovim riječima, od ukupnog broja banaka u BiH, 24 banke se nalaze u privatnom i pretežno privatnom vlasništvu, dok su dvije banke u državnom i pretežno državnom vlasništvu. Bilansna suma bankarskog sektora u BiH iznosi 24,2 milijarde KM. Ukupni krediti iznose 16,3 milijarde KM ili 67,5% aktive, sa sljedećom strukturom: krediti stanovništvu iznose više od 7,6 milijardi KM (47%), a krediti pravnim licima više od 8,6 milijardi KM (53%).
- Nažalost, smanjeno je kreditiranje privrede za jedan do dva procentna poena. Morali bismo naći rješenja za veće kreditiranje privrede, jer bez jake i kvalitetne privrede neće biti ni života banaka. Drago nam je da su nekvalitetni krediti na nivou bankarskog sektora BiH smanjeni sa 16,2 na 14 posto.
Ukupni kapital iznosi više od 3,4 milijarde KM, a stopa adekvatnosti kapitala 16,4%. Zakonski minimum je 12 posto, što znači da je bankarski sektor dobro kapitaliziran.
Bankarski sektor u BiH ostvario je pozitivan finansijski rezultat od 224 miliona KM - kazao je Barš.
On je, potom, govorio o implementaciji preporuka FSAP Misije. Prema njegovim riječima,
zajednički tim MMF-a i Svjetske banke je tokom 2014. godine izvršio sveobuhvatni FSAP. Osnovni cilj FSAP-a u BiH jeste procjena finansijske stabilnosti, identificiranje slabosti i razvoja ukupnog finansijskog sektora, kvalitet bankarske supervizije, razvoj pravnog okvira, standardi korporativnog upravljanja i drugo.
- FSAP Misija, nakon izvršene procjene finansijskog sektora BiH u maju 2015. godine, je sačinila i dostavila nadležnim institucijama izvještaje sa preoporukama. Strateško opredjeljenje BiH je pristupanje u EU. Izazov za entitetske agencije je implementacija preporuka FSAP Misije, obzirom da su iste najvećim dijelom usmjerene na usklađivanje sa regulatornim okvirom EU, s obzirom da je naš put Evropska unija - kazao je Barš.
Dodao je da su toku aktivnosti oko izrade novih entitetskih zakona o bankama, a nosioci aktivnosti su entitetska ministarstva finansija, uz tehničku pomoć MMF-a.
- Novi entitetski zakoni o bankama će se stvoriti preduslove za otpočinjanje procesa implementacije većeg broja preporuka FSAP Misije. Posebna težišta su upravljanje rizicima, kapitaliziranost, jačanje supervizije banaka, kupoprodaja plasmana, oporavak i sanacija banaka. Usvajanje ovih zakona utjecat će na izmjenu čitavog niza povezanih zakona.
Nakon stupanja na snagu novih entitetskih zakona o bankama slijedi usklađivanje sa odredbama istog, odnosno donošenje seta podzakonskih akata koji su u nadležnosti entitetskih agencija za bankarstvo - istakao je Barš.
On je ukazao i na pripremanje novog regulatornog okvira u BiH, odnosno o Strategiji za implementaciju Bazela III. Krajem jula 2015. godine, agencije su koordinirano pripremile i dostavile na javnu raspravu bankarskom sektoru, putem UBBiH, nacrte sljedećih odluka iz domena Stuba 1 i Stuba 2: Odluka o izračunavanju kapitala banaka – Stub 1, Odluka o upravljanju rizicima u bankama – Stub 2, Odluka o ICAAP-u u bankama sa pripadajućim Izvještajem o primjeni ICAAP-a – Stub 2, Odluka o velikim izloženostima – Stub 2, Odluka o upravljanju kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi – Stub 2. Prelazne i završne odredbe će biti predmetom daljnjeg razmatranja i usaglašavanja.
Rok za okončanje javne rasprave putem UBBiH za Odluku o izračunavanju kapitala banaka iz domena Stuba 1 bio je 30.11.2015.g., a za preostale odluke iz domena Stuba 2 31.10.2015. godine.
Nacrt podzakonskog okvira, kaže Barš, usklađen je sa regulatornim okvirom EU u onoj mjeri koliko je moguće, obzirom na specifičnosti tržišta u BiH, odnosno s novim paketom propisa - CRD IV i CRR.
Govoreći o setu odluka iz domena Stuba 1, direktor Agencije za bankarstvo FBiH je kazao da
Nacrt Odluke o izračunavanju kapitala banaka konceptualno predstavlja akt u kojem su objedinjene sljedeće oblasti: obrazloženje pojmova koji se koriste u Odluci; regulatorni kapital i stavke regulatornog kapitala, uključujući regulatorna usklađivanja; finansijsku polugu; zaštitne slojeve kapitala; mjere za očuvanje kapitala banaka i kapitalne zahtjeve i metodologiju izračuna kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik (standardizirani pristup, uključujući CRM tehnike i ECAI), operativni rizik - pristup osnovnog pokazatelja (BIA) i standardizirani pristup (SA) i tržišni rizik (standardizirani pristup).
Nacrt Odluke u skladu sa Strategijom Agencije u ovoj fazi ne sadrži: napredne pristupe, kreditne derivate, transakcije sa OTC derivatima, strukturirane finansijske instrumente, sekuritizacijske pozicije i sekuritizovanu imovinu, kao i određene segmente koji nisu primjenjivi za tržište BiH.
Stub 2, dodao je Barš, predstavlja sačinjeni set nacrta podzakonskog okvira (4 odluke) po pitanju: upravljanja rizicima, postupka interne procjene adekvatnosti kapitala u bankama (ICAAP), kamatnog rizika u bankarskoj knjizi i velikih izloženosti.
Nacrt Odluke o upravljanju rizicima u bankama sadrži: miminalne zahtjeve u upravljanju rizicima kojima je banka izložena u svom poslovanju, strategije, politike i procedure o uspostavljanju i primjeni sistema upravljanja rizicima u bankama, obavezu banaka da sprovode redovno sveobuhvatno testiranje otpornosti na stres za sve materijalno značajne rizike za potrebe internog procesa procjene adekvatnosti kapitala banke te standarde za upravljanje pojedinim vrstama rizika.
- Otpočele su aktivnosti na sačinjavanju nacrta regulative po pitanju upravljanja rizikom likvidnosti banaka usaglašene sa međunarodnim standardima likvidnosti, uključujući i koeficijent pokrića likvidnosti - LCR i koeficijent neto stabilnog finansiranja – NSFR. Izazov predstavlja utvrđivanja osnovice za izračun LCR u kontekstu specifičnosti BiH, odnosno stope obavezne rezerve i činjenice da banke u BiH drže značajna sredstva iznad propisanog minimuma. U toku su i aktivnosti oko propisivanja regulative za napredne pristupe, odnosno metodologiju izračuna kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik, operativni i tržišni rizik, izazov u kontekstu specijalizacije postojećeg kadra za navedene aktivnosti.
U 2016. godini planira se priprema i provođenje sveobuhvatnog QIS-a, koji bi pored kapitalnih zahtjeva u domenu Stuba 1 uključivao i rizik likvidnosti, te projicirao efekte uticaja novog regulatornog okvira na bankarski sektor u BiH. Planirano je i otpočinjanje procesa projektovanja nadzornog izvještavanja entitetskih agencije prema standardima i zahtjevima EU - poručio je Barš.
Senad Softić: Paradoks je da se banke prelikvidne,
a da je naša privreda u problemima
Guverner Centralne banke BiH Senad Softić je ukazao i na makroekonomske pokazatelje u BiH.
- Imamo dvije-tri dobre i dvije-tri loše stvari. Dobre stvari su da imamo dobar industrijski pomak u 2015. U odnosu na prošlu godinu taj pomak iznosi tri do tri i po posto, što je vrlo dobro. Očekuju se isti trendovi i u 2016. godini. Dobre stvari su i monetarna i finansijska stabilnost. Nije dobro što imamo visoku stopu nezaposlenosti i visok procenat vanjskog duga koji ukupno iznosi više od 11,5 milijardi KM.
Devizne rezerve iznose 8,5 milijardi KM, a imamo i vrlo visok iznos stanja na računu iznad obaveznih rezervi kod komercijalnih banaka - čak više od dvije milijarde KM. Paradoks je da se banke prelikvidne, a da privreda nije likvidna i da je u problemima. Možda zajedno dođemo do nekog rješenja kako ovo stanje unaprijediti. Makroekonomski pokazatelji ukazuju da su BiH potrebne kapitalne investicije, veliki infrastrukturni projekti i razvojni projekti koji će dovesti do zapošljavanja i ekonomskog razvoja u zemlji - kazao je Softić.
Zlatko Barš: Potpisan Memorandum o
razumijevanju s austrijskim regulatorima
- Potpisali smo u julu ove godine Memorandum o razumijevanju s austrijskim regulatorima. Obim saradnje obuhvata postupak licenciranja, vlasničku kontrolu, kontinuirani nadzor prekograničnih uspostava, prekogranično pružanje bankarskih usluga, on-site kontrole i nadzor u segmentu sprečavanja pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma.
Potpisivanjem ovog Memoranduma obezbijedit će se veći stepen saradnje i razmjena informacija, kao i djelovanja u vanrednim situacijama.
Agencija za bankarstvo FBiH je, kaže Barš, zajedno sa Agencijom za bankarstvom RS, Narodnom bankom Makedonije, Centralnom bankom Crne Gore, Narodnom bankom Srbije i Narodnom bankom Albanije potpisala Sporazum o saradnji sa EBA-om, kojim zemlje potpisnice stiču status ravnopravnog učešća u razmjeni informacija sa članicama EU po pitanju poslovanja i supervizije bankarskih grupacija. Dogovor je postignut pod pokroviteljstvom „Bečke inicijative", a u okviru sporazuma osigurano je da će EBA obavještavati nadležne supervizore o relevantnim promjenama regulative, te će na taj način olakšati njihovo učešće u supervizorskim koledžima.
- Prema sporazumu, nadležne institucije će težiti da prilagode svoje zakone, nadzorne standarde i institucionalna pravila u skladu sa istim u EU, prema rasporedu prilagođenom uslovima u svakoj zemlji pojedinačno, a zemlje potpisnice će imati mogućnost davanja sugestija na regulativu koja je u pripremi - zaključio je Barš.
Restrukturiranje - novina
u bankarskom sektoru
- Kada je u pitanju restruktuiranje, kao novina, radi se, dakle, o ekonomskoj likvidacijii koju provodi organ nadležan za restrukturiranje. Mi smo u svom nacrtu već identifikovali da to treba biti supervizor. Rješenja u svijetu su različita, ali u većini slučajeva taj posao zaista radi supervizor, uz funkcionalnu razdvojenost funkcije supervizije i restrukturiranja. Ona se vrši putem odgovarajućih instrumenata. Radi se o fazi prije likvidacije kada banka propada, bez oduzimanja dozvole. Podrazumijeva eksproprijaciju prava vlasnika, odnosno povjerilaca. Cilj restruktiranja je obezbjeđenje kritičnih funkcija, stabilnosti finansijskog sektora, obnavljanje održivosti cijele ili dijela banke, uz likvidaciju preostalih dijelova u redovnom postupku likvidacije, odnosno stečaja, rekao je direktor FBA.
(Magazin Banke u BiH)