Ivan Vlaho, direktor UniCredit Bank d.d. Mostar: Želimo biti još snažniji generator razvoja bh. privrede
Ukupna ocjena etičnosti poslovanja banaka u BiH je pozitivna. U dijelu poslovanja s klijentima štedišama i korisnicima transakcijskih ili kartičnih proizvoda je potpuno etična, skoro bez greške. Etične su bankarske prakse i u smislu odnosa prema institucijama vlasti, jer smo sigurno vodeći privredni sektor u smislu plaćanja poreza i doprinosa na pune iznose plaća zaposlenih već dugi niz godina. Etični smo i prema našoj privredi i društvu u cjelini, jer vlasnici našeg kapitala gotovo uopće nisu isplaćivali dividendu i izvlačili kapital s ovog tržišta, nego se zarađeni kapital zadržava u funkciji razvoja domaće privrede, a u slučajevima kad su kreditni gubici u nekim bankama tako zahtijevali, vlasnici kapitala izvana su donosili novi kapital radi održavanja kontinuiteta poslovanja
Molim Vas da opišete Vaš profesionalni put do direktora UniCredit banke, odnosno putanju Vaše karijere?
- Nakon diplomiranja na ekonomskom fakultetu, moja prva radna iskustva nisu bila u bankarstvu. U razdoblju od 1997. do 2000. godine radio sam u dva različita poduzeća, prvo u Sarajevu, a zatim u Zagrebu i upravo ta iskustva pomogla su mi u procesu osobnog sazrijevanja. Shvatio sam i da ne znam ništa raditi iako imam diplomu fakulteta. Tek tada je u meni sazrela želja da dođem do svog ekonomskog zanata i da moram ući u neki sustav gdje se može učiti ekonomska struka. Prva prilika mi se ukazala u UniCreditu, odnosno tadašnjoj Zagrebačkoj banci BH, u svom rodnom gradu Mostaru. Tu sam se zaposlio u ljeto 2000. godine s velikim motivom da učim o osnovnim pravilima računovodstva, analizi financijskih izvještaja poduzeća, upravljanja rizicima Banke i tako redom. Upravo ta čežnja i želja za stjecanjem konkretnog ekonomskog znanja i zanata, koja se akumulira dok sam radio u poduzećima gdje ga nisam mogao steći, bila mi je važno pogonsko gorivo za vlastiti rad i zalaganje u banci, naročito u prvim godinama. U kombinaciji s pozitivnim pristupom prema okolini, traganje za znanjem i dobrim rezultatima vlastitog rada me dovelo do toga da sam od ljeta 2000. do ljeta 2013. godine, svakih dvije do tri godine dobivao premještaje na sljedeće i odgovornije radno mjesto u UniCreditu. Prve četiri godine sam radio na području Upravljanja rizicima, od specijalista do voditelja odjela, zatim šest godina na rukovodnim pozicijama Maloprodaje, da bih u ljeto 2010. godine dobio prekomandu na mjesto direktora sestrinske banke u Banjaluci. Tri godine poslije, u ljeto 2013. godine, povjerena mi je uloga direktora moje matične banke UniCredit Bank d.d. Želim naglasiti da je moguće napredovati na poslu i ako nemate izraženu ambiciju za napredovanjem od samog početka. Ako radite u kvalitetnom tržišno orijentiranom sustavu, imate zdrave motive za učenje i davanje dobrih rezultata, objektivni ste prema sebi, te gradite kvalitetne odnose s kolegama i okolinom, sigurno će vam se dešavati da vam nude poslove s većim odgovornostima, a na vama će biti odluka želite li prihvatiti izazov ili ne želite.
Kakav je današnji status UniCredit banke u Bosni i Hercegovini i jeste li zadovoljni njenim poslovanjem u našoj zemlji?
- Pojedinačno gledano, UniCredit Bank d.d. je realno vodeća banka u BiH po većini parametara po kojima se banke uspoređuju s konkurentima. Dodamo li još dimenziju da imamo sestrinsku banku sa sjedištem u Banjaluci, UniCredit Grupa je nesporni lider na bankarskom tržištu Bosne i Hercegovine i sistemski najvažnija financijska institucija na našem tržištu. Naši financijski rezultati su zadovoljavajući, naročito imajući u vidu generalno slabašnu situaciju u privredi. Kad ste nesporni lider u svojoj branši na domaćem tržištu, onda za potrebe održavanja kondicije i pozitivnih trendova, izlazite iz okvira uspoređivanja s lokalnim konkurentima i ambicije tražite u komparacija s najboljim bankarskim praksama u regiji i šire. Imajući to u vidu, imamo još puno područja za unapređenje.
Kako ocjenjujete status cjelokupne grupacije?
- Sveobuhvatno gledano, poslovanje UniCredit Grupe je dobro. Lideri naše Grupe kontinuirano rade na prilagođavanju tržišnim uvjetima. Proteklih godina poduzeti su važni koraci na jačanju naše kapitalne pozicije i optimiziranju troškova. Danas imamo veliki potencijal za rast i ozbiljne dugoročne planove za daljnje jačanje naše Grupe. Sjajno je raditi u UniCreditu. Nude se prilike za radna iskustva u dvadesetak zemalja u kojima poslujemo, od Italije, Njemačke i Austrije, preko zemalja Centralne i Istočne Europe, pa do Rusije i Turske. Desetak kolega iz BiH je već iskoristilo takvu priliku
Kakav pogled ima UniCredit banka u BiH na kreditiranje domaće privrede, s obzirom da je očigledan oprezan odnos banaka u tom segmentu? Može li se biznis u BiH nadati podršci UniCredit banke u vidu povoljnog
kreditiranja?
- Ne bih se složio da konstatacijom je očigledan oprezan odnos banaka u kreditiranju privrede u kontekstu kako ga postavljate u svom pitanju. Rado bih da mi ukažete na jedan primjer dobrog projekta ili poduzetnika kojeg banke odbijaju kreditirati. Uvijek je dobro zamisliti sebe da svoj novac trebamo posuditi susjedu, poznaniku ili nekom poduzeću. Ne bismo li širom otvorili oči i dobro promislili hoćemo li to učiniti ili nećemo. Zašto bi banke postupale manje oprezno ili neracionalnije?! Razlog ne bi smio biti u činjenici da banke uglavnom rade s tuđim novcem. Zatreba li nam određeni novac za investiciju, vjerujem da ćemo ga ipak jednostavnije posuditi od banke nego od susjeda ili prijatelja. Jedino tko će nam lakše od banke posuditi novac su naši roditelji ako ga slučajno imaju, ali tu već ulazimo u sferu bespovratnih kredita ili donacija. U UniCreditu se veselimo svakoj dobroj investiciji na našem tržištu i imamo velike financijske potencijale za podržavanje svih ekonomski opravdanih investicija i poslovnih poduhvata. Želimo biti još snažniji generator razvoja naše privrede i financijski podržati sve razumne projekte u našoj zemlji istovremeno vodeći računa o sigurnosti naših štediša, što je primarna bankarska uloga.
Šta građani mogu očekivati kada su u pitanju bankarske usluge UniCredit banke. Koji će biti Vaš prioritet u poslovanju sa stanovništvom?
- U UniCreditu imamo zbilja široku lepezu proizvoda, usluga i kanala distribucije za naše klijente fizičke osobe. Od raznih vrsta kredita, štednih opcija, kartičnih proizvoda, internetskog bankarstva, mobilnog bankarstva pa sve do velikog broja poslovnica i bankomata. Možda čak nekad i pretjeramo u hiperprodukciji određenih vrsta proizvoda. Radit ćemo ciljano i na daljnjim razvojima, ali i optimizaciji postojećeg spektra usluga, a prvenstveno na educiranosti naših bankara, ljubaznosti i standardima kvalitete našeg servisa, te dostupnosti naših bankomata i poslovnica.
Može li se danas sa sigurnošću govoriti o tome jesu li UniCredit banka, ali i cjelokupna bankarska zajednica u Bosni i Hercegovini izdržale udar sveukupne krize?
- Za UniCredit Bank d.d. mogu sa sigurnošću reći da smo dugi niz godina razvijani po najkvalitetnijim standardima bankarske struke. Potpuno na zdravim temeljima sa sjajnom disperzijom rizika više sličimo atomskom skloništu nego nekoj građevini višekatnici podložnoj raznim vremenskim ili tržišnim nepogodama. Slikovito rečeno, u scenariju velike tržišne apokalipse kad sve dođe u pitanje, a takve neće ni biti, mi bismo bili zadnji koji gase svjetlo na ovom tržištu. Općenito, banke u BiH su odlično podnijele tržišne turbulencije zadnjih godina. U nekim slučajevima bilo je i pomoći Republike Austrije, u nekim pomoći banaka majki, ali sve u svemu, lokalne banke su uglavnom odlično izdržale tržišne izazove. U zadnjih godinu dana također smo svjedočili o problemima par manjih banaka, ali negdje su lokalne vlasti priskočile u pomoć, a negdje je otvoren stečaj. Sve u svemu, veoma je važno da se štediše u našoj zemlji mogu osjećati sigurnima.
Igraju li banke u Bosni i Hercegovini fer igru na bosanskohercegovačkom bankarskom tržištu i ima li odstupanja u poslovnoj bankarskoj etici, pogotovo u vremenu recesije?
- Ukupna ocjena etičnosti poslovanja banaka u BiH je pozitivna. U dijelu poslovanja s klijentima štedišama i korisnicima transakcijskih ili kartičnih proizvoda je potpuno etična, skoro bez greške. Etične su bankarske prakse i u smislu odnosa prema institucijama vlasti, jer smo sigurno vodeći privredni sektor u smislu plaćanja poreza i doprinosa na pune iznose plaća zaposlenih već dugi niz godina. Etični smo i prema našoj privredi i društvu u cjelini, jer vlasnici našeg kapitala gotovo uopće nisu isplaćivali dividendu i izvlačili kapital s ovog tržišta, nego se zarađeni kapital zadržava u funkciji razvoja domaće privrede, a u slučajevima kad su kreditni gubici u nekim bankama tako zahtijevali, vlasnici kapitala izvana su donosili novi kapital radi održavanja kontinuiteta poslovanja. Ako se hoćemo osvrnuti oko sebe i igrati igre koja se zove istina, bankarski sektor je lider etičnosti u našoj privredi. Određenih negativnih poena iz područja etike banke su zarađivale u dijelu transparentnosti i promjenjivosti kamatnih stopa u kreditnom poslovanju, naročito u razdoblju 2008.-2009. godina. Također, i u ovom području je bilo različitih praksi od banke do banke. Vratimo li se malo dalje u prošlost, recimo u osamdesete godine, kada su ljudi dizali kredite bez valutne klauzule u vrijeme inflacije, pa od kredita kupe kuću, a ubrzo im vrijednost mjesečnog anuiteta po kreditu opadne na vrijednost kutije šibica, to je vrijeme kad nitko nije prozivao banke zbog etičnosti. Nadam se da u današnjim pitanjima o etičnosti banaka nema nostalgije za tim vremenima. Korisno bi bilo da stare štediše daju osvrt na ovo razdoblje.
Kako se UniCredit banka nosi sa nekvalitetnim kreditima?
– U fazi dok nam se čini da klijent koji je zapao u probleme ima ikakve šanse za revitalizaciju i otplatu kredita trudimo se pronaći opcije za reprogramiranje kredita. Kad prepoznamo da je nada za otplatu kredita od strane klijenta izgubljena, posežemo za instrumentima osiguranja, kako bismo naplatili naše potraživanje. Za sada nismo imali značajnijih udara na kvalitetu našeg kreditnog portfelja. Sve je u granicama prihvatljivosti posebno imajući u vidu stanje na tržištu.
Kakav će, prema Vašem mišljenju, biti bilans bankarskog sektora u BiH u 2013. godini koja je gotovo na izmaku?
- Bit će sličan prošlogodišnjem uz mogućnost da još neka od banaka u ovoj godini bude fokusirana na značajnija rezerviranja i pročišćavanje vlastitog kreditnog portfelja. Iako je na banke stavljena etiketa jako profitabilnih institucija, to je, nažalost, velika neistina. U potpuno transparentnom financijskom poslovanju i izvještavanju dio banaka na našem tržištu proteklih godina je ostvarivao gubitke, neke značajne višemilionske, a neke nešto manje. Većina banaka je poslovala s jako malim dobitima i povratima na kapital, a najuspješnije banke poput UniCredita su ostvarivale oko 10% povrata na kapital. Volio bih znati gdje crpe inspiraciju i izvore podataka promotori ideje o bankama kao ekstra profitabilnim institucijama. U našoj napaćenoj privredi vidim poduzeća koja ostvaruju značajno veće povrate na ulaganja svojim vlasnicima kapitala, s tim da još k tome nisam siguran prikazuju li se potpuno transparentno iznosi ostvarenih dobiti. Nadam se da će ili naše banke s vremenom zbilja postati tako profitabilne pa da potvrde tekstove i javno mišljenje koje je već kreirano ili će analitičari čitati izvještaje bankarskog sektora, te početi s objektivnim komentiranjima.
Kakve su Vaše procjene za narednu, 2014. godinu?
- Nisam ljubitelj predviđanja budućnosti, ali kad već pitate, u ovom trenutku ne vidim niti jedan značajan razlog zašto bi sljedeća godina bila puno drugačija od ove. Jednom sam pročitao optimističan komentar koji je najavio da će 2014. godina biti dobra. Međutim, kad su čovjeka upitali da pojasni zašto, odgovorio je zato što će biti bolja od 2015. godine.
Da li je vrijeme da se promijeni monetarna politika CBBiH, odnosno da se umjesto valutnog odbora uvede novi model ili i dalje treba insistirati na postojećoj monetarnoj politici?
- Ovo je veoma ozbiljna tema o kojoj se ne može odlučivati bez kvalitetnih podataka o sadašnjem stanju i o ciljevima koji se žele ostvariti. Načelno, ne vjerujem u ekonomske dogme, pa tako ni u neprikosnovenost valutnog odbora. Korisno bi bilo napraviti procjene šta bi značila liberalizacija monetarne politike u našoj zemlji. Koja su to postojeća izvozna poduzeća i industrijske grane, uključujući turizam, i u kojoj mjeri mogla biti pozitivno potaknuta ciljanim monetarnim mjerama. Zatim, kako bi se to reflektiralo na standard građana u cijelosti?! Koji su to stručnjaci koji bi kvalitetno i ciljano vodili našu monetarnu politiku u slučaju liberalizacije?! Na puno pitanja bi trebalo dati kvalitetne odgovore prije donošenja odluke o promjeni monetarne politike, ali u svakom slučaju dobro bi bilo da ta pitanja ne budu tabu tema za početak, bar ne za vodeće ljude u vlasti, monetarnoj i izvršnoj.
Kako, inače, ocjenjujete ambijent u BiH za poslovanje komercijalnih banaka. Da li ima prostora za njegovo mijenjanje kako bi se bankama olakšalo poslovanje?
- Naravno da ima prostora za unapređenja. Za početak bili bismo sretni da nam se ne otežava poslovanje prije svega od zakonodavne vlasti, a kad dođemo do olakšavanja to će biti sjajno. Zbilja se ovdje ne radi o tome da bi bankari tražili neke nerealne povlastice u zakonima. Jedini zahtjev bi bio da se u toku izrade zakona uključi više ekonomske struke, a manje artikulacija populističkih želja koje nemaju veze sa strukom. Umjesto da se usvoje zakoni pa se analizira njihova provodivost ili usklađenost s postojećim regulatornim okvirom, potrebno je sve provjere realno sagledati na početku i prije usvajanja zakona. Valjda će doći vrijeme razuma i struke.
Kako ocjenjujete odnos vlasti prema bankarskoj zajednici u BiH?
- Donedavno sam radio u Banjaluci i mogu reći da se tamošnja vlast odnosi prema bankama fer i korektno. Bilo je situacija kada se usvajane neke rigidne zakonske odredbe, primjerice u dijelu zaštite potrošača, koje su čak zadirale u retroaktivnu primjenu zakona i nisu bile jednostavne za provedbu bankarima. Međutim, iskusio sam puno primjera u kojima su izvršna vlast i predstavnici raznih institucija koje reguliraju bankarsko poslovanje, pokazali potrebnu dozu fleksibilnosti i brzine kad bi uvidjeli da zahtjevi predstavnika banaka imaju zdravu logiku zasnovanu na transparentnim tržišnim principima. Nadam se da ću slična iskustva imati i u svom novom okruženju
Jeste li zadovoljni radom Udruženja banaka u BiH?
- O dosadašnjem radu Udruženja banaka BiH mogu se pohvalno očitovati. Naravno, to ne znači da ne treba sagledati što se treba raditi bolje i efikasnije. Ako bih se želio staviti u ulogu kritičara, trebao bih prije svega biti samokritičan, pa konstatirati da sam osobno jako malo doprinio kvaliteti rada Udruženja banaka. Pokušat ću to popraviti.