Intervju:Milan Radović, novi predsjednik UBBiH
AKO SE OSTVARE PROGNOZE VEZANE ZA RAST BDP-a, REALNO JE OČEKIVATI I PORAST KREDITIRANJA
- PN: Lično smatram da bi trebalo raditi na unapređenju odnosa između banaka i institucija, ali i da bi javnost trebalo da dobije pravu sliku o značaju banaka za cjelokupnu ekonomiju i zapošljavanje. U bankama se prepliću sve ekonomske aktivnosti, tj. odobravaju se krediti, finansira se budžet, obavlja se platni promet u zemlji i sa inostranstvom, izdaju se garancije, što je od velike važnosti za cjelokupni finansijski sistem * Novi zakon o bankama, koji je u pripremi, dodatno će ojačati bankarski sektor, ali i još striktnije odrediti prava i obaveze banaka.
Molim Vas da ocijenite stanje u bankarskom sektoru BiH?
- Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini je stabilan i jedan je od najuređenijih sektora u u našoj državi. Tome u prilog ide činjenica da je Zakon o bankama nedvosmisleno precizirao prava i obaveze banaka i da zakonske odredbe gotovo ne zaostaju za onima koje se primjenjuju u Evropskoj uniji. Banke u Bosni i Hercegovini posluju u posebnim ekonomskim, političkim i drugim uslovima, te je harmonizacija Zakona o bankama i zakonskih odredbi veoma važna i na nivou entiteta i na nivou države, kako bi banke mogle nesmetano poslovati na cjelokupnom bosanskohercegovačkom tržištu. Novi zakon o bankama, koji je u pripremi, dodatno će ojačati bankarski sektor, ali i još striktnije odrediti prava i obaveze banaka.
Šta očekujete od 2016. godine kada je riječ o bankarsko-finansijskom sektoru BiH?
- Bankarsko-finansijski sektor je izuzetno važan za ekonomiju svake zemlje. Ukoliko ekonomske aktivnosti privrede rastu, raste bruto društveni proizvod (GDP), ali raste i kreditna aktivnost bankarskog sektora. Dakle, ako se ostvare prognoze koje su vezane za rast bruto društvenog proizvoda u Bosni i Hercegovini, realno je očekivati i porast kreditiranja. Ono što je moguće da će se desiti u narednom periodu jeste da može doći do ukrupnjavanja bankarskog sektora, uz održavanje stabilnosti i solventnosti banaka.
Da li bh. banke u aktuelnom privrednom okruženju mogu održati dostignuti nivo likvidnosti i profitabilnost?
- Visoka likvidnost banaka ima veliki uticaj na njihovu profitabilnost. To pokazuje podatak da je prinos na kapital banaka negdje oko 6%, što je nisko. Nažalost, bosanskohercegovačka ekonomija još uvijek stoji u mjestu ili ima minimalan rast. Za plasman viška likvidnih sredstava nedostaju zdravi projekti. Lično sam ubijeđen da će broj takvih projekata doživjeti ekspanziju kako se Bosna i Hercegovina bude približavala Evropskoj uniji. Tada bi veliki doprinos mogla da imaju sredstva iz pristupnih fondova Evropske unije koja će biti raspoloživa za projekte i ulaganja u poljoprivredu, stočarstvo, zelenu energiju i sl. Sa novim projektima dolazi i do porasta zapošljavanja, što će uticati na nivo kreditiranja građana u Bosni i Hercegovini.
Koliko komercijalne banke mogu pomoći kada je u pitanju investiranje u velike infrastruktiurne projekte?
- To u velikoj mjeri zavisi od visine kapitala, ali i od cijene izvora koju komercijalne banke mogu da obezbijede. Mislim da su banke do sada uspijevale da prate infrastrukturne projekte do nekoliko desetina miliona konvertibilnih maraka, što je neka srednja veličina. Ipak, veliki infrastrukturni projekti zahtijevaju učešće investicionih i razvojnih banaka. Dobri primjeri za to su gradnja autoputa Banja Luka-Doboj, koji se finansira sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), i Termoelektrana Stanari, koja se finansira sredstvima Kineske razvojne banke.
Da li se konačno može očekivati ozbiljniji rast kreditiranja?
- Rast kreditiranja je u direktnoj korelaciji sa rastom GDP-a, te od njega i zavisi. S druge strane, raste kreditiranje građana, ali i kreditiranje države i javnih preduzeća od strane naših banaka. Kada se situacija promijeni, tj. kada država bude imala slobodniji pristup sredstvima sa evropskog ili svjetskog tržišta, što je sigurno povoljnije za njenu administraciju i budžet, smatram da će doći do promjene strukture kredita, opet u korist privrede i građana.
Na čemu ćete insistirati tokom svog mandata u UBBiH?
- Lično smatram da bi trebalo raditi na unapređenju odnosa između banaka i institucija, ali i da bi javnost trebalo da dobije pravu sliku o značaju banaka za cjelokupnu ekonomiju i zapošljavanje. U bankama se prepliću sve ekonomske aktivnosti, tj. odobravaju se krediti, finansira se budžet, obavlja se platni promet u zemlji i sa inostranstvom, izdaju se garancije, što je od velike važnosti za cjelokupni finansijski sistem.
Da li je zakonski okvir u kojem djeluju bh. banke dobro harmonizovan i šta bi trebalo mijenjati kako bi sektor bio efikasniji i profitabilniji?
- Zakonski okvir je dobar i konstantno se radi na njegovom poboljšanju. Dalja harmonizacija zakona i unapređenje pojedinih zakonskih odredaba je neophodna i olakšaće bankasko poslovanje s obzirom na zahtjeve i direktive Evropske unije, posebno kako se budemo približavali našem članstvu. Sa druge strane, bankarski sektor u Bosni i Hercegovini proteklih godina bilježio je skromne rezultate, bar kada su u pitanju osnovni pokazatelji poslovanja. Primjera radi, prinos na kapital je iznosio oko 3-5%, a prinos na aktivu od 0,6-0,8%. To vrijeme banke su iskoristile da očiste svoje bilanse i isknjiže loša potraživanja na teret prihoda i profita, tako da je u narednom periodu realno očekivati poboljšanje pokazatelja poslovanja. Bolji pokazatelji poslovanja znače atraktivnost za investitore na tržištu kapitala, a, takođe, utiču na rast kapitala svake pojedinačne banke, što obezbjeđuje veću sposobnost za rast kreditne aktivnosti bankarskog sektora.
Kako ocjenjujete rad pravosuđa kada su u pitanju sporovi koji nastaju u okviru bankarsko-finansijskog poslovanja?
- Može se reći da je došlo do napretka u radu pravosuđa kada je u pitanju ova oblast. Izuzetno je važno zaštititi banku kao povjerioca i ubrzati naplatu njenih potraživanja, obzirom da se na taj način štite i štediše i depozitari banaka. Zaključivanjem ugovora o pojedinim bankarskim poslovima nastaje obligacija na relaciji partnerskog odnosa banka-klijent, a Zakon o obligacionim odnosima je tu jasan. Ističem da se svaki spor prvo pokuša riješiti sporazumno, u skladu sa dobrim poslovnim običajima i u duhu dobre poslovne saradnje. Ponekad to nije moguće, a naravno, dolazi i do sporova u kojima su banke tužena strana, te su obavezne poštovati odluke sudova. Nažalost, bilo je i određenih nesporazuma koji su nastali preplitanjem odredaba Zakona o bankama i Zakona o zaštiti potrošača. To je prevaziđeno izmjenama i dopunama pojedinih odredaba Zakona o bankama i možemo slobodno reći da su ti problemi ostali iza nas.
Koliko su komercijalne banke kao povjerioci zaštićene?
- Zakon o izvršnom postupku štiti povjerioce od strane nesolidnih i nesolventnih dužnika. Primjetno je da su sudovi pojačali rad na predmetima iz oblasti privrednog prava, što je skratilo rokove za izvršne postupke i naplatu potraživanja. U Republici Srpskoj funkcionišu i privredni sudovi koji se bave ovom problematikom i isključivo predmetima iz ove oblasti. Međutim, važno je banke zaštititi i od onih dužnika koji nemaju namjeru da plate svoje obaveze, a namjerno su urušili svoje preduzeće, te ličnu imovinu prenijeli na nekog od članova svoje bliže porodice. U takvim slučajevima nedostaje nam regulativa koja bi sankcionisala takvo postupanje dužnika. Naravno, trebalo bi razlikovati ove dužnike od onih koji imaju volju da plate svoje obaveze, ali je došlo do pogoršanja njihove ekonomske sposobnosti zbog nepredviđenih okolnosti. I u takvim slučajevima potrebna su nam iskustva zapadnih zemalja kako bi banke što bezbolnije sanirale ovaj segment klijenata.
Koji su najveći problemi s kojima se banke u BiH trenutno susreću?
- Smatram da je to, za sada, brzina i efikasnost u naplati spornih potraživanja, što utiče na nivo NPL-a i na profitabilnost, likvidnost i solventnost banaka. Takođe, prodaja imovine koju su banke stekle naplatom potraživanja je spora i donosi gubitke bankama. Sa porastom GDP-a i drugih ekonomskih pokazatelja opadaće udio spornih, a doćiće do porasta dobrih i zdravih kredita, što će u konačnici rezultirati rastom profitabilnosti bankarskog sektora. Na taj način doći će do porasta vrijednosti akcija, a i interes investitora da ulažu na tržište kapitala biće veći.
Na koji način bi se najefikasnije mogao riješiti problem NPL-ova?
- Non-performing loans (NPL), tj. sporne kredite, banke su do sada interno rješavale. Smatram da su zahtjevi regulatora u tom dijelu jasni i da su banke “čistile” takve kredite na teret tekućih prihoda. Ohrabrujuće je da se ovaj racio posljednjih godina smanjuje, tako da je sa 18% posto došao na 14%. Očekujem da nivo NPL-a dalje nastavi da se smanjuje, jer su banke mnogo iskusnije i odgovornije u domenu preuzimanja kreditnog rizika nego što je to bilo u periodu do 2008. godine, tj. do početka velike ekonomske krize. Može se očekivati da će se u narednom periodu pojaviti određene institucije koje će bankama nuditi otkup kredita iz NPL-a, što bi dovelo do daljeg smanjivanja nivoa NPL-a cjelokupnog bankarskog sektora.
Kako komentirate sistem unutrašnjeg platnog prometa u BiH?
- Ono što je dobro ne bi trebalo da se mijenja. Platni promet odlično funkcioniše preko Centralne banke Bosne i Hercegovine jer se radi o žiro kliringu između banaka i RTGS-u, tj. plaćanju u realnom vremenu. Dovoljno je reći da se hitan nalog klijenta za prenos sredstava na drugu banku izvrši u roku od nekoliko sekundi, što znači da se radi o izuzetno efikasnom sistemu.
Molim Vas da ocijenite rad agencija za bankarstvo, kao i Centralne banke BiH?
- Agencije za bankarstvo odgovorno i profesionalno obavljaju posao iz svog domena supervizije i kontrole banaka, bar iz mog ličnog iskustva kao direktora jedne komercijalne banke. Zakon je regulisao poziciju i ulogu Centralne banke Bosne i Hercegovine i ona radi svoj posao u tim uslovima. Naša Centralna banka nema emisionu funkciju zbog sistema currency board, kao što to imaju centralne banke u okruženju i šire. Takođe, smatram da moramo svi zajedno raditi na smanjenju gotovinskih i povećanju bezgotovinskih transakcija, što se može urediti zakonskim odredbama. Gotovina je skupa za banke, kao i za Centralnu banku, a upravljanje gotovinom povećava operativni rizik bankarskog sektora.
Udruženje banaka BiH jedno je od rijetkih udruženja na nivou BiH koje uspješno i usaglašeno djeluje. Na čemu se zasniva takav odnos članica?
- Udruženje banaka BiH je veoma dobar primjer da se dogovorom mogu prevazići mnoge barijere. Udruženje ima Skupštinu koja imenuje Upravni odbor Udruženja koji broji sedam članova, i to četiri iz Federacije Bosne i Hercegovine i tri iz Republike Srpske. Predsjednik Upravnog odbora se rotira svake godine i to dvije godine predsjednik je iz neke od banaka iz Federacije Bosne i Hercegovine, a jednu godinu iz Republike Srpske. Članovi Skupštine su sve banke iz Bosne i Hercegovine. Mi shvatamo da će se naš glas bolje čuti ako smo okupljeni zajedno oko Udruženja banaka i da na taj način štitimo naše interese.