Dopis ministarstvu finansija FBiH
UBBiH
UDRUŽENJE BANAKA BOSNE I HERCEGOVINE
UDRUGA BANAKA BOSNE I HERCEGOVINE
УДРУЖЕЊЕ БАНАКА БОСНE И ХЕРЦЕГОВИНE
BANKS ASSOCIATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
Fra Andjela Zvizdovića br.1/X, objekat A, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: (387 33 ) 296 501,
Fax: (387 33) 296 509; www.ubbih.ba;, ID br: 4200974180000, Ministarstvo pravde BiH br: RU-213/04
Broj:I-37/12
Sarajevo:26.03.2012.g.
MINISTARSTVO FINANSIJA/FINANCIJA FBiH
N/r Ante Krajina, ministar
Predmet: Radni tekst Zakona o unutarnjem platnom prometu u BiH - komentari dostavljaju se
Poštovani,
Zahvaljujemo se na Radnom tekstu Zakona o unutarnjem platnom prometu u FBiH koji smo elektronskim putem primili dana 15.03.2012.godine.
Želimo naglasiti važnost i potrebu koordinacije i harmonizacije propisa iz oblasti unutarnjeg platnog prometa sa Centralnom bankom BiH, RS i Brčko Distriktom naročito u dijelu prinudne naplate.
Takodjer smatramo važnim naglasiti činjenicu da poslovi platnog prometa predstavljaju „neutralni“ posao za bankarski sektor i da se radi o usluzi i da kao ovlaštene organizacije ne možemo vršiti funkciju kontrole iz nadležnosti drugih institucija.
Generalno, nije obrazložena namjera i cilj predlagača sa aspekta već postojećeg platnog sistema kojeg vrši Centralna banka BiH u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci i koji bi po nama trebao biti unaprijeđen u dijelu prinudne naplate što već duži niz godina zahtjevamo. Nadamo se da nije potrebno obrazlagati troškove za banke koje nameće uvođenje novog zakona i poskupljenje usluge klijentima.
Vjerujemo da brojni i konkretni komentari koje dostavljamo sami po sebi govore o važnosti i značaju oblasti platnog prometa naročito sa aspekta građana, poslovnih subjekata i ukupne ekonomije u BiH. U tom smislu tražimo, kao sektor na koji se najveći dio odredbi odnosi, da odredbe zakona budu jasne, primjenjive i troškovno minimalne za banke i učesnike. Predviđene sankcije su pravno i ekonomski upitne jer se radi o neutralnom poslu te bi fokus sankcije morao biti na poslovnom subjektu .
U nastavku dostavljamo objedinjene komentare bankarskog sektora na Radni tekst Zakona o unutarnjem platnom prometu- 15.03.2012.g., respektivno prema članovima zakona kako slijedi:
Članak 2. Stav 2.
Iza riječi „...sa jednog računa na drugi račun” dodati riječi „kod iste ili kod različitih banaka....“
Komentar : u cijelom tekstu zakona se treba unificirati korištenje pojma „platni promet” kada se govori o unutrašnjem platnom prometu (koristiti pojam „unutarnji platni promet” promet jer pojam „platni promet” je širi i definisan je drugim zakonom).
Članak 3.
Tačka 3. glasi:
3) primitak i provjera ispravnosti naloga za plaćanje,
Komentar:Koji su elementi „ispravnosti“? Šta banka provjerava? Banka odgovara za svoje postupanje. Banke mogu provjeriti neke formalne elemente ispravnosti npr. provjeriti broj računa pomoću određenog algoritma i sl. Koji su drugi-ostali elementi 'ispravnosti' naloga?
Sugestija: brisati ili definisati podzakonskim aktom
Tačka 5. glasi:
(5) izvršavanje platnih transakcija putem telekomunikacijskih prijenosa ,digitalnih ili informacijsko -tehnoloških uređaja ,
Prijedlog: iza riječi „izvršavanje...” dodati riječ „..bezgotovinskih...”
Članak 3. Iza tačke 12 dodati novu tačku 13 (a ostale tačke respektivno promijeniti) koja glasi:
(13) Izvršavanje naloga prinudne naplate sukladno zakonskim propisima;
Članak 3. Zamjeniti u redoslijedu sa Člankom 4.
Članak 4. Zadnji stav glasi:
JP BH Pošta d.o.Sarajevo i Hrvatska pošta d.o.Mostar obavljaju gotovinske platne transakcije fizičkih osoba u ime i za račun ovlaštenih organizacija.
Prijedlog: Brisati stav
Obrazloženje:Ova rečenica je nepotrebna jer je već u stavu 1. navedeno da i drugi subjekti mogu da obavljaju poslove platnog prometa za ovlašćene organizacije.Ne treba posebno naglašavati odredjene poslovne subjekte u Zakonu.
Članak 5.
Stav 1 glasi:
Zа pоtrеbе plаćаnjа, pоslоvni subјеkti su dužni оtvоriti rаčunе u оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа i sva nоvčаnа srеdstvа dužni su vоditi nа tim rаčunimа i vršiti plаćаnjа prеkо rаčunа u sklаdu sа оvim zаkоnоm i zаkоnоm kојi urеđuје plаtnе trаnsаkciје . Mеđusоbnа prаvа i оbvеzе urеđuju zaključivanjem ugоvоra о оtvаrаnju i vоđеnju rаčunа.
Prijedlog: U drugom redu brisati riječ “..sva..”
Obrazloženje: Dio novčanih sredstava u gotovu se vode u blagajnama.
Stav 3 glasi:
Strаne prаvne i fizičke osobe оtvаrајu nerezidentne rаčunе u sklаdu sа pоsеbnim prоpisimа.
Prijedlog: brisati tačku na kraju rečenice i dodati riječi “i obavljaju poslove platnog prometa sukladno odredbama ovog Zakona.”
Stav 4 glasi:
Оvlаštеnа оrgаnizаciја mоžе miјеnjаti оdrеdbе ugоvоrа iz stаvkа 3. оvоg člаnkа nа nаčin kојi је prеthоdnо ugоvоrеn, а u sklаdu sа prоpisimа kоја urеđuјu pоslоvаnjе bаnаkа i оbvezne оdnоsе.
Prijedlog da stav 4 glasi je:
Оvlаštеnа оrgаnizаciја mоžе miјеnjаti оdrеdbе ugovora zaključenog na temelju odredaba iz prethodnog stava оvоg člаnkа а u sklаdu sа izmjenama propisa kојi urеđuјu pоslоvаnjе bаnаkа i zakonskih propisa koji uredjuju obligacione odnose.
Stav 5 glasi:
Оvlаštеnа оrgаnizаciја је dužnа ,priје zаklјučеnjа ugоvоrа, sudioniku dоstаviti ili stаviti nа rаspоlаgаnjе, u pisаnој fоrmi ili еlеktrоnskоm оbliku pоtpunе i јаsnе infоrmаciје о svim bitnim uvjetimа kоrištеnjа uslugа plаtnоg prоmеtа.
Pitanje:Šta se podrazumijeva pod bitnim uslovima korištenja i koji je vremenski okvir u pitanju da klijent prihvati ili odustane od usluge, te kako dokazati da je banka dostavila informacije?
Sugestija: Smatramo da bi trebalo biti detaljnije objašnjeno u zakonu ili podzakonskim aktima. Banke sačinjavaju interne akte koji moraju biti jasni i primjenjivi za odgovornog uposlenika.
Stav 7. Glasi:
Pod računima za obavljanje platnog prometa podrazumijevaju se transakcijski računi na kojima se evidentiraju novčani primitci, novčani izdatci i saldo.
Komentar:To praktično podrazumjeva da se i nerezidentima treba otvoriti TRN račun za poslovanje u KM-ovima.Imajući u vidu da do sada u F BiH nije bila propisana obaveza da nerezidenti imaju JIB ,a isti je uslov za otvaranje TRN računa i prijavu u Jedinstveni regištar kod CBBH, nerezidentni računi nisu imali strukturu TRN računa. Imajući u vidu postojeće račune i potrebu informatičke podrške i ažuriranja dosijea klijentata potrebno je odrediti razuman rok do kojeg bi banke trebale prebaciti sve račune na formu TRN ,zaključiti ugovore odnosno anekse sa klijentom.
Stav 8 glasi:
Račun iz stavka 1. ovoga članka može imati potražni saldo, koji znači potraživanje sudionika od banke, ili dugovni saldo, koji znači dugovanje sudionika banci u kojoj je račun otvoren.
Komentar : transakcijski računi poslovnih subjekata ne bi smjeli imati dugovan saldo jer poslovni subjekti mogu raspolagati są sredstvima na računu samo do visine vlastitih sredstava , u suprotnom je pravna osoba insolventna ( član 14 važećeg Zakona o finansijskom poslovanju ) pa makar to dugovanje bilo i prema banci u kojoj je račun otvoren . Vidjeti detaljnije za Članak 21.
Članak 6. (Generalno ovaj članak treba zamjeniti u redslijedu sa člankom 7)
Stav 1 prva rečenica glasi:
Ovlaštena organizacija otvara poslovnom subjektu:
Prijedlog: izmijeniti prvu rečenicu tako da glasi:
Ovlaštena organizacija na zahtjev poslovnog subjekta ili na temelju zakonskih propisa koji zahtijevaju obavezu otvaranja računa bez posebnog zahtjeva, može da otvori sljedeće račune:
Stav 1 tačka 2 glasi:
2. račune organizacijskim dijelovima poslovnog subjekta,
Prijedlog: iza zareza dodati riječi „koji se registruju u skladu sa zakonom,”
Stav 2 glasi:
Računi organizacijskih dijelova poslovnog subjekta i računi za posebne namjene sastavni su dio računa za redovno poslovanje poslovnog subjekta preko jedinstvenog identifikacijskog broja ili matičnog broja, ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drukčije određeno.
Komentar: Svaki organizacioni dio poslovnog subjekta ima svoj JIB koji se razlikuje u zadnja tri broja i on se evidentira kao poseban klijent u banci.
Pitanje: Da li to znači da će ovlaštena organizacija morati obezbijediti povezivanje računa klijenata po prvih 10 početnih cifara JIB-a? Da li će ovaj zakon staviti van snage i Uputsvo o otvaranju i zatvaranju računa za obavljanje platnih transakcija i vodjenje evidencije / Sl.novine FBiH 55/00, 61/05 I 62/11/)?
Stav 1 tačka 3 glasi:
3. račune za posebne namjene
Komentar: Definisati šta sve podrazumijeva ova vrsta računa
Pitanje: Da li se računi poslovnih subjekata npr osiguravajućih kuća za životno osiguranje, naplatu šteta, matematske rezerve, smatraju računima za posebne namjene?
Prijedlog: u stavu 1 iza tačke 3 dodati novu tačku 4 koja glasi:
4. račune za prikupljanje javnih prihoda.
Obrazloženje: računi javnih prihoda su definisani Uputstvom o otvaranju i zatvaranju računa za obavljanje platnih transakcija i vođenje evidencije (“Službene novine FBiH”, broj 55/00 i 61/05 )
Stav 3 glasi:
Оvlаštеnа оrgаnizаciја dužnа јe vоditi еvidеnciјu rаčunа iz stаvkа 1. ovоg člаnkа, kојi su оtvоrеni u tој оvlаštеnој оrgаnizаciјi, а tа еvidеnciја sе оbјеdinjаvа u Јеdinstvеnоm rеgistru rаčunа pоslоvnih subјеkаtа u Federaciji(u dаlјеm tеkstu:Јеdinstvеni rеgistаr).
Komentar : ovim stavom zakona se uvodi treći registar računa u BIH : pored JRR-a koji vodi CB BiH i JRR-a poslovnih subjekata są sjedištem u RS-u . Nije jasno kako otvoriti račune poslovnim subjektima sa sjedištem u Brčko Distriktu.
Stav 4 glasi:
Pоslоvni subјеkаt је dužаn оbаviјеstiti оvlаštеnu оrgаnizаciјu о svаkој prоmјеni pоdаtаkа kојi sе vоdе u еvidеnciјi rаčunа оvlаštеnе оrgаnizаciје, u rоku оd оsаm dаnа оd dаnа prоmјеnе izvršеnе u оdgоvаrајućim rеgistrimа.
Prijedlog: brisati stav
Obrazloženje: ovaj stav naveden u članu 6 i članu 32. Potrebno je isti brisati, nema potrebe za ponavljanjem iste odredbe u 2 člana.
Članak 7 (Zamjeniti u redoslijedu sa člankom 6)
Pitanje: Da li je namjera predlagača da poslovni subjekt sa sjedištem u FBiH ne može otvoriti račun u drugom entitetu i Brčko Distriktu osim za svoje organizacione jedinice koje posluju u RS i Brčko Distriktu? Da li je namjera Predlagača da ograniči trižište na entitetski nivo?
Članak 8.
Stav 2 glasi:
Kod jedne ovlaštene organizacije poslovni subjekt može imati otvoren samo jedan račun za redovno poslovanje u konvertibilnim markama i po jedan račun za redovno poslovanje za svaki organizacijski dio.
Pitanje: Da li odredba uvažava rad i poslovanje sektora osiguranja i njihovu funkciju.
Stav 3. Glasi:
Kod jedne ovlaštene organizacije poslovni subjekt može imati otvoreno više računa za posebne namjene (namjenski računi) , u skladu s potrebama, odnosno propisima.
Pitanje:Da li se može riječ potreba tumačiti da poslovni subjekt može otvoriti račun prema vrsti usluge koju vrši odnosno proizvoda koji prodaje?
Sugestija: Potrebno je pojasniti u Zakonu ili podzakonskom aktu šta znači stav da poslovni subjekt može u jednoj banci imati više namjenskih računa u skladu sa potrebama odnosno propisom.
Komentar: U praksi imamo slučajeve da klijenti otvaraju više računa za redovno poslovanje zavisno od vrste posla koju obavlja .Npr firma se bavi prodajom kozmetike ,deterdženata itd i za svaku vrstu posla ima otvoren račun.
Pitanje: Da li se ovaj član može tumačiti da klijenti neće moći kod jedne banke imati više računa prema vrsti posla bez obzira što su klijenti već uredili svoje poslovanje i sa stanovišta informatičkog poslovanja?
Stav 4 glasi:
Ako poslovni subjekt u ovlaštenim organizacijama ima više od jednog računa za redovno poslovanje, dužan je odrediti račun ( u daljnjem tekstu : glavni račun) na kojem će se računu izvršavati nalozi za prisilnu naplatu zakonskih obveza i javnih prihoda, nalozi za naplatu vrijednosnih papira i instrumenata osiguranja plaćanja, te nalozi za izvršenje sudskih odluka i drugih ovršnih isprava ( u daljnjem tekstu: nalozi za prisilnu naplatu) i voditi evidencija o neizvršenim nalozima za plaćanje.
Komentar : da bi se primjenilo pravnu normu koja kaže: ..” nalozi za izvršenje sudskih odluka i drugih ovršnih isprava…” neophodna je izmjena važećeg Zakona o izvršnom postupku ( član 166 do člana 172 ) kojim je propisano da banke postupaju u skladu są prijedlogom tražioca i izvršavaju rješenje suda onim redom kako su računi navedeni u prijedlogu za izvršenje.
Stav 5 glasi:
Pоslоvni subјеkаt је dužаn pоdniјеti zahtјеv zа оdrеđivаnjе glаvnоg rаčunа оvlаštеnој оrgаnizаciјi u pisаnој fоrmi.
Pitanje:: da li pored glavnog računa poslovni subjekt u istoj ovlaštenoj organizaciji može imati i drugi redovan račun?
Stav 6 glasi:
Ovlaštena organizacija ne može otvoriti račun za redovno poslovanje poslovnom subjektu koji na računu iz stavka 4.ovog članka ima evidentirane neizmirene obveze
Naš prijedlog: brisati i umjesto njega pisati: „Ovlaštena organizacija ne može otvoriti račun poslovnom subjektu koji u JRR-u ima blokiran račun.”
Obrazloženje: potrebno precizirati posljednji stav ovog člana iz razloga da se definiše način utvrđivanja neizmirenih obaveza jer banka koja otvara račun nema uvid u podatke kod drugih banaka ukoliko isti nisu evidentirani u JRR.
Članak 9
Stav 1 glasi:
Glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа otvаrа sе, pо prаvilu, u sјеdištu pоslоvnоg subјеktа kоd оrgаnizаciоnih diјеlоvа оvlаšćеnih оrgаnizаciја kоје pоsluјu nа tеritоriјi Federacije .Ovlаštеna оrgаnizаciјa vоdi еvidеnciјu rаčunа pоslоvnih subјеkаtа uz nаvоđеnjе prоpisаnе оznаkе zа glаvni rаčun.
Prijedlog: brisati tekst i upisati tekst koji glasi:
Glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа otvаrа sе, pо prаvilu, u sјеdištu pоslоvnоg subјеktа kоd оrgаnizаciоnih diјеlоvа оvlаšćеnih оrgаnizаciја sa sjedištem u Federaciji ili organizacionih dijelova ovlaštenih organizacija iz RS i Brčko Distrikta koje posluju u Federaciji BiH i imaju dozvolu Agencije FBiH za obavljanje usluga platnog prometa. Ovlаštеna оrgаnizаciјa vоdi еvidеnciјu rаčunа pоslоvnih subјеkаtа koji su otvorili račune u toj ovlaštenoj organizaciji uz nаvоđеnjе prоpisаnе оznаkе zа glаvni rаčun.
Stav 2 glasi
Pоslоvni subјеkаt mоžе prоmiјеniti glаvni rаčun i drugоm rеdоvnоm rаčunu kоd drugе оvlаštеnе оrgаnizаciје dоdiјеliti stаtus glаvnоg rаčunа, uz pоdnоšеnjе izјаvе u pisаnој fоrmi оvlаštеnој оrgаnizаciјi kоја vоdi glаvni rаčun о оdrеđivаnju drugоg rеdоvnоg rаčunа kао glаvnоg rаčunа.
Prijedlog: u drugom redu iza riječi “…računa..” dodati riječi „izuzev u slučajevima kada na računu ima evidentirane naloge za prinudnu naplatu“.
Pitanje: Na koji način banke komuniciraju prilikom promjene GR kod druge OOPP-a jer podatak u JRR PS mora biti istovremen. Koji je rok za podnošenje izjave banci kod koje ukida glavni račun?
Sugestija: Potrebno je podzakonskim aktom propisati postupak izmjene statusa glavnog računa u obje banke kako se ne bi desila situacija da u Jedinstvenom registru oba računa budu imala status glavnog ili banka koja vodi glavni račun izmjeni status u redovni, a druga banka ne prijavi postojeći kao glavni račun.
Članak 10.
Komentar generalno : ovim članom se propisuje obaveza ovlaštenih organizacija (jer većinom funkcioniraju na čitavoj teritoriji BiH) da dostavljaju podatke u najmanje 3 registra pri čemu se podaci u dva registra dostavljaju na osnovu entitetske pripadnosti poslovnog subjekta čiji podaci se dostavljaju , a u treći za sve poslovne subjekte u državi , umjesto da se podaci dostavljaju u jedan registar na nivou države , a entitetski registri preuzimaju podatke iz istog.
Stav 2 glasi:
Оvlаštеnе оrgаnizаciје dužnе su u Јеdinstvеni rеgistаr dоstаvlјаti pоdаtkе о оtvаrаnju i zаtvаrаnju rаčunа pоslоvnih subјеkаtа, vrsti i stаtusu rаčunа iz čl. 6 i 8. оvоg zаkоnа, kао i blоkаdi i dеblоkаdi rаčunа, kоntinuirаnо, оdmаh nаkоn nаstаnkа оvih prоmјеnа, u sklаdu sа оvim zаkоnоm i prоpisimа kојimа sе urеđuје vоđеnjе i sаdržај Јеdinstvеnоg rеgistrа.
Prijedlog: iza riječi “promjena” umetnuti tekst “u evidencijama ovlaštenih organizacija,”
Komentar: Ukoliko je slanje podataka odmah nakon nastanka promjene, podrazumijeva slanje podataka više puta dnevno što je različito od dinamike slanja podataka u JRR kod CBBiH. Prijedlog je da provedbeni akti jasno definišu način i dinamiku slanja i preuzimanja podataka iz JRR PS.
Stav 4 tačka c glasi:
c) prоpisаnu оznаku zа vrstu rаčunа i glаvni rаčun, u sklаdu sа prоpisimа о unutarnjеm plаtnоm prоmеtu,
Komentar: Kojim članom je definisana vrsta oznake koja određuje da li je račun glavni, redovni ili namjenski? Mi samo pretpostavljamo da će se nekom odlukom/odredbom oznaka biti definisana,, a ona bi već trebala biti sastavni dio zakona.
Stav 3 glasi:
FIA je dužnа ,kontinuirano, оdmаh pо priјеmu оbаviјеsti оvlаštеnih оrgаnizаciја iz stаvkа 2. оvоg člаnkа, аžurirаti pоdаtkе i оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа, еlеktrоnskim putеm,оmоgućiti nеpоsrеdаn uvid i prеuzimаnjе pоdаtаkа kојi sе vоdе u Јеdinstvеnоm rеgistru .
Pitanje: Da li će pored izvještavanja prema agenciji – FIA ostati obaveza izvještavanja u JRR koji se vodi pri CB? Bitno je izdefinisati i način dostave podataka, imajući u vidu različitu dinamiku izvještavanja. Ovo također podrazumijeva i dodatnu informatičku podršku banke u smislu prilagođavanja.
Članak 11.
Sugestija: Treba definisati postupanje sa već blokiranim a neaktivnim računima godinu i više godina, kada klijent nema otvoren račun u drugoj banci.
Stav 1 glasi:
Zatvaranje računa, ovlaštena organizacija vrši na zahtjev sudionika, u skladu sa ugovorom ili po službenoj dužnosti u skladu sa propisima koji za posljedicu imaju zatvaranje računa.
Prijedlog: Brisati tačku na kraju rečenice i dodati zarez i tekst: ”izuzev u slučajevima kada je račun blokiran.“
Stav 2 glasi:
Prije zatvaranja računa za redovno poslovanje poslovnog subjekta moraju se zatvoriti svi računi njegovih organizacijskih dijelova i njegovi računi za posebne namjene otvoreni u toj ovlaštenoj organizaciji .
Pitanje: Kako postupiti kada se račun zatvara zbog neaktivnosti. Da li se i u tom slučaju zatvaraju namjenski računi koji su napr.aktivni i računi org. dijelova? Da li je bitan redoslijed zatvaranja računa?
Stav 3 glasi:
Ovlaštena organizacija je obvezna propisati procedure za postupanje sa neaktivnim računima i ugovorom sa sudionicima urediti odnose iz istog osnova.
Komentar : Postupanje są neaktivnim računima je definisano važećim Zakonom o bankama , te je ovaj stav u koliziji są istim .
Pitanje: Da li će svaka banka sama za sebe propisivati proceduru ili će to biti propisano od nekoga?
Članak 12
Stav 1 glasi:
Glavni račun poslovnog subjekta na teret kojega su evidentirani neizvršeni nalozi za prisilnu naplatu ne može se zatvoriti ako taj poslovni subjekt nema otvoren račun za redovno poslovanje u drugoj ovlaštenoj organizaciji i nije podnio dokaz da je drugi redovni račun odredio kao glavni račun .
Komentar: Zašto dozvoliti zatvaranje računa ako imaju evidentirantirane naloge za prinudnu naplatu'? Kakva je svrha prenošenja naloga na drugi račun kada ionako svi računi moraju biti blokirani?
Pitanje: Da li ovo znači da je moguće otvoriti novi (glavni) račun i onda kada je glavni račun blokiran? Takođe, kako postići da i ovaj 'novi' glavni račun bude proglašen blokiranim odmah i bez fizičkog primitka naloga za prisilnu naplatu iz jedne banke u drugu?
Stav 2 glasi:
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, glavni račun za redovno poslovanje može se zatvoriti na temelju propisa. U tom se slučaju nalozi za plaćanje iz stavka 1. ovoga članka evidentiraju na računu pravnog sljednika ili se vraćaju nalogodavcu.
Komentar : uz pojam „propise” potrebno navesti i posebne zakone koji uređuju ovu oblast
( Zakon o stečaju ).
Stav 3 glasi:
Ako poslovni subjekt ima više od jednog računa za redovno poslovanje, neizvršene naloge iz stavka 1. ovoga članka koji glase na teret glavnog računa računa koji se zatvara ovlaštena oranizacija dostavlja drugoj ovlaštenoj organizaciji u kojoj poslovni subjekt ima otvoren račun za redovno poslovanje u smislu članka 8. stavka 4. ovoga Zakona.
Prijedlog: U zadnjem redu na kraju brisati tačku i dodati tekst: “..kao i informaciju o iznosu realiziranih naloga prinudne naplate sa glavnog računa koji se zatvara.”
Pitanje: Može li se zatvoriti gl. račun ukoliko drugi redovni račun nije proglašen glavnim računom?
Komentar: umjesto „ račun za redovno poslovanje” treba stajati „glavni račun” jer račun za redovno poslovanje može biti otvoren u više ovlaštenih organizacija , a glavni račun samo u jednoj .
Stav 4 glasi:
Ovlaštene organizacije odmah vraćaju poslovnom subjektu, čiji su računi zatvoreni, neizvršene naloge za plaćanje koji su izdati od poslovnog subjekta, a isti se ne odnose na prisilnu naplatu .
Pitanje:Šta znači odmah, treba precizirati rok?
Komentar:u ovom stavu potrebno se precizirati postupanje u slučaju primjene Zakona o stečaju ( član 30 ) ili se bar pozvati na isti .
Članak 13.
Stav 1 glasi:
Poslovni subjekt dužan je novčana sredstva voditi na računima kod banaka i sva plaćanja obavljati preko tih računa.
Prijedlog da stav 1 glasi:
Poslovni subjekt dužan je novčana sredstva voditi na računima kod banaka i plaćanja obavljati preko tih računa, osim plaćanja u gotovu.
Stav 5 glasi:
Nalog za plaćanje daje se u pisanoj formi ili elektronski na obrascima platnog prometa u skladu sa zakonom kojim se reguliraju platne transakcije i propisima kojima se reguliraju elektronsko plaćanje i elektronski dokumenti
Sugestija: Nalog je jasna instrukcija za plaćanje, može biti i u obliku zahtjeva koji je potpisalo i pečatom ovjerilo ovlašteno lice.
Članak 14.
Stav 2 tačka 1 glasi:
1) vjerovnici – na temelju naplate dospjelih vrijednosnih papira i dospjelih instrumenata osiguranja plaćanja i ostalih propisanih ili ugovorenih ovlaštenja
Prijedlog: prije rječi „vjerovnici” dodati zarez i riječ „sudionici”.
Sugestija: Trebalo bi jasno definisati koja su to ostala propisana ili ugovorena ovlaštenja, jer su banke u dilemi kada dobiju potpisanu izjavu o dozvoli da se blokira račun u ovlaštenoj organizaciji i popratni nalog- šta s takvim nalozima zaprimljenim prije donošenja novog zakona koje su neke banke evidentirale u redoslijedu prioriteta.
Komentar: Da li isto znači da i povjerilac odnosno ovlaštena banka mogu dostaviti drugoj banci popunjen nalog za prenos sredstava na osnovu ugovornog ovlaštenja? Potrebno je u podzakonsakom aktu precizirati šta isto u praksi znači imajuci u vidu da je u članu 7. Zakona o platnim transakcijama definisano da klijent može u roku od sedam dana od dana saznanja o zaduzenju računa osporiti ovlaštenje nalogodavca dostavom zahtjeva u pisanoj formi.
Zbog insistiranja banaka koje posluju na području RS-a da se naplata i blokada računa vrše na osnovu ugovornog ovlastenja povjerilaca ,Miništarstvo finansija RS-a u dopisu broj 04-9209/06 od 27.10.2004. je navelo, da bi se u unutrašnjem platnom prometu realizovali nalozi na osnovu ugovornih ovlastenja –debit transfer, potrebno je da postoji generalni multilateralni sporazum izmedju banaka koji bi uključivao i CBBH. Ovim sporazumom bi se regulisala sva pitanja debit transfera koji definiše Zakon o platnim transakcijama, a koja izmedju ostalog uključuju zaduženje autentifikovanom SWIFT porukom, kreiranje forme ovlaštenja kao jasnog i nedvosmislenog ovlaštenja, način dokazivanja postojanja validnog potrazivanja ,opoziv naloga itd.
Stav 3 glasi:
Nalozi za prisilnu naplatu iz stavka 2.ovog članka trebaju glasiti na račun koji je platitelj, u skladu s člankom 8. stavkom 4. ovoga Zakona, odredio za izvršenje tih naloga.
Pitanje: Šta ako nalog ne glasi na glavni račun, nego je npr. sud donio izvršno rješenje u kojem je naveden drugi račun, smije li banka nepoštovati odluku suda, kako će se taj dio uskladiti sa Zakonom o izvršnom postupku?
Komentar: riječ „ trebaju” ne obavezuje izdavaoce naloga prisilne naplate na postupanje u skladu są ovim stavom.
Stav 5 glasi:
Zаbrаnjеnо је kоrišćеnjе srеdstаvа kоја platitelj imа nа rаčunimа kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја, а kоја su blоkirаnа nа оsnоvu nаlоgа zа prisilnu nаplаtu .
Pitanje: Postavlja se pitanje plaćanja iniciranog od strane klijenata a koje se odnosi na obaveze prema drzavi (PDV, doprinosi, porezi itd) a koji se ne smatraju nalozima za prinudnu naplatu kako je to definisano članom 22.st. 2 (redoslijed prioriteta naplate)
Članak 15.
Pitanje generalno: može li se izvršiti nalog za redovno plaćanje poreza i doprinosa i ostalih naloga sa popunjenim poljem 70 (kao takse, kazne i sl.) u prvom redu prioriteta, ako je račun blokiran sud.rješ.ili mjenicom i da li za porezne inspektore Uprave za indirektno oporezivanje, koji vrše prisilnu naplatu po računu na licu mjesta u banci, ne važi klauzula o prioritetima „ prema vremenu prijema naloga“?
Stav 1 glasi:
Nаlоgе zа plаćаnjе pоtpisuјu оvlаštеne osobe sudionika čiјi su pоtpisi dеpоnоvаni kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја, оdnоsnо druge оvlаštеne osobe u slučајеvimа dаvаnjа nаlоgа iz člаnkа 14. st. 2. i 4. оvоg zаkоnа
Pitanje: Ko potpisuje nalog za prenos sredstava po osnovu ugovornog ovlaštenja? Na koji način provjeriti ko su ovlašene osobe kada je u pitanju ugovorno ovlaštenje ? Kako da postupi banka u slučaju da vjerovnik dostavi ugovorno ovlaštenje koje je potpisalo lice za koje banka u evidenciji nema potpis deponovan na kartonu deponovanih potpisa jer je u medjuvremenu došlo do izmjene ovlaštenih lica i banka je otvorila račun na osnovu zahtjeva drugog ovlaštenog lica?
Komentar: Član 15. stav 1 predviđa da se nalogodavac identifikuje prema potpisu deponovanom kod banke gdje ima GR, a što može predstavljati problem. Naime….
Banka kod koje ima glavni račun ima pravo odbiti nalog (npr.mjenicu) podnešenu od strane povjerioca ukoliko potpis ne odgovara onome na kartonu deponovanih potpisa na GR. Ne može se ostaviti na (samo)volju banke da odbije prijem naloga ukoliko isti odgovara potpisu na LK, bez obzira kako je klijent potpisao na kartonu deponovanih potpisa.
Čak i da povjerilac ima karton deponovanih potpisa i klijent potpiše mjenicu isto kao na KDP GR, klijent može zatvoriti jedan i otvoriti novi GR na kojem će potpisati drugačije – što će onemogućiti povjerioca u naplati.
Stav 2 glasi:
Naloge za plaćanje iz članka 14. ovoga Zakona nalogodavci podnose na izvršenje ovlaštenoj organizaciji u kojoj se vodi račun platitelja.
Prijedlog: Na kraju rečenice brisati tačku i dodati riječi:”.. izuzev naloga navedenih u stavu 3. člana 14. koji glase na teret glavnog računa platitelja.”
Stav 3 glasi:
Ovlaštene organizacije su obvezne prilikom prijema naloga za plaćanje primiti iste ukoliko su popunjeni na propisan način.
Pitanje: Šta znači pojam „na propisan način”?
Komentar: Nacrt Zakona o unutrašnjem platnom prometu RS Član 24 stav 3 predviđa obavezu banaka da kod nepropisno popunjenih naloga OOPP ukaže podnosiocu na nedostatke i greške radi otklanjanja istih, što ukoliko isti stav ostane u RS dovodimo učesnike u FBiH u neravnoopravan položaj. S druge strane pismeno ukazivanje na nedostatke u nalogu dodatno usložnjava rad sa nalozima i trebalo bi da se izdejstvuje ujednačeno postupanje u FBIH i u RS, pa najbolje da u konačnom tekstu Zakona u RS bude brisan, ali svakako je nužno zauzeti jednisntven stav ( što je i generalna direktiva EV u vezi sa harmonizacijom propisa )
Stav 4 glasi:
Kod primitka naloga za plaćanje ovlaštena organizacija je dužna utvrditi identitet nalogodavca. Način identifikacije nalogodavca određuje ovlaštena organizacija.
Pitanje: Na koji način utvrditi identitet nalogodavca vjerovnika po osnovu ugovornog ovlaštenja koji nema otvoren račun u banci kod koje je dostavio nalog za prijenos sredstava po osnovu ugovornog ovlaštenja
Članak 16.
Stav 3 glasi:
Gotovinsko plaćanje je izravna predaja gotovog novca između sudionika, uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa.
Prijedlog: Na kraju rečenice brisati tačku i ubaciti riječi: „u skladu sa Odlukom o načinu plaćanja gotovim novcem.”
Članak 17.
Stav 1 glasi:
Uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa iniciraju se nalogom za plaćanje.
Prijedlog: riječ „iniciraju” zamjeniti sa riječju „realiziraju”.
Komentar: Tumačenjem navedenog stavka proizilazi da se nalog za uplatu/isplatu sa računa fizičkog lica ne može dati usmenim putem neposredno prije obavljanja transakcije.
Članak 18. glasi:
Zabranjeno je poslovnim subjektima da izmiruju svoje obveze gotovim novcem ako imaju blokirane račune u skladu sa ovim zakonom, a gotov novac ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti dužni su položili na račune u ovlaštenim organizacijama u skladu sa propisima donesenim na osnovu članka 13.stavak 2. ovog Zakona.
Prijedlog: u drugom redu iza riječi „zakonom” umentnuti riječi:” ili ako je u suprotnosti sa Odlukom o načinu plaćanja gotovim novcem...“
Članak 19.glasi:
Obračunsko plaćanje je namirenje međusobnih novčanih obveza i potraživanja između sudionika bez upotrebe novca.
Obračunsko plaćanje obavlja se kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga te drugim oblicima međusobnih namira obveza i potraživanja u skladu sa zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi .
Obveze izmirene obračunskim plaćanjem evidentiraju se preko redovnog računa poslovnog subjekta kod ovlaštene organizacije , najmanje jednom mjesečno , najkasnije do kraja mjeseca.
Pitanje: Da li je obaveza klijenta da prijavljuje obračunsko plaćanje jer ovlašćena organizacija ne mora da zna da je klijent izvršio ovu vrstu plaćanja.
Komentar: Ovdje je fokus na poslovnom subjektu. Pojam „obvezni odnosi“ zamjeniti sa „obligacioni odnosi“.
Članak 20.glasi:
Poslovni subjekt ne može obavljati obračunsko plaćanje iz članka 19.stavak 2. ovog Zakona ako je u trenutku plaćanja blokiran račun za redovno poslovanje po osnovu naloga za prisilnu naplatu.
Komentar : ovako definisanim članom znači da se posmatra samo status jednog računa za redovno poslovanje , a poslovni subjekt može imati više ovakvih računa otvorenih kod više ovlaštenih organizacija . Po nama ispravno bi bilo : „ Poslovni subjekt ne može obavljati obračunsko plaćanje iz članka 19. stavak 2. ovog Zakona ako je u trenutku plaćanja blokiran bilo koji od računa za redovno poslovanje po osnovu naloga za prisilnu naplatu. „
Članak 21.
Stav 1 glasi:
Ovlaštena organizacija je dužna izvršiti nalog za plaćanje iz članka 14.st.1.i 4. ovog Zakona , ako na računu platitelja postoje sredstva za pokriće toga naloga.
Prijedlog: Na kraju rečenice brisati tačku i dodati riječi: „ tj.za iznos naloga i naknade ovlaštene organizacije za njegovo izvršenje.“
Komentar: Banka pod pokrićem podrazumijeva ne samo iznos naloga već i iznos naknade, tj. Banka nije u obavezi izvršiti nalog za koji nije obezbijeđena i naknada!
Stav 2 glasi:
Pokrićem na računu smatra se stanje na računu od prethodnog dana uvećano za priljev sredstava tijekom dana i za sredstva na osnovi ugovora s ovlaštenom organizacijom o dozvoljenom negativnom saldu na računu te umanjeno za plaćanja u tom danu do vremena utvrđivanja pokrića.
Sugestija: Ugovori o prekoračenju sa stanovišta zaštite bančinih interesa bi trebalo da budu izuzeti iz definisanja pokrića na računa za iznos neiskorištenog dijela. Postavlja se i pitanje tretmana revolving-a, te „ charge“ računa, da li se i na njih primjenjuje ova odredba?
Komentar: Ne mogu se svi nalozi izvršavati na teret odobrenog kredita po TRN klijenta (dozvoljenog negativnog salda). Prema tome treba naglasiti da se u okviru dozvoljenog negativnog salda mogu izvršavati samo nalozi iz ugovorenog odnosa ovlašćene organizacije i klijenta. (npr. ne mogu se povrati kredita financirati iz dozvoljenog negativnog salda, sudska i druga rješenja, porezi, carine i sl. jer za to nisu ni odobreni).
Članak 22
Stav 2 tačke b, c i d glase:
b) drugа ovršnа sudskа rјеšеnjа i drugi ovršni nаslоvi – prеmа vrеmеnu
priјеmа,
Komentar: Neke banke prihvate „neispravna“ sudska rješenja, na kome je odgovornost vezana za prihvat rješenja-ovlaštenoj organizaciji koja vodi glavni račun ili ovlašt.org. koja primi rješenje-šta ako je i djelimično izvršila to rješenje prije prosleđivanja?
c) nаlоzi vjerovnika nа оsnоvu dоspјеlih vrijednosnih papira , mјеnicа ili
ovlаštеnjа kоје је dužnik dао svојој ovlaštenoj organizaciji i svоm vjerovniku – prеmа vrеmеnu priјеmа i
Komentar: Ovim zakonom bi trebalo jasno definisati da li vjerovnik može izvršiti blokadu računa kod neke banke na osnovu mjenice ako ne želi protest mjenice, i da li je ovlaštenje za popunu naloga na teret računa dužnika validan dokument za blokadu računa s obzirom da on nije instrument obezbjeđenja plaćanja i kako protumačiti to ovlaštenje ako se ono ne odnosi na glavni račun , može li se na osnovu takvog naloga izvršiti blokada računa u svim bankama kako zakon nalaže ?
d) оstаli оsnоvi zа nаplаtu
Komentar: Osnovi prinudne naplate moraju biti jasno definisani
Stav 3 glasi:
Nаlоzi zа prisilnu nаplаtu iz slјеdеćеg rеdа priоritеtа mоgu sе izvršаvаti tеk pо izvršеnju svih nаlоgа zа prisilnu nаplаtu iz prеthоdnоg rеdа priоritеtа,uklјučuјući i nаlоgе zа prisilnu nаplаtu kојi su primlјеni u mеđuvrеmеnu.
Pitanje: Može li se izvršiti nalog za redovno plaćanje poreza i doprinosa i ostalih naloga sa popunjenim poljem 70 (kao takse, kazne i sl.) u prvom redu prioriteta, ako je račun blokiran sud.rješ.ili mjenicom i da li za porezne inspektore Uprave za indirektno oporezivanje, koji vrše prisilnu naplatu po računu na licu mjesta u banci, ne važi klauzula o prioritetima „prema vremenu prijema naloga“ ?
Stav 4 glasi:
Оvlаštеnа оrgаnizаciја kоја vоdi glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа dužnа је dа
vоdi еvidеnciјu о rеdоsliјеdu priјеmа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu istоg priоritеtа iz
stаvkа 1. оvоg člаnkа prеmа dаnu i sаtu njihоvоg priјеmа i dа ih pо tоm rеdоsliјеdu izvršаvа.
Komentar: Razmotriti postupanje u slučajevima kada ovlaštena organizacija kod koje nije otvoren glavni račun zaprimi rješenje prinudne naplate. Ukoliko se rješenje proslijeđuje na drugu ovlaštenu organizaciju postoji mogućnost da se izmjenu redoslijed prioriteta u odnosu na vrijeme prijema rješenja.
Članak 23.
Stav 1 glasi:
Оvlаštеnа оrgаnizаciја kоја vоdi glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа izvršаvа nаlоgе zа prisilnu nаplаtu, dаtе u sklаdu sа člаnkom 14. st. 2. i 3. оvоg Zаkоnа, dо iznоsа оdrеđеnоg u nаlоgu iz svih srеdstаvа nа rаčunimа pоslоvnоg subјеktа u kоnvеrtibilnim mаrkаmа kојi su оtvоrеni u toj оvlаštеnoj оrgаnizаciјi, оsim srеdstаvа nа оvim rаčunimа kоја su izuzеtа оd izvršеnjа pо drugоm оsnоvu.
Komentar: Da li je u pitanju teh.greška kada se navode samo KM računi, odnosno da li je možda potrebno uključiti i devizne?
Stav 2 glasi:
U nеdоstаtku srеdstаvа zа pоtpunо izvršеnjе nаlоgа zа plаćаnjе iz stаvkа 1. ovоg člаnkа, оvlаštеnа оrgаnizаciја kоја vоdi glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа nаlоgе izvršаvа dјеlimičnо.
Prijedlog: Na kraju rečenice iza tačke dodati novu rečenicu koja glasi:”U periodu djelimičnog izvršenja naloga za prisilnu naplatu ovlaštena organizacija koja vodi glavni račun drži blokirane sve KM i devizne račune poslovnog subjekta otvorene u toj ovlaštenoj organizaciji.”
Pitanje: Da li račun ostaje blokiran do konačnog namirenja duga?
Članak 24
Stav 1 glasi:
Ako na računima platitelja nema dovoljno sredstava za izvršenje naloga iz članka 22. stavak 1. ovoga Zakona, a platitelj ima otvorene račune kod drugih ovlaštenih organizacija , ovlaštena organizacija koja vodi račun platitelja na koji glase nalozi za plaćanje upućuje zahtjev drugim ovlaštenim organizacijama isti dan, odnosno najkasnije idući radni dan, za blokadu računa u konvertibilnim markama i deviznih računa platitelja koji se vode u tim ovlaštenim organizacijama.
Komentar: Glavni račun je definisan- dopuna, i u vezi je Članom 22 stav 4 i Članom 25 stav 1
Ako je u pitanju prisilna naplata, sugestija da se isto na taj način i precizira, radi izbjegavanja nesporazuma
Prijedlog da stav 1 glasi je:
Ako na računima platitelja nema dovoljno sredstava za izvršenje naloga iz članka 22. stavak 2. ovoga Zakona, a platitelj ima otvorene račune kod drugih ovlaštenih organizacija , ovlaštena organizacija koja vodi glavni račun platitelja na koji glase nalozi za plaćanje upućuje zahtjev drugim ovlaštenim organizacijama isti dan, odnosno najkasnije idući radni dan, za blokadu svih računa u konvertibilnim markama i deviznih računa platitelja koji se vode u tim ovlaštenim organizacijama .
Pitanje: Kako postupiti kada je u sudskom rješenju striktno navedena blokada transakcijskog računa? Kako tretirati oročena sredstva koja su instrument obezbjeđenja potraživanja po plasmanima i dokumentarnom poslovanju?
Sugestija: Propisati na koji način se upućuje zahtjev drugim ovlaštenim organizacijama: SWIFT, brza pošta, e-mail itd.
Stav 2 glasi:
Druga ovlaštena organizacija dužna je postupiti po zahtjevu ovlaštene organizacije iz stavka 1. ovoga članka i blokirati račune platitelja koji se vode kod nje, do obavijesti ovlaštene organizacije iz stavka 1. ovoga članka o prestanku blokade računa.Podatke o blokadi računa poslovnog subjekta dužna je dostaviti