Banke i finansijske institucije održale redovan sastanak na Jahorini
Unaprijediti poslovni ambijent i rast kreditnih aktivnosti
Ocijenjeno je da bankarstvo u BiH, u ključnim segmentima poslovanja, ne stoji lošije od bankarskog sektora zemalja u okruženju. Naglašeno je da treba posebno voditi računa o trendu rasta loših kredita, te da bi trebalo donijeti odgovarajuće mjere. Ustanovljeno je da postoji potreba za intenzivnijim stručnim međusobnim dijalogom bankara i nadležnih institucija, naročito u svjetlu poboljšanja poslovnog ambijenta
Bankarski sektor je stabilan, konvertibilna marka je stabilna, ali ono što je nama takođe bitno je politčka stabilnost zemlje i regiona, poručio je guverner Centralne banke BiH (CBBiH) Kemal Kozarić na redovnom godišnjem sastanku „Banke i finansijske institucije“, koji je, u organizaciji Udruženja banaka BiH (UBBiH), održan 15. novembra na Jahorini.
Pored predstavnika banaka, sastanku su prisustvovali i predstavnici CBBiH, Agencije za osiguranje depozita BiH, Ministarstva finansija RS, entitetskih agencija za bankarstvo i Asocijacije poslodavaca BiH a cilj ovog skupa, prema riječima sekretara UBBiH Mije Mišića, jeste da bankari, zajedno sa finansijskim institucijama u BiH, pokušaju uticati na kreiranje ambijenta za uspješnu ekonomiju.
Bankari su ocijenili da bankarstvo u BiH, u ključnim segmentima poslovanja, ne stoji lošije od bankarskog sektora zemalja u okruženju. Pozdravljeni su i napori CBBiH, entitetskih ministarstava finansija i agencija za bankarstvo za unapređenje poslovnog ambijenta i rasta kreditnih aktivnosti. Naglašeno je da u narednom periodu treba posebno voditi računa o trendu rasta loših kredita, te da bi u tom smislu trebalo donijeti odgovarajuće mjere.
Ustanovljeno je da postoji potreba za intenzivnijim stručnim međusobnim dijalogom bankara i nadležnih institucija, naročito u svjetlu poboljšanja poslovnog ambijenta. Bankari su predstavnicima finansijskih institucija iznijeli niz problema s kojima se susreću u redovnom poslovanju, posebno na lošu pravnu zaštitu kada je u pitanju status banaka kao povjerilaca u kreditnim poslovima. Na sastanku je najavljeno povećanje nivoa osiguranih depozita u BiH što je pozdravljeno od svih učesnika.
Neizvjesna 2014. godina
Guverner Kemal Kozarić istakao je da je bankarska industrija u BiH stabilna, o čemu govore i rezultati koje ovaj sektor bilježi iz godine u godinu. On je dodao da su rezultati ovog sektora posebno značajni za ekonomska kretanja u našoj zemlji, ali i regiji.
- Ulazimo u 2014. godinu, koja je izborna godina i znamo da će biti neizvjesna. Međutim, mislim i da je to prilika da se otvore neke investicije, kao i da 2014. bude ekonomski aktivnija od prethodne godine – kazao je Kozarić.
Kozarić je kazao da su devizne rezerve ove godine najveće od osnivanja Centralne banke, te da će, kako se očekuje, ove godine preći iznos od sedam milijardi maraka.
- Što se tiče javnog duga BiH, u odnosu na regiju naša zemlja je u najboljoj poziciji. Naš javni dug iznosi oko 35 posto BDP-a i još uvijek nije zabrinjavajući. Ovu situaciju popravile bi nove investicije i kapitalna ulaganja u našu zemlju. Podaci iz eurozone pokazuju da su oni koji su nama držali lekcije kako se treba ponašati prekoračili granice od 60 posto javnog duga i još uvijek tragaju za rješenjem ovog problema i trajnim izlaskom iz krize. Iako situacija u našoj zemlji nije alarmantna, mi još uvijek nismo izašli iz krize i moramo se ponašati u skladu s tim, posebno kada je u pitanju nezaposlenost i rad na crno gdje smo u najlošijoj poziciji u cijeloj regiji. Siva ekonomija, koja zauzima 35 posto tržišta naše zemlje, naš je najveći problem s kojim se treba uhvatiti u koštac - naglasio je Kozarić.
Prema njegovim riječima, kreditni rast u BiH iznosi oko četiri posto.
- To je dobro, ali nedovoljno. Banke moraju raditi na tome, ali opet uz veliku kontrolu rizika s obzirom da nivo nekvalitetnih kredita u BiH koji čine 14,9 posto kreditnog portfolia bankarskog sektora. To još uvijek nije zabrinjavajuće. Iako smo i u ovoj godini imali blagi rast NPL-ova, još uvijek smo u odnosu na zemlje regije u najboljoj poziciji. Međutim, pošto smo blizu nivou od 15 posto, koji je prema svim standardima zabrinjavajući, treba insistirati na donošenju rješenja o NPL-ovima i načinu na koji se nositi a njima, pa i na postavljanju zakonskog okvira koji bi podrazumijevao osnivanje nekih institucija koje će se baviti otkupom loših potraživanja, kako bi se što prije krenulo u rješavanje ovog problema – kazao je guverner Kozarić.
Kako je naglasio, u suradnji sa Agencijom za osiguranje depozita BiH, priprema se prijedlog da se granica osiguranih depozita sa 30.000 povisi na
Govoreći o novim odlukama u oblasti upravljanja i rukovođenja u bankama, direktorica Agencije za bankarstvo RS (ABRS) Slavica Injac istakla je da one nisu usmjerene protiv direktora banaka, nego proširuju suštinsku odgovornost u bankama, posebno kod vlasnika banaka. Riječ je o tri nove odluke i to: Odluka o savjesnom postupanju organa banke, Odluka o procjeni članova organa banke i Odluka o politici i praksi naknada u bankama. Predviđeno je da te odluke stupe na snagu 1. januara 2014. godine.
- Novim Odlukama traži se transparentnost, samostalnost i stručna osposobljenost organa banaka, sprečavanje sukoba interesa tako da, između ostalog, članovi Nadzornih odbora ne smiju biti zavisni od banaka. Odluke možda jesu u drugačijem stilu nego do sada, ali to je samo zbog toga da se naviknemo na evropske direktive jer mi se još uvijek nadamo da ćemo biti dio evropske zajednice, a njihove odluke se direktno inkorporiraju u zemlje članice. Vi u bankama ove odluke ćete morati dobro predstaviti vašim nadzornim odborima jer se dosta govori o nadzornim odborima. Osim toga, uposlenici banaka će imati dodatne obaveze, što su, ujedno, i dodatni troškovi bankama, ali bolje nekoliko malih troškova nego jedan veliki – poručila je Injac.
Prekomjerni rizik
Osnovni razlozi za donošenje ovih odluka su neprikladna praksa raspodjele naknada i pasivan odnos nadzornih odbora u razvijenim zemljama Zapada što je, između ostalog, rezultiralo padom finansijskih tržišta i kreditnim krahom od 2008. pa na ovamo, što se opet, često pripisuje akumulaciji prekomjernog rizika u bankama. Sve su to, kako je rečeno, rezultati samog procesa upravljanja u bankama i drugim finansijskim institucijama.
- Što se tiče Odluke o naknadama, ona je u našoj zemlji preventivna i bolje je da se na vrijeme reaguje da nam se ne desi ono što se desilo velikim svjetskim bankama, u smislu da su menadžmenti banaka uzimali velike naknade, a na kraju se banke pokušavale spasiti sredstvima iz državnog kapitala – naglasila je Injac.
Izvršni sekretar UBBiH, Mijo Mišić, kazao je da će krajem novembra biti održan sastanak povodom ovih Odluka kako bi se došlo do konkretnih odgovora kada je u pitanju primjena ovih Odluka, obzirom da je mnogo pitanja i odredbi koje još uvijek nisu sasvim jasne. Udruženje je, istakao je Mišić, u saradnji sa bankama članicama pripremilo niz pitanja i sugestija koji se odnose na ove Odluke, te se nadaju da će dobiti konkretne odgovore od Regulatora.
O rezultatima provođenja novog međunarodnog sporazuma o kapitalu (QIS) i njegovom utjecaju na bankarski sistem govorio je direktor Agencije za bankarstvo FBiH Zlatko Barš. Riječ je o sporazumu koji su agencije usvojile 2008. i 2009. godine, a do sada je provedeno dosta aktivnosti vezanih za primjenu standardiziranih zahtjeva za analizu kreditnih rizika.
- Cilj provođenja preliminarnog QIS-a je bio dobijanje precizne stope adekvatnosti kapitala na nivou banaka BiH. Riječ je o primjeni tehnika za izračunavanje kreditnih rizika. Odnosi se na sve banke, a većina banaka je već uključena u ove procese - kazao je Barš.
O kreditnom rejtingu u BiH, ograničenjima i podsticajima govorio je predsjednik Udruženja banaka BiH Radovan Bajić, koji je i direktor NLB Banke Banja Luka. On je, između ostalog, ukazao i na veliki broj nekvalitetnih kredita.
- Sve je počelo kada je 2007. godine jedna francuska banka priznala da ima velike rizike u vezi sa izloženošću tržišta kredita, londonske štediše su počele povlačiti novac, američke banke su bankrotirale, Irska je objavila da ima probleme. Dakle, sve se nekako dogodilo preko noći, ali to traje od 2007. do danas i trajaće još dugo. Dakle, svjetski bankarski sektor je “obolio” 2007. godine. Naše banke nisu ništa specifičnije od drugih, naprotiv, sve banke u svijetu su trenutno pod sve većom lupom. I taj pogled kroz lupu je problem, jer mnogo ih gleda kroz lupu, a malo ih je pod lupom. Oni što su ispod lupe ne mogu sami da donose odluke, jer nemaju ni sposobnost, ni samostalnost donošenja odluke, a, s druge strane, stalno su pod nečijom kontrolom. Ipak, ako se BiH uporedi sa drugim zemljama, jasno je da mi nismo ništa lošiji od njih, pitanje je samo koliko smo mi moćni u toj situaciji - kazao je Bajić.
Viceguverner CBBiH dr. RadomirBožić smatra da je najveći dio rizika generiran općim uslovima u kojima funkcioniše bankarski sektor naše zemlje, ali i okruženja. On je podsjetio da je ova kriza iznjedrila dva fenomena u svijetu koji su do jučer bili nezamislivi.
- Jedan od njih je da su banke počele da trpe gubitke na državnom dugu i to je paradoks, i desilo se da je ono što je do jučer smatrano nerizičnim ulaganjem odjednom postalo rizično (Na primjer, evropske banke su pretrpile velike gubitke na grčkom državnom dugu). Drugi fenomen su igre sa depozitima kad kriza nastane, a kao primjer imamo Kipar.
Krizno djelovanje
Mi trebamo biti svjesni da i naš bankarski sektor posluje u tim kriznim uslovima, a ovi uslovi traže i neke nove odgovore. S druge strane, sasvim je jasno da pojedinačne banke mogu doći u probleme i u nekom stabilnom ambijentu, a poznato je i kako ti problemi inicijalno i nastaju. Dakle, ako se pojednična banka ogriješi o neka pravila zdravog bankarskog poslovanja, nastaju problemi. Moj utisak je da je vrlo očito to krizno djelovanje i u BiH, odnosno prelivanje jednog dijela problema iz banaka majki (drugim dijelom to je opća ekonomska situacija), ali jedan dio problema nastaje i u svakoj pojedinačnoj banci. Takođe, smatram da je taj opći pravni ambijet koji treba da zaštiti banku i povjerioca jako važan i smatram da za razgovor o tome šta i kako može doprinijeti bankarski sektor društvu trebaju i drugi sagovornici. Mislim da ima prostora za neki značajniji rast, ali pod uslovom da se stvari mijenjaju i u ukupnom društveno-političkom i ekonomskom sistemu, da se forsiraju odgovornije i podsticajnije ekonomske politike, te da se postignu dogovori kako postići realni rast i kako unaprijediti realno poslovanje – kazao je Božić i dodao:
- Kao sektor, mi bismo mogli unaprijediti korporativno upravljanje kroz banke, te kroz proces provođenja ovih novih odluka nastojati dati svoj doprinos kroz veću odgovornost upravnih i nadzornih odbora i odgovornost vlasnika. Tu ima mnogo prostora. Takođe sam ubijeđen da sve dok ne bude sankcija za neodgovorno ponašanje klijenta takvo ponašanje će postojati. S druge strane, najveći broj NPL-ova sa kojima se danas banke susreću je nastao prije vremena krize, tako da smatram da treba sankcionisati i odluke neodgovornih uprava, jer svaka medalja ima dvije strane.
Direktor NLB Banke Almir Šahinpašić kazao je da je bankarski sektor i dalje najugroženiji, a da su najveći problemi ovog sektora u odnosu sa institucijama neuređene države.
- Na prezentacijama je jasno pokazano da bankarski sektor na najbolji mogući način podstiče kako privredni razvoj, tako i standard stanovništva. Nismo smanjili plasmane, naprotiv sve činimo da ih nekako podignemo i pored svih rizika. Drugo, velika je stvar da mi radimo sa najnižom maržom u regionu, a to je zbog činjenice da mi na malom tržištu imamo vrlo ozbiljnu konkurenciju vrlo ozbiljnih i velikih banaka.
Mislim da bi trebalo da mi bankari više razgovaramo o našim poslovanjima, jer i drugi poslodavci normalno razgovaraju o tome iako su jedni drugima konkurencija. Mi nudimo iste proizvode, ali postoje finese u kojima se možemo razlikovati i parirati jedni drugima. O problemima nefer konkurencije i izletima nekih banaka, takođe, trebamo otvoreno razgovarati kako ne bismo imali još nižu maržu, jer obaranjem marže na nivou bankraskog sektora obaramo ukupnu dobit. Jedan od razloga zašto NPL-ovi u BiH rastu je i čijenica da je ponuda kredita veća od njihove potražnje, pa banke nude kredite i jeftinije i klijentima kojima ih u u drugačijim uslovima ne bi nudile – kazao je Šahinpašić.
On je naglasio da je jedan od najvećih problema bankarskog sektora nefunkcioniranje pravnog sistema, te je predložio da se da se formiraju grupe pravnika iz banaka koje će formulirati sve zahtjeve banaka u jednu formu sa kojom se može izaći pred institucije i sudove.
Pojačane kontrole
Direktor Raiffeisen banke Michael Muller smatra da je kriza proizvela u evropskom bankarskom sektoru stalne i pojačane kontrole velikih banaka. On je dodao da je dosta banaka u BiH dio tih velikih banaka pa su i one podložne tim stalnim kontrolama, a to je politika cijele EU.
- U tom smislu, banke su krive za sve. Činjenica je da je nivo regulacije bio na lošem nivou i da su se desile stvari koje se nisu smjele dogoditi, pa mi sada moramo živjeti sa posljedicama koje su proizišle iz ove krize. A te posljedice su nove regulacije i na rizičnost i na kapital, kako bi se smanjio sistemski rizik bankarskog sistema. A to se radi na način da se podiže adekvatnost kapitala banke, gleda se aktiva i uvode dodatne mjere da se aktiva gleda rizičnijom nego što jest. Drugi problem je tržište kapitala jer kapitala nema, a kapital banaka je nezanimljiv tržištu kapitala tako da banke ne mogu do novog kapitala – kazao je Muller.
On je dodao da velike banke od svojih majki banaka imaju ograničenje na kapital jer ove opet imaju odgovornost prema svojim vlasnicima i dioničarima.
- Tako je i profitabilnost koju mi kao velika banka na ovom tržištu imamo granično prihvatljiva našim centralama. Nama jeste cilj povećati kreditnu aktivnost, ali ko će nama dati kapital? Mi, banke u ovoj zemlji same sebi pravimo medveđe usluge, ne razgovaramo otvoreno i ulazimo u neke nefer utakmice, te poslujemo ispod kriterija kojima možemo pokriti rizik. To nije pametno jer uništavamo budućnost i sebi i svima drugima. Iako sam optimistična osoba, ja se bojim za sljedeću godinu. Mi trebamo iskoristiti svoj uticaj da pokušamo poboljšati poslovanje kako bi nam svima bilo lakše i jeftinije raditi – poručio je Muller.
Inače, kako je istaknuto na skupu na Jahorini, krediti u BiH su kroz depozit pokriveni gotovo 100 posto, a to nemaju druge zemlje. Što se tiče BDP-a, u BiH on je veći u odnosu na kredite za 75 posto. BiH sa ovakvim odnosom kredita i BDP-a ima prostora za zaduženja i povećanje kredita.
U Srbiji pokrivenost kredita depozitima iznosi 41 posto, a u Hrvatskoj 32 posto, što znači da su te zemlje, osim svojih depozita, koristili i neke druge fondove i imaju manji prostor za zaduženje nego što ga ima BiH. Naravno, ukoliko se posmatra samo ovaj parametar.
Na Jahorini je, takođe, naglašeno da je u BiH kamtna stopa na kredite jedna od najnižih i bez velikih oscilacija, dok ostale zemlje u regionu imaju veće kamatne stope i sa većim oscilacijama. Što se tiče prosječnih kamatnih stopa na depozite, one nisu najniže u BiH i u posljednje vrijeme su u blagom porastu i veće su u odnosu na Hrvatsku i Crnu Goru, a niže u odnosu na Srbiju i Makedoniju.
Osim toga, BiH ima manji obim kredita nego susjedi. Naš BDP je 73 posto veći od kredita, u Hrvatskoj je
Osam dana se pretvori u osam godina
- Ustav kaže da smo svi ravnopravni. Zakon o prekršajima je ipak drugačiji od Zakona o izvršnim postupcima u bankama. Ako moram platiti što sam prebrzo vozio i zaplijene mi dokumenta zbog nekog prekršaja, onda isto to tražimo i za dužnike banaka. Osim toga, problem je i sporosti izvršenja sudskih naloga. Kad sud konačno i donese rješenje i kaže da je rok izvršenja osam dana, to se pretvori u osam godina.
Takođe, tražimo da kolateral koji smo uzeli kao obezbjeđenje isto pravno i faktički dobijemo, kao i da se suzbije poslovna klima u kojoj preovladava uvjerenje da možeš uzeti kredit i prevariti banku. Dakle, ovaj Zakon o izvršnom postupku i njegova efikasnost pokazuje da su neki ravnopravniji od drugih.
Mi u bankama tražimo da se uvedu sudski registri, pa da naša rješenja makar budu registrovana i da se može imati uvid u njih – rečeno je na sastanku na Jahorini.
Problemi banaka koje rade u oba
entiteta su neusklađenost zakona
Trenutno su u fazi donošenja dva enitetska zakona – u Republici Srpskoj Zakon o bankama, a u Federaciji BiH Zakon o kreditnim institucijama. Problem je, kako je ocijenjeno, što se u startu ova dva zakona različito nazivaju jer i obujam i obuhvatnost očito po nazivu neće biti isti. Tu se otvara pitanje problema harmoniziranja entitetskih zakona, jer u zadnje dvije godine imamo 4-5 primjera gdje je došlo do disharmonije, i suštinske i vremenske. Primjer je Zakon o platnom prometu gdje je vremenska razlika skoro dvije godine, što stvara probleme velikom broju banaka koje rade u oba entiteta.
Blokirani računi
Na sastanku je bilo govora i o sve većem broju blokiranih računa firmi i o načinu rješavanja tog problema. Guverner CBBiH Kemal Kozarić je kazao da su oni, kao regulator, spremni da se oformi radna grupa i da, zajedno s bankama, rješavaju taj problem, počev od svake banke pojedinačno, tako što će svaka banka u svojim registrima raditi na razvrstavanju računa i zatvaranju neaktivnih i nekorisnih računa.
Radovan Bajić, predsjednik Udruženja banaka BiH kazao je da banke po zakonu nemaju pravo gasiti blokirane račune.
- Drugi problem sa kojim se susreću banke kada su u pitanju blokirani računi jeste činjenica da neke firme namjerno blokiraju svoje račune zbog stečajnog postupka i osnovanja firme pod drugim imenom i sa drugim računom – upozorio je Bajić i dodao da su i to posljedice velikog broja blokiranih računa, ali i stvarnog ekonomskog stanja u BiH.