Yves Mersch: Tri izazova za bankarski sektor
Bankarski sektor eurozone suočava se s izazovima na svim stranama: sa novim tehnologijama, novim igračima na tržištu, novim pravilima igre, kazao je Yves Mersch, član Izvršnog odbora ECB, na evropskom finansijskom Forumu u Lodgeu.
Ti izazovi su zdravi u mjeri u kojoj će dovesti do konkurencije i inovacija. Oni su dobri onoliko koliko tržišna ekonomija dobro radi.
Ali, isto tako moramo priznati da u eurozoni trebamo zvučne banke. Slab bankarski sektor znači slabu ekonomiju. Stoga molim banke da odgovore na izazove novog okruženja i ožive svoje poslovne modele. I molim kreatore politika da stvore fer, jasan i dosljedan nivo igre za sve.
Jedan od ključnih izazova za banke je uticaj novih tehnologija na njihove poslove maloprodajnog plaćanja - tzv "uspon FinTecha", a što iz temelja mijenja okruženje maloprodajnog plaćanja, te prijeti dominantnoj tržišnoj poziciji banaka.
Tehnologije plaćanja se brzo razvijaju. Beskontaktne kartice, online plaćanja, mobilna plaćanja postaju prevlađujući. Da bi se održao korak s tim tehnologijama bit će potrebne velike investicije banaka, i one se moraju boriti s činjenicom da su njihovi novi konkurenti - na primjer PayPal i Apple - već u prednosti u digitalnoj tehnologiji.
Ne-banke ne samo da sve više ulaze na tržište maloprodajnog plaćanja u eurozoni, nego također ulaze u polje kreditiranja tvrtki. To dovodi do drugog izazova za banke eurozone: tržišnog izazova.
Gledajući naprijed, projekt Unije tržišta kapitala (CMU) obećava da će dodatno produbiti tržište finansija u Evropi, među ostalim, olakšavajući mladim tvrtkama pristup rizičnom kapitalu, te manjim preduzećima da izdaju obveznice kao i produbljivanje tržišta za visokokvalitetnu sekuritizaciju.
Što će to značiti za evropske banke?
Dugoročno gledano, dublje tržište kapitala može dovesti do više konkurencije u pružanju finansijskih usluga, a time oslabiti tržišnu moć banaka.
U srednjoročnom razdoblju, finansiranje malih i srednjih preduzeća u eurozoni i dalje će uglavnom dolaziti od banaka. Dakle, moramo biti sigurni da nema nepotrebnih prepreka u tom procesu. I to dovodi do trećeg izazova banaka - regulatornog izazova.
Reforme koje su dosad uvedene su povećale elastičnost i, u krajnjem slučaju, učinile jeftinijim spašavanje banaka. I nema razloga zašto bi trebalo, u načelu, smanjivati sposobnost banaka da služe realnoj ekonomiji - istraživanja pokazuju, na primjer, da veći kapital banaka nema negativan uticaj na kreditiranje.
No, akumuliranje novih propisa također može biti povezano s troškovima. U ekonomskom žargonu, političari moraju uvijek biti na oprezu da, u nastojanju da internaliziraju vanjske uticaje, nehotice stvaraju nove eksternalije, kazao je, između ostalog, Mersch.