Uvodna izlaganja sa sastanka Banke i finansijske institucije

Uvodna izlaganja sa sastanka Banke i finansijske institucije

Izlaganja u okviru redovnog godišnjeg sastanka predstavnika banaka i finansijskih institucija BiH održanom 21. Novembra 2014 godine u Tesliću pod naslovom „Kontinuitet ili novi početak“ – Bankarski sektor BiH – stanje i prespektive 2015 – 2020. godine

Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH

Mada je teško govoriti o perspektivama u narednih pet godina, ja ću se osvrnuti barem na dio koji se tiče regulatornog okvira u naredne dvije do tri godine.Zamolit ću kolege iz Udruženja banaka da preuzmu materijale i da kasnije organiziramo opsežniju raspravu na nižoj, profesionalnijoj razini i da daju svoje sugestije, odnosno da budu spremni dati svoje kvalitetne savjete koje bismo mogli ugradili u novi regilatorni okvir.

Moja tema je „Novi regulatorni okvir i implementacija strategije“ Prezentaciju mozete pogledati ovdje

  1. 1.Odluka o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom i kapitalnoj zaštiti.
  2. 2.Inplementacija strategije Agencije
  3. 3.Novi Zakon o bankama, o kome ću najmanje reći jer smatram da je primjerenije da o tome više kažu predstavnici ministarstava financija jer su oni nositelji te aktivnosti.

Što se tiče Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom i kapitalnoj zaštiti ona je već na snazi i predstavlja inovirani koncept regulaturnog kapitala u odnosu na postojeći zakonski regulatorni okvir obuhvatajući dio elemenata Bazela III koji je nastao i služi kao komplementarni međunarodni okvir, odnosno kvalitativna i kvantitativna nadogradnja prethodnih sporazuma za mjerenje kapitala Bazel I i Bazel II.Znate da je naša dosadašnja regulativa utemeljena na Bazelu I. Nismo žurili sa inplementacijom Bazela II, što se pokazalo kao dobro, tako da se naša sadašnja strategija zove Strategija za provođenje kapitalnih zahtjeva, a uključujei Bazel II i Bazel III.

Osnovne karakteristike ovog koncepta se ogledaju u tome da se usklađuje sa međunarodnim okvirom regulatornog kapitala koristeći pristup iz postojećeg regulatornog i faktičkog stanja u bankarskom sustavu Federacije BiH, zasnovanog na minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka koji su ocjenjeni razboritim, oprznim i zdravim okvirom poslovanja banaka koji su se kao takvi potvrdili kroz visok stupanj ozbiljnosti bankarskog sustava u Federaciji BiH. Strategiju i sve aktivnosti radimo zajedno sa kolegama iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske, možete slobodno smatrati da je to zajednička strategijai zajedničke aktivnosti obije agencije ali na entitetskim nivoima.

Sljedeća je karakteristika u poboljšanju kvantiteta i kvaliteta regulatornog kapitala zadržavajući minimalnu stopu adekvatnosti kapitala banke, a uvodeći specifične vrste zaštitnih slojeva kapitala iznad minimalno propisanih standarda za pokriće rizika, odnosno gubitaka koji mogu nastati zbog ciklične prirode tržišne ekonomije i ponašanja učesnika, kao i zbog sustavnog rizika. Dalja karakteristika je da je to uvođenje dodatne i jednostavne kapitalne zaštite kroz propisivanje zahtjeva u pogledu održavanja stope financijske podloge kao odnosa osnovnog kapitala i ukupne izloženosti banke riziku. Ove dvije karakteristike su posljedice stipanja na snagu Bazela III.

Također, imamo ograničavanje distribucije zarade bankeukoliko bi zaštitni slojevi kapitala bili ispod propisanih ili ih banke ne formiraju na način da je ranije donesena odluka trajnog karaktera o ograničavanju i minimalnim uvjetima za isplatu dividendi, diskrecionih bonusa i vlastitih dionica od strane banaka. Isto tako se moraju uvažavati potrebe iz nadzora poslovanja banaka u pogledu priznavanja stavki iz osnovnog i dopunskog kapitala sa ciljem da se u izračun osnovnog kapitala uključuju stavke koje su bezuvjetno, potpuno i neograničeno u svakom trenutku raspoložive za pokriće gubitka i koje su podređene svim obvezama banaka, te da se preciznije propišu uvjeti za priznavanje stavki dopunskog kapitala i drugo.

Sadržaj odluke je dosta detaljan, a ja ću ovdje reći ono što je najbitnije da smo uveli odredbe koje se odnose na opću karakteristiku prihvatljivih stavki osnovnog kapitala u pogledu uvjeta bezuvjetne, potpune i neograničene raspoloživosti u svakom trenutku za pokriće gubitaka i podređenosti svim obvezama banke i, također, da smo promijenili tretman revalorizacijskih rezervi nastalih po osnovu efekata primjene fer vrijednosti imovine banke koje su u dosadašnjoj supervizorskoj praksi bile priznate kao stavka osnovnog kapitala i koje su kod pojedinih banaka znatno uvećavale osnovni kapital banke u odnosu na koji su propisane koncentracije rizika u poslovanju banaka pri čemu pozitivne revalorizacijske rezerve priznaju kao stavke dopunskog a ne osnovnog kapitala. Ako su negativne revalorizacijske rezerve onda su one odbitna stavka u osnovnom kapitalu. To je sve u skladu sa direktivom i bazelskim principima.

Drugo što je značajno za uvođenje Bazela III uvođenje je kapitalnih zahtjeva u pogledu stope financijske poluge kao dodatne jednostavne, sigurnosne i kapitalne zaštite definirane putem omjera iznosa osnovnog kapitala i iznosa ukupne izloženosti banke riziku. Ta je stopa, odnosno poluga, 6% za implementacijuodluke sukcesivno, a krajnji je rok 31.12.2016. godine. Po našim analizama stanja koje smo vršili na dan 31.12.2013. godine neće se trebati uložiti puno napora jer skoro sve banke već ispunjavaju skoro sve uvjete.

Nadalje bih govorio o inplementaciji strategije agencija za bankarstvo.

Imamo nacrt podzakonskog okvira u domenu Pilara I. U skladu sa tom strategijom za uvođenje Međunarodnog sporazuma za mjerenje kapitala i standardima kapitala, kao i operativnih planova naših agencija, sačinjen je nacrt podzakonskog okvira iz domena Pilara I koji se odnosi na izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni, tržišni i operativni rizik prema standardiziranim pristupima. Ovo su dijelovi Bazela II. Izvršena analiza usklađivanja i prilagođavanja sa najnovijim izmjenama u međunarodnom regulatornom okviru CRD 4 i CRR od 26.06.2013. godine inkorporirana je u jedan akt a to je Nacrt odluke o izračunavanju kapitala banaka koji smo usvojili i koji će uskoro krenuti u javnu raspravu prema vama, pa vas molim da angažirate svoje kolege da daju sadržajne i kvalitetne primjedbe. Nacrt predmetne odluke konceptualno predstavlja akt u kojem su objedinjene sljedeće aktivnosti:

-          Obrazloženje pojmova koji se koriste u odluci regulatorni kapital i stavke regulatornog kapitala, uključujući regulativna usklađivanja odnosno odbitne stavke, financijsku polugu, zaštitne slojeve kapitala

-          mjere za očuvanje kapitala banaka,

-          kapitalne zahtjeve i metodologiju izračuna kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik i to po standardiziranom pristupu uključujući umanjene kreditnog rizika

-          CMR tehnike i priznavanje eksternih institucija za procjenu kreditnog rizika, operativni rizik pristup operativnog pokazatelja i tržišni rizik, standardizirani pristup.

Nacrt predmetne odluke u ovoj fazi ne sadrži napredne,za izučavanje kapitalnih zahtjeva za pojedine vrste rizika derivate, transakcije sa OTC derivatima jer oni nisu primjenjljivi na tržištu Bosne i Hercegovine. Početak primjene ove odluke bi bio 01.01.2017. godine, a u cilju njene adekvatne primjene, banke sa 01.01.2016. godine, paralelno izvještavale Agenciju o kretanju po postojećim podzakonskim aktima i izračuna kapitalnih zahtjeva primjenom odredbi ove odluke. U skladu sa strategijom kao i operativnim planom naše dvije agencije, nakon do sada provedene procedure planirano da se ide u javnu raspravu u sektoru putem Udruženja banaka. To je vid naše suradnje koju smo podigli na visoku razinu.

Zatim imamo Nacrt po pitanju izvještavanja o kapitalu i kapitalnim zahtjevima. Krajem 2013. godine su otpočele ove aktivnosti za koje imamo naše projektne timove. U izračunavanju podzakonskog okvira kapitalu i kapitalnih zahtjeva banaka kroz jedinstveni okvir za izvještavanje koje smo uzeli iz europskih direktiva u skladu sa tehničkim standardima i uputama, odnosno smjernicama koje propisuje EBA (Europski bankarski autoritet). Jedinstveni okvir za izvještavanje podrazumijeva okvir koji se sastoji od seta obrazaca koji obuhvata- kapitala i kapitalnih zahtjeva različitih informacija koje se odnose na pristup za procjenu kapitalnih zahtjeva u okviru PILARA I u svezi sa kreditnim, tržišnim i operativnim rizikom. Imamo četiri odluke koje smo usvojili u prednacrtu ione su u fazi internerasprave u Agenciji, a nakon utvrđivanja nacrta ići će na javnu raspravu prema sektoru bankarstva. Mi smo u drugoj polovini ove godine počeli raditi na sačinjavanju prednacrta zakonskog okvira u domenu PILARA II za upravljanje rizicima, zatim postupka interne procjene adekvatnosti kapitala u bankama, kamatnog rizika u bankarskoj knjizi i velikoj izloženosti banaka. Prednacrt odluke o upravljanju rizicima predstavlja segment iz Pilara II, supervizorski postupak koji se odnosi na kvalitativne zahtjeve koje je banka dužna primjeniti u upravljanju rizicima kao sastavnim dijelom zdravog korporativnog upravljanja i usko je povezana sa inplementacijom procesa primjeneadekvatnosti kapitala banaka. Predmetnom odlukom su propisana opća pravila upravljanja rizicima u banci, kao i pojedinačna pravila upravljanja pojedinim kategorijama rizika, a koje je banka dužna inplementirati u svoj sustav upravljanja rizicima koji mora obuhvatiti sve poslovne aktivnosti i sve organizacijske nivoe u banci i osigurati da rizični profil u banci bude usklađen sa sklonošću banke za preuzimanje rizika. U primjeni propisanih pravila u bankama vrijedi princip profesionalnosti, suglasno kojem sustav upravljanja rizicima u banci mora biti srazmjeran prirodi, obujmu i složenosti njenog poslovanja, odnosno njenom rizičnom profilu. Polazeći od ovog prethodnog, cilj primjene prethodne odluke je uspostava sveobuhvatnog, adekvatnog i efikasnog sustava upravljanja rizicima u banci čijom će se dosljednom primjenom osigurati pretpostavke za kontinuiranu procjenu i održavanje adekvatnog iznosa, strukture i raspodjela kapitala banke koji je rezultat procesa interne procjene adekvatnosti kapitala za pokriće vrste i nivoa rizika kojima je banka izložena ili kojima bi mogla biti izložena u svom poslovanju.

Prednacrt odluke o procjeni adekvatnosti kapitala će propisivati strategije, planove, postupak procjene kao i načinizvještavanja agencije u procesu procjene adekvatnosti kapitala banaka i on će u bankama obuhvatiti faze utvrđivanja rizika, mjerenje i pricjenu pojedinog rizika, određivanje ukupnog kapitala i ICAP-a, kao i poređenje potrebnog regulatornog kapitala i ICAP-a. Što se tiče prednacrta odluke o upravljanju kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi će se propisivati minimalni zahtjev za uspostavu sustava za upravljanje tim rizikom u knjizi banke koji je bio primjeren vrsti, obimu i složenosti poslovanja i u skladu sa profilom rizičnosti banke, a koji bi obuhvatio značajne izvore kamatnog rizika. Odlukom bi se uspostavio i sustav izvještavanja o izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke kao i obvezu banke da provodi testiranja otpornosti vezano uz kamatni rizik u knjizi banke uzimajući u obzir izvore kamatnog rizika.

Također, sačinjen je i prednacrt Odluke o velikoj izloženostima banaka. Sadržajno prednacrt odluke obuhvata definicije ključnih pojmova, predmet Odluke, definiciju izloženosti,izračunavanje vrijednostiizloženosti, definiciju velike izloženost, odnosno sposobnost određivanja i upravljanja velikim izloženostima, izvještajne zakone velike izloženosti itd.

Prednacrti odluka su usvojeni i sada su na raspravi unutar Agencije. Nakon usvajanja nacrta ići će na javnu raspravu putem Udruženja banaka.

Imamo još rad na novom zakonu. Tu bi trebalo da su kolege iz ministarstva više upućene. Ja ću samo reći da je po preuzetim obvezama iz pisma namjere stand by aranžmana rok 31. ožujak iduće godine. Bilo bi dobro da se organizuju posebne prezentacije vezano za nacrt zakona, odn. radni materijal. Ima i nekih novina, kao npr. u jedanaestom poglavlju o superviziji, gdje je predviđeno ko podliježe superviziji, šta su osnovni ciljevi, obim i kriterij za superviziju. U drugom poglavlju su supervizorske mjere dosta decidno propisane. To je razlika u odnosu na postojeći Zakon. Zatim, imamo posebno poglavlje okupoprodaji plasmana banke, a to je način rješavanja nekvalitetne aktive u bankama. Imamo i propisan oporavak banaka i to generalno. U nekim dijelovima se nije suštinski promijenilo, posebno u pitanju privremene uprave što je urađeno po postojećem zakonu. Zatim imamo dio koji se odnosi na sanaciju banke. Ovaj dio zakona je proizišao iz europske direktive o uspostavi i oporavak okvira za sanaciju kreditnih institucija i normalno je da još nismo na putu da preuzmemo sve elemente ali preuzet će se oni instrumenti koji su primjereni za našu zemlju. U posebnim poglavljima, također, urađena je i detaljnija analiza kada je u pitanju likvidacija, odnosno stečaj banke, a jedno poglavlje govoričak i o ulozi Udruženja banaka u smislu da su im date ovlasti vršenja razmjene informacija o kreditnoj sposobnosti, da se vrši stručno usavršavanje radnika banke. Sadržane su i kaznene odredbe koje moramo analizirati sa ministarstvima pravde. Mjere će biti dosta rigoroznije nego što su to bile do sada. To su zahtjevi međunarodnih institucija. U našoj zemlji je posljednjih dvadesetak dana bila FSEP misija- koja se bavila stabilnosti financijskog sektora u zadnjih pola godine.

Slavica Injac, direktor Agencije za bankarstvo Republike

DOBRO SMO IZVRŠILI VLASTITU SAMOPROCJENU

... Moj kolega Zlatko je govorio o perspektivama, a ja bih se osvrnula na ovaj poetski naziv, kako reče kolega Mišić „ Kontinuitet ili novi početak“. Iskreno rečeno, ja bih se kladila u ovo drugo, da je to početak nekog novog bankarskog poslovanja. Bankarstvo više neće biti kao što je bilo. Naravno sve promjene se neće odvijati tako brzo već postepeno. Nemam dovoljno dokaza za te tvrdnje ali je činjenica da dosadašnji sistem nije dao prave rezultate i već samo zbog toga, moraće se nešto značajnije mijenjati. Novi zakon će obratiti pažnju na neka nova rješenja što znači da će i način funkcionisanja biti drugačiji.

Što se tiče trenutnog stanja bankarskog sektora i sistema, kolega Zlatko je pomenuo ekspert misiju. Iako je to bilo vrlo zahtjevno i možda nam nije bio pravi momenat za tako veliki posao, ja sam lično željela da neko nezavisan procijeni gdje se mi to nalazimo i da li smo na pravom putu. Osim toga je i zdravo da neko povremeno kontroliše regulatore. Opasno je umisliti da su ovlaštenja data sama po sebi, a da se niko ne zapita da li su na pravi način korištena. U jednom momentu su u našoj Ageciji bilasu 22 finansijska eksperta, a nas je pedesetak, pa možete zamisliti kako je rad bio naporan. Ali, sve smo dobro organizovali i jako smo zadovoljni nalazima te misije. Prvo što su ustanovili jeste da smo jako dobro izvršili vlastitu samoprocjenu, a drugo, da smo ostvarili značajan napredak u periodu nakon posjete prethodne misije 2006. godine. Mi nismo samo prepisali direktive i zakone iz okruženja i samo se uskladili njima, a ostavili bankarskoj industriji da vidi šta će se desiti. Misija je i sama konstatovala da smo mi sami otkrili i postavili pravce u kojima supervizija treba da se kreće u budućnosti. Ono što je bitno jeste tješnja saradnja svih institucija upravljanja u budućnosti, jer, bankari moraju biti svjesni da nije dovoljno da neko propiše zakone, a da se bankari mogu kretati izolovano od opšteg stanja u zemlji. U tom smislu će trebati vaša aktivnost vezano za ove zakone i za sve procese koji se trebaju dešavati. Jedan od glavnih procesa je kreditni rast i rješavanje NPL-ova. Na zadnjoj konferenciji u Briselu neko je dobro rekao da nije vrijeme za analizu već za djelovanje. U tom smislu, da bismo imali novi kreditni rast potrebno se rješavati problem NPL-ova, a u tom smislu je potrebna pomoć svih struktura upravljanja u ovoj zemlji. Ono što je dalje problem, a što je i FSEP misija ustanovila, je novi Zakon o bankama, odnosno rješavanje kapitala i problematičnih banaka. To će biti zanimljivo za budućnost ali se nadam da nećemo imati puno probematičnih banaka. Lično predviđam da će malim bankama biti veoma teško raditi. Vlasnici malih banaka moraju razmotriti mogućnosti za spajanje, pripajanja ili neke druge mogućnosti svog djelovanja jerće budućnost biti prilagođena velikim bankama.

To je bilo ukratko o razgovorima sa FSEP misijom i meni je drago da su obišli mnoge banke i da ste vi i sami imali priliku da komentarišete rad agencija sa nekim nepristrasnim jer je kritika uvijek dobro došla. Takođe, izražavam zadovoljstvo da smo se ponovo sastali da i vi date svoje komentare i doprinos u rješavanju ove teške ekomomske situacije koja još nije prošla iako je bankarski sektor pokazao dosta dobru otpornost u ovim vremenima. Isto tako smo svjesni da je ovo borba na duge staze.

Radovan Božić, viceguverner Centralne banke BiH prezentaciju mozete pogledati ovdje

SEKTOR IMA ŠANSU DA NASTAVI KONTINUITET DOBRIH PRAKSI

-          Nalazimo se u turbulentnim vremenima i jako teško je planirati čak i sljedeću godinu, počevši od domaćinstva, planiranje kućnog budžeta, a kamo li na ovako dug period. Naš zadatak je prilagoditi se ambijentu u kojem živimo na najbolji mogući način.

Globalni i grubi pogled na makroekonomske indikatore:

-          U 2012. godini smo imali negativnu stopu BDP-a, 2013. godina je bila godina u kojoj bilježimo deflaciju. U 2014. godini inicijalna projekcija BDP je bila na nivou od blizu 3 odsto, ali nakon onoga što nam se desilo u maju i nekoliko ciklusa kasnije, ona je smanjena na 0,7 i vjerujem da bi svi koji sjedimo ovdje bili zadovoljni ukoliko se to i ostvari. Juče je Narodna banka Srbije objavila podatak da će BDP u Srbiji pasti za oko 2 odsto u ovoj godini. Zemlja, kao i region i Evropa, je u problemima i ne treba da iznenadi da su globalni pokazatelji ovakvi kakvi jesu. Kada je u pitanju 2015. godina, projekcija MMF-a je da će to biti negdje oko 3,5% na godišnjem nivou. Bilo bi jako dobro da se to i ostvari. Kasnije ćemo prokomentarisati rezultate stres testova. Kako izgleda trenutna slika, vi to jako dobro znate. Ukratko, kapitalizovanost je i dalje zadovoljavajuća. Prema pokazateljima iz prvog kvartala, dvije banke su bile ispod zakonskog minimuma, vjerovatno zbog obećanih i preuzetih kreditnih rizika. Još neke od banaka bi mogle imati pogoršanje u ovom domenu. Kada je riječ o kvaliteti aktive, na sceni je pogoršanje determinisano kako makroekonomskim uslovima, tako vjerovatno dijelom i kreditnim politikama u svakoj od pojedinačnih banaka. Sektor je ostao profitabilan u 2014. godini, s tim što je profit koncentrisan u nekoliko najvećih banaka dok su dvije banke iskazale gubitke u ovom periodu. Likvidnost je zadovoljavajuća, na dosta visokom nivou, a devizni rizik prihvatljiv. Ovo su rezultati iz izvještaja kojeg Centralna banka BiH radi vezano za indikatore finansijskog zdravlja, a koji se objavljuje kvartalno.

-          Slabi kvalitet kreditnog portfolija i ukoliko uzmemo NPL-ove kao pokazatelj.Oni su na kraju 2013. godine bili 15%, a trenutno su nešto viši. Ja bih se usudio reći da ne rastu onom dinamikom kako smo se pribojavali ali i dalje je to ozbiljan problem. Godina 2013. bila je negativna za bankarski sektor, dakle ostvaren je negativan rezultat i u skladu s tim i negativna stopa povrata na kapital. Jedna od svijetlih tačaka bila je kontinuirana stopa depozita, odnosno štednja stanovništva. Ukupni depoziti stanovništva su blizu 9 milijardi, što je najveći iznos do sada, što ukazuje da bankarski sektor uživa povjerenje stanovništva. Naravno druga strana medalje je, čega smo svi svjesni, životni standard, jer je jedan dio štednje motivisan upravo zabrinutošću onimšta donosi sutra. Ali, sve ovo su podaci koji potvrđuju da postoji povjerenje u bankarski sektor. Rast je za oko 800 miliona u odnosu na kraj septembra 2013. godine što je odlično u ovim nepovoljnim ekonomskom uslovima. U ukupnim depozitima domaćih investicionih sektora štednja stanovništva učestvuje saoko 58%. Raste dugoročna štednja što je za bankarski sektor povoljno. Kad je u pitanju valutna struktura, oko 40% je u KM. Kreditna aktivnost je nešto što nas sve zabrinjava s obzirom da je bankarski sektor kičma ukupnog finansijskog sistema, voljeli bismo vidjeti veći kreditni rast, ali vi najbolje znate šta je uzrok tomeda tog rasta nema i vjerovatno se pitamo kako se uspjeva zadržati i na ovom nivou.

Evo nekih podataka zaključno sa 9. mjesecom ove godine:

-          2,72% je stopa rasta ukupnih kredita, to je 16,7 milijardi, od toga je privatni sektor 2,22. Rast kreditakod stanovništvaje 4,87%, a stopa je negativna kada su u pitanju privatna preduzeća. U rastu kredita stanovništvu dominiraju nenamjenski krediti koji su na neki način indikacija u kojem stanju se nalazi ovaj sektor i zašto se zadužuje. Prema našim podacima uglavnom je to reprogram postojećih dugova tako da se ne može očekivati podsticaj domaćoj tražnji po ovoj osnovi rasta kredita.

Pogled na region je sličan kao i kod nas. Rastu NPL-ovi, pada kreditna aktivnost...

Jedan od pokazatelja kojeg pratimo je i nivo izloženosti bankarskih grupacija. Prema nekim podacima do kojih smo nedavno došli, nivo neto pasive bankarskog sektora je negdje 50% maksimalnog iznosa koji je bio 2008. godine. Iz toga bi se moglo zaključiti da proces razduživanja banaka koje posluju u BiH nastavljen nakon njegovog usporavanja kao rezultat Bečke inicijative I. Taj trend je nastavljen i mi to razumijemo jer su u pitanju poslovne politike banaka u situacijama kada nije bilo nekih unosnijih mogućnosti za kreditiranje na domaćem tržištu korišćene su mogućnosti za razduživanje prema bankama majkama. Za većinu banaka i grupacija region i nije tako važan čak i kada su njihove banke-kćerke sistemski važne na lokalnom nivou. Kada pogledamo BiH, vidimo da imamo osam banaka koje zajedno čine više od 80% bankarskog sektora, dominantno je učešće banaka u austrijskom iitalijanskom vlasništvu.

Jedan od izazova sa kojima ćemo se svakako susresti jeste taj prekogranični aspekt, velika uključenost banaka koje posluju u BiH, tako da će se globalni izazovi i problemi negativno odražavati na poslovanje bh bankarskog sektora.

U nastavku su neki pokazatelji testova na stres bankarskog sektora koje provodi Centralna banka BiH prema pokazateljima koje dobijamo od agencija za bankarstvo sa krajem drugog kvartala 2014. godine. Osnovi makroekonomske pretpostavke surast BDP-a od 0,7% u2014. godini, a 3,5% u 2015. godini u osnovnom scenariju, a u ekstremnom negativna kamatna stopa. Da li smo ih postavili preoštro treba diskutovati, ali, ove pretpostavke su usaglašene sa agencijama, pa smo u tom nekom opštem makroekonomskom pogledu analizirali otpornost bankarskog sektora. Definisali smo elemente ova dva scenarija osnovnog i ekstremnog i dva šoka. Šok A predstavlja mogućnosti dodatnog usporavanja ekonomske aktivnosti, a šok B predstavlja efekte rasta kamatnih stopa. Kad su u pitanju pretpostavke rasta kamatnih stopa u ekstremnom scenariju, pretpostavili smo da bi kamatne stope porasle za 2%, a pasivne stope za 1,3%. Metodologija koju primjenjujemo, koja se inicijalno razvija sa MMF-om, a koja se na kontinuiranoj osnovi kvartalno primjenjuje, pokazala je sljedeće:- U osnovnom scenarijumu stopa i u ekstremnom stopa adekvatnosti kapitala bi ostala relativno visoka, zadovoljavajuća. Prema onom što je govorio gospodin Barš mogli bi smo zaključiti da je bankarski sektor dobro kapitalizovan i da bi u ekstremnom scenarijumu kao cjelina zadržao zadovoljavajući nivo adekvatnosti kapitala. Dokapitalizacione potrebebi u osnovnom scenarijumu iznosile u rasponu od 57-74 miliona, a u ekstremnom od 95,6 do 173 miliona KM za sektor kao cjelinu. Broj banaka koje bi trebale dokapitalizaciju po osnovnom scenarijumu bi bio u 5 u 2014. godini, 6 u 2015. godini, a u ekstremnom scenarijumu za iste godine 8 i 10 banaka.

Kako bi izgledale ukupne dokapitalizacijske potrebe i udio NPL –ova? Profitabilnost bankarskog sektora bi bila ugrožena i u ekstremnom scenarijumu bankarski sektor BiH bi ostvario negativne rezultate i imao bi visoke troškove rezervisanja.Ove naše analize pokazuju da bi u ekstremnom scenariju došlo do rasta NPL-ova u sektoru privrede, a svi mi znamo da su NPL-ovi danas veći u sektoru privrede nego u sektoru stanovništva. Poznato nam je da stanje u sektoru stanovništva nije sjajno ali je poznato i to da prosječan čovjek vodi računa o svojim obavezama.

Glavni rizici za naš, a i bankarski sektor regiona, imajući u vidu prekogranične aspekte koje sam maločas pomenuo su:

Eksterni rizici bi bili negativni efekti globalnog usporavanja ekonomskog rasta, te rizik potencijalne recesije ili nove ekonomske krize u Eurozoni. Jasno je da situacija nije dobra i velika je zabrinutost u tom smislu. Trenutnu situaciju u BiH karakteriše visoka nezaposlenost, a kada je BDP u pitanju teško je pretpostaviti da možemo imati neki pozitivni izuzetak u uslovima kada i region i osnovna izvozna tržišta u Eurozoni imaju problema.

Ono sa čime se vi susrećete je komparativno upravljanje u bankama, a tu bismo izdvojili poboljšanje odnosa sa klijentima i zaštitu lokalnih interesa deponenata. Neki modeli i neka razmišljanja u tom pogledu postoje i time ćemo se morati više pozabaviti u budućem periodu.

Izloženost u regionu... Kada su u pitanju pojedinačne banke, ima prostora da se unaprijedi upravljanje aktivom i pasivom, te rizicima, te da se ozbiljnije pozabavimo kvalitetom aktive, kreditnim rizikom i NPLovima dok su kapitalizacija i likvidnost u ovom periodu manji problem, mada nikad ne znamo šta se sa likvidnošću može dešavati jer je to uvijek okidač koji može napraviti dodatne probleme.

Dozvolite jedan kratki osvrt na dešavanja na evropskom tržište, na nivo kamatnih stopa Evropske banke i poziciju Centralne banke BiH u tim okolnostima. U septembru 2014. godine Upravni savjet Evropske Centralne banke je ponovo snizio referentnu kamatnu stopu za 10 baznih poena i ona je trenutno na nivou od 0,05%. Kamatna stopa koje ECB kreditira je trenutno 0,30% dok je stopa koju ECB zaračunava na depozite smanjena za 10 baznih poena i sada je na nivou 0,20. U junu je to po prvi put ušlo u negativnu teritoriju, a to znači da banke i svi drugi koji drže depozite u evropskim bankama, plaćaju praktično cijenu parkiranja svoga novca, dakle zaračunava im se negativna kamatna stopa. Sa takvom situacijom je suočena i Centralna banka BiH i to je dodatno komplikuje naš proces upravljanja deviznim rezervama. Ovakve odluke ECB su dovele do toga da negativne kamatne stope na depozite obračunavaju i neke evropske komercijalne banke. U takvim uslovima Centralna banka BiH je izmijenila odluku o visini naknade koju plaćamo komercijalnim bankama na račune rezervi. Odluku smo donijeli 31. jula, a primjenjujemo je od 1. septembra i kao što ste mogli vidjeti, mi smo se opredijelili da bez obzira kako prolazimo na evropskom finansijskom tržištu, ne zaračunavamo negativnu kamatnu stopu niti na jedan račun rezervi, stopa je minimalno nulta. Pitanje je koliko ćemo to uspjeti. Situacija se konstantno komplikuje i CBBH je do sada uspjela izbjeći negativne stope ali je pitanje da li će to uspjeti i ubuduće.

Dozvolite još zaključni komentar na dilemu koju nam je organizator postavio. Po mom mišljenju, moglo bi glasiti „Kontinuitet i, ili novi početak“. Osvrćem se na govor gospođe Injac da se uslovi poslovanja u našoj zemlji globalno mijenjaju, da su vremena nekih lagodnih situacija u smislu pribavljanja izvora, u smislu veće sigurnosti u kreditnoj politici, prošla i da će ti novi uslovi zahtijevati još odgovorniji pristup regulatora i države pri spašavanju posrnulih banaka i svake pojedinačne banke. Moje je mišljenje da bankarski sektor ima šansu da nastavi kontinuitet dobrih praksi koje smo imali do sada uz povećani nivo odgovornosti i da to nema alternative. Morali bismo se dogovoriti šta pod tim „Novim početkom“ podrazumijevamo. Mislim da kontinuitet ima šansu jer je bankarski sektor u BiH stub finansijskog sistema u BiH i potreban je i svim drugim sektorima u BiH, zato što je to interes pojedinačnih banaka i bankarskog sektora u cjelini, zato što svaka banka zajedno sa svojim vlasnicima ima interes da dobro posluje i preduprijedi neke situacije koje bi mogle ugroziti njeno poslovanje, a kada je u pitanju sektor u cjelini, taj kontinuitet održavanja kvaliteta i stabilnosti poslovanja je nešto što je svima potrebno. To je cilj regulatora i svih ostalih u bankarskom finansijskom sektoru. Upoznati ste sa ciljevima misije koju su zajednički provodili MMF i Svjetska banka i kao što je maločas govorila gospođa Injac, dobili smo preporuke i sugestije i imamo mjesec dana da na te preporuke i sugestije damo svoje komentare u smislu toga šta je moguće i šta je realno i kojom dinamikom bi se mogle preduzeti neke zajedničke aktivnosti koje bi mogle doprinijeti da se stabilnost i kontinuitet bankarskog sektora održi.

 Ruben Atoyan, stalni predstavnik MMF-a u BiH Prezentaciju možete pogledati ovdje

ŠTO JE VEĆI BROJ LOŠIH KREDITA, TO SU RISKANTNIJA ULAGANJA

-          Želim vam prezentirati način na koji moje kolege iz Washingtona vide situaciju i izglede za budućnost ovdje i nadam se da ću dati neke ideje za „Novi početak“ o kojem su govorila gospoda prije mene. Shvatit ćete da je jedan od glavnih rizika sa kojim se suočava bankarski sektor u BiH zajednički u cijeloj regiji, a želim i da vam ukažem na neke razlike koje zapažamo. Mi ovako vidimo rizike u regiji, a pod regijom ja podrazumijevam Centralnu, Istočnu i Jugoistočnu Europu. Naravno, pokušat ćemo ukazati i na neke od razlika.Jedna od stvari je prelijevanje iz Eurozone..., imamo nisku inflaciju, usporavanje u Eurozoni tako da se to odražava na ovu regiju. Drugi je geopolitički izazov koji je povezan prije svega sa Rusijom i Ukrajinom. Kao što ćete vidjeti, znatni su rizici za ovu regiju kojiproističu iz toga. Isto tako, imamo i finansijske šokove koji mogu imati negativan učinak na ukupna finansijska kretanja u zemlji i eventualni energetski šok. Možemo vidjeti da je u 2014. godini zapažen pad tražnje i plasmana u cijeloj regiji. Takva kretanja zapažamo i u zemljama Europske unije. Samo u zemljama Baltika imamo rast kojeg domaća tražnja održava na višem nivou. Ako pogledamo konkretno Jugoistočnu Europu, možemo vidjeti da se to opadanje kreće od 1,5% do 3%. Kada posmatramo kretanje inflacije, primjećujemo da imamo pojavu deflacije u svim zemljama koje imaju valutu povezanu sa Eurozonom. Usporavanje inflacije je povezano i s time što padaju cijene nafte i hrane u cijeloj regiji. Ako razložimo tu inflaciju u cijeloj regiji i u Eurozoni da bismo vidjeli na čemu se ona zasniva, možemo konstatovati da su cijene u zemljama koje koriste euro 30% odgovorne za ove varijacije u inflaciji tako da se dešava znatno prelijevanje iz Eurozone ovdje. Ipak, globalni finansijski pokazatelji uglavnom su podesni za ovu regiju. Imamo neto priliv kapitala u cijelu regiju. Znate kakva je situacija bila prije ekonomske krize. Nakon pada došlo je do direktnih stranih ulaganja u portfelj. U većoj stavci u odnosu na ostale su ulaganja u banke i preduzeća. Za umanjenje u prvom kvartalu 2014. godine su uglavnom odgovorna geopolitičke tenzije. Što se tiče nivoa učešća obveznica, i državnih i obveznice preduzeća, naravno nije kao što je bio prije krize. Geopolitičke tenzije imaju uticaj na umanjenje izgleda za ovu regiju. Primjećuje se pad povjerenja u poslovanje preduzeća u Eurozoni i u Baltičkim zemljama. Zemlje iz te regije su još uvijek na višem nivou ali se dešava opadanje zbog povezanosti privrede sa Rusijom. Naše projekcije rasta u 2014. i 2015. su bile dosta više ali su sada promijenjene, odnosno smanjene za neke zemlje u regiji. I na Zapadnom Balkanu je došlo do promjene jer se geopolitičko okruženje vidno pogoršava. Ako posmatramo faktore koji na to utiču, a prikazani su na predočenom grafikonu, vidimo da je umanjenje rasta od 0,5% do 0,7%, a razlog za to je dobrim dijelom politička napetost.

Razmortićemo kako bi se potencijalni šokovi mogli odvijati. Smanjen rast u Eurozoni se na ovu regiju odražava u omjeru 1:1, a vremenom se samo konsoliduje tako da to postaje jedan trajni šok. Na grafikonu vidite i kakav je uticaj geopolitičkih tenzija na pojedinačne zemlje. U Bosni i Hercegovini postoje dva kanala uticaja tih tenzija. Jedan kanal je iz Rusije koji se bazira na uvozu energenata, a drugo su direktna stana ulaganja ruskih ulagača. Iako je BiH ugrožena ovim tenzijama, vidi se da je to na nižem nivou od ostatka regije. Može se reći da je to početni šok za BiH, ali kada se počnu osjećati posljedice u drugim, pogođenijim zemljama, krenuće i druga runda šoka i za BiH. Treći faktor šokova su cijene energenata. Uprkos tome što BiH uvozi sav gas iz Rusije, samo ućešće gasa u odnosu na potrošnju ostalih energenata i nije tako visoko. Zemlje su osjetljivije na promjene cijena nafte i to vrijedi za cijelu regiju. Još jedan kanal koji izaziva zabrinutost je osjetljivost na finansijski šok. Na grafikonu je vidljiv rast finansijske zavisnosti od spoljnih izvora za vrijeme krize u svim dijelovima regije, a veliki dio se odnosi na pozajmice javnog sektora od finansijskih institucija. Vidimo da su trendovi leveragea nastavljeni posebno ako se izuzmu Rusija i Turska. To je kvartalno otprilike 0,3% do 0,4% BDP-a, a iznosi oko 11% BDP-a 131 milijardi dolara. Ja bih rekao da je trend ovog leveragea ustvari konstantan posljednjih mjeseci. Naravno različita je slika kod pojedinih zemalja. U BiH se vidi da je uticaj bankarskog sektora u leverageu daleko veći nego u sektoru preduzeća. Ja bih jako volio da mi objasnite šta predstavlja ovo smanjenje u prvom kvartalu ove godine. Vidimo da u cijeloj regiji postoji trend porasta depozita u odnosu na ulaganja, oko 100%, i razlog za to je promjena finansiranja u bankama jer banke sve više finansiranje od svojih roditeljskih banaka iz inostranstva prenose na finansiranje iz depozita. Bitno je da se pokaže da je manji nivo oslanjanja na spoljne izvore od nivoa depozita jer su depoziti veći. Banke se nalaze pod pritiskom što se tiče finansiranja i to objašnjava zašto su banke u BiH dosta likvidne. Činjenica je, također, da se ta likvidnost ne prelijeva u rast kredita kao što su i prethodni govornici rekli. Kada pogledate rast kredita u finansijskom sektoru, a pri izuzimanju zemalja bivšeg Sovjetskog saveza i Turske, vidi se da on nije veliki. Kao i kod domaćinstava, rast i ako postoji, mali je. Bez rasta kredita ne može se očekivati značajniji rast u ovoj regiji. Ovdje imamo jedan začarani krug, jer imamo zemlje koje imaju veći stepen leveragea i one pri tom imaju manja primanja od preduzetnika. To je značajan trend ovdje, a oni koji imaju veća primanja preduzetnika, oni imaju manji pristup kreditima banaka. Tek kada se zatvori taj začarani krug tj. kada porastu primanja preduzetnika, tek onda će biti moguće veće kreditiranje realnog sektora od strane banaka.

Još jedna stvar je bitna, a to je da treba popraviti finansijsko stanje majki banaka, a to je adekvatnost kapitala banaka u Eurozoni, nakon što su uzete u obzir revizije adekvatnosti banaka. Na grafikonu se vidi da će se pod pritiskom vjerovatno naći i vaše banke majke. Rješenje, kako ga mi vidimo, je u velikoj mjeri u skladu s ovim što sam do sada ovdje čuo. Treba da riješite pitanje loših kredita jer neko sa strane svoj stav o kretanjima u nekoj zemlji zasniva upravo na osnovu nivoa loših kredita, odnosno tako strane banke vide nečiji tržišni potencijal. Što je veći broj loših kredita, to su riskantnija ulaganja, tako da morate uspostaviti adekvatan mehanizam za rješavanje loših kredita.

Iskoristio bih još malo vašeg vremena da kažem šta bi trebalo uraditi ovdje u Bosni i Hercegovini i to su teme o kojima mi razgovaramo sa organima vlasti u okviru stand by aranžmana. Prije svega trebamo izvući pouke iz krize i treba da ojačamo regulatorni okvir. Pri tome trebamo ojačati klasifikaciju, predviđanja gubitaka, tretman kolaterala...

Također, supervizore i sve druge aktere u ovoj oblasti savjetujemo da naprave planove za krizne situacije. Posao na tim planovima je skoro završen jer su svi navedeni akteri skoro završili svoje individualne planove i ono što sada preostaje je da se oni svi objedine i da se napravi jedan plan na globalnom nivou. Kako sam shvatio i banke spremaju svoje pojedinačne planove i sada je bitno da se oni konsoliduju i da se napravi jedan na državnom nivou, da banke zajedno revidiraju te planove da bi bili sigurni da će i supervizori i banke biti spremni da reaguju na šok. Bitno je da se nastave raditi stres testovi kao što je viceguverner prezentirao rezultate ovog pristupa. Velika promjena koja se desila u posljednjih par mjeseci je da su i naši eksperti i domaći predstavnici banaka i stručnjaci zajedno radili upravo na testovima koji idu odozdo prema gore. To su dakle testovi koji koji idu od samih banaka i mi bismo svakako podržali taj pristup i rezultate tog testa. U rješavanju loših kredita se mora uzeti u obzir i pravni okvir BiH. Mislim da nikoga od vas neće začuditi ako kažem da su okviri za prinudnu naplatu neadekvatni, mehanizmi su neadekvatni, sudovi sprovode procedure na neefikasan i nedosljedan način, u prosjeku vam treba četiri do pet godina da dočekate kraj postupka pred sudom i samim tim možete da povratite jako malo vrijednosti. Imate zakone o nesolventnosti preduzeća i taj zakon je dobar ali je njegova primjena osrednja i nema okvira za nesolventnost domaćinstava, tako da imate jedan pravni vakum. Isto tako treba uspostaviti sistem za restuktuisanje. Taj pristup je ad hoc pošto banke pojedinačno sa klijentima rješavaju sporove na ad hoc bazi tako da ne postoje banke koje obuhvataju više njih. Kao što znate, u krizi imamo tri vrste klijenata. Imamo klijente kojima nije potrebno restruktuisanje, koji su uspješni. Postoje klijenti koji će, bez obzira šta vi rekli, ići na restruktuisanjei postoje oni klijenti koji će uz pomoć banke izvršiti svoje obaveze i izaći na pravi put. Tu je takođe bitna koordinacija između banaka jer ako jedna banka pomogne u restrukturisanju nekog preduzeća onda je to preduzeće u boljoj poziciji da izvršava svoje obaveze prema drugoj banci. Ovdje imamo klasično nepostojanje koordinacije između banaka. Svi akteri bi trebali sjesti za jedan sto i dogovoriti mehanizme o načinu restrukturisanja i pomoći preduzeću da se vrati na pravi put. Taj pristup je prvi put primjenjen u Turskoj ali bilo je i drugih pokušaja i verzija kao npr. u Podgorici. Bitno je da se počne raditi. Još jedna bitna stvar je da se uspostavi mehanizam prodaje imovine lošeg klijenta ili loše aktive. To se dešava i sada ali na ad hoc osnovi. Mislim da nam je potreban novi zakonski propis o preduzećima koja se bave upravljanjem aktivom i to bi trebalo stvoriti zakonski okvir i definisati ko će upravljati i ko će vršiti nadzor nad ovim. Isto tako treba detaljnije razraditi oporezivanje jer ako bi se tako radilo, omogućilo bi se uklanjanje sve većeg broja loših kredita. Jedna od obaveza iz pisma namjere je da se sljedeće godine napravi zakonski okvir koji će definisati ovo područje. Ukratko, da biste riješili situaciju sa lošim kreditima imate dosta elemenata na kojima morate raditi ali ako to ne uradite ne možete ni riješiti problem.

Josip Nevjestić, direktor Agencije za osiguranje depozita BiH

TRI SVETA ZADATKA

-          Želim se osvrnuti na ovu godinu sa aspekta osiguranja depozita, uočenim problemima i posljednjim odlukama Upravnog odbora. Do dana 30.09.2014. godine broj osiguranih banaka se nije mijenjao, i dalje ih je 26 i u njima je bilo skoncentrirano 16,7 milijardi KM što je za 4% više nego sa stanjem na 31.12.2013. godine. U tom iznosu štednja je učestvovala sa 8,8 milijardi ili za 6% više nego na 31.12. prošle godine. Trenutačni limit osiguranja je 50.000 KM. Na posljednjoj sjednici Upravnog odbora, donešena je odluka o stopi premije za sljedeću godinu koja će biti na nivou ove i bit će 0,26% na osnovicu prikladnih depozita, a postojeći limit osiguranja do daljeg ostaje 50 tisuća KM, kao i stopa članarina koja iznosi 0,02%. Analize koje smo radili prilikom izrade stope premije za iduću godinu, pokazale su da je jedan broj banaka doživio pogoršanje u svom poslovanju. Razlozi koji su doveli do toga su višestruki. Banke su prikupljale depozite po nerealno visokim kamatama što je dovelo do porasta potencijalne obaveze našeg fonda. Isto tako, politika tih banaka se odnosila na plasiranje visokorizičnih plasmana uz visoke koncentracije rizika. To sa aspekta osiguranja depozita može u budućnosti prouzročiti negativne posljedice i koristim priliku da apeliram da svi, i kolege iz bankarske industrije, kolege iz financijske mreže sigurnosti, budu fokusirani na rizike.

Mi u doglednoj budućnosti imamo, kako ih mi zovemo, tri sveta zadatka, a to će biti i zahtjevi međunarodne zajednice.

  1. 1.Da se inplementira uvođenje instituta premije po riziku.
  2. 2.Da osnovica za isplatu premije sa prikladnih depozita pređe na osigurane depozite, a to je i najrealnije.
  3. 3.Da se limit osiguranja približi europskom standardu koji je trenutačno 100.000 eura

Naš koncept limita osiguranja se zasniva na principu po deponentu po banci članici, što znači da ako se to multiplicira na 26 banaka, onda je taj limit koji Agencija garantira daleko veći.

Gospođa Injac je već spomenula da u narednom periodu od jedne do tri godine imamo dosta aktivnosti na uvođenju novih instituta kao što je rezolucija, kao što je posljednje utočište, tako da će u tom periodu doći do bitne promjene bankarske slike Bosne i Hercegovine.

Na pitanje šta ako se povuče osigurači   da li je pokazna vježba već urađena gdin Nevjestić kaže:

-          Ukoliko dođe do tog okidača, zna se šta se dešava i sredstva su spremna za ono najgore. Pokazna vježba je rađena virtualno po postojećim politikama i procedurama isplate osiguranja uz postojeći softwer koji je ocijenjen kao jako dobar i koji se testira dva puta godišnje, a po potrebi i tri puta.

 

Ivan Vlaho, novi predsjednik Udruženja banaka

Neiskorišteni potencijali suradnje bankara i i vlasti

-          Postoji značajan prostor za unapređenje partnerskih odnosa bankarskog sistema i vlasti BiH. To se prije svega odnosi na entitetske vlade, kantonalne, a najmanje na državnoj razini. Osnovi za suradnju su prije svega da prilikom izrade zakonskih propisa predlagači kontaktiraju bankare. Taj stupanj suradnje je nešto različit u RS-u u odnosu na Federaciju. U RS-u tri, četiri puta godišnje ministar financija ili premijer pozovu direktore banaka radi diskusije o raznim temama, savjetuju se, te nekad prihvate, a nekad ne neke sugestije, ali, važno je da se razgovara. U Federaciji je to potpuno spontana akcija koja zavisi od toga da li će se neki direktor banke najaviti na razgovor kod ministra, premijera. To je potpuno spontana, neorganizirana i neadekvatna suradnja koja ni na koji način ne potiče od premijera i ministra financija. To je nešto što se treba pojačati u sljedećem razdoblju naročito zbog toga što je ovo mala zemlja i ne postoji kvalitetno trežište kapitala, tržište duga u kojem postoji veliki nedostatak struke. Bilo koje znanje vlada mora pokušavati iskoristiti kroz komunikaciju.Područja za suradnju su prvenstveno kod izrade zakona i zakonskih propisa. Nema nikakvog razloga da zbog donošenjazakonskih propisa vezanih za bankarski sektor ne bude kontaktirana pravna služba Udruženja banaka. Hoće li sugestija biti prihvaćena ili neće i nije toliko važno ali važno je da se čuje ekspertno mišljenje, da se zakoni učine životnim. Osim u oblasti izrade zakona suradnja se treba proširiti i na korištenje znanja investicijskih bankara koje imaju neke banke, koje imaju holdinge u drugim zemljama, posebno pri restrukturiranju javnih preduzeća, za EP-ove javnih preduzeća, za izdavanje koncesija za neka javna dobra ili u druge svrhe. I tu se komunikacija zasniva na spontanoj a ne na oganiziranoj osnovi.

Sljedeće područje za suradnju može biti otvaranje prilika inoinvestitorima. Znamo da Europska unija ističe da će glavno područje u kojem će se zahtijevati reforme u BiH u sklopu nastojanja da se približimo EU, sve više ići u smjeru ekonomskih odnosno privrednih, a manje političkih stavki i tema. Ako je entitetskim vladama, odnosno izvršnim vlastima cilj da stvore okruženje za inoinvestitore sigurno im tu banke mogu biti kanal za kontakt sa našim Cros Border klijentima sa kojima mi radimo Roud show-ove na kojima se u Italiji, Austriji, Rusiji organiziraju sastanci naših velikih klijenata. Mi pozovemo i predstavnike vlasti iz BiH, ali to sve ostane na nivou razgovora. Dakle, moraju se stvoriti pretpostavke za jačanje regulatorne, poreske suradnje gdje dakle banke mogu biti kanal za kontakt sa stranim investitorima.

Najjače, najkonkretnije i najbrže iskoristivo područje za suradnju između banaka i izvršnih vlasti ipak je korištenje financijskog potencijala bankarskog sistema koji je kroz godine akumuliran. Svi govorimo o 2,3 milijarde KM viška likvidnosti koje banke imaju na Centralnoj banci, a tu se radi o još većem iznosu ako uzmemo u obzir da neke od banaka drže dio sredstava vani, Nekoliko godina se govori o tom iznosu i da banke ne financiraju, a pitanja je da li ima projekata i da li je samo obvezna rezerva element koji oslobađa taj višak likvidnosti. Zahvaljujući aktivnostima regulatora u zadnjih godinu dana taj dio se počeo koordinirano usaglašavati sa regulativom o stukturnim limitima. Prva je krenula Federalna agencija sa avistaprilagođavanjem u dugoročne izvore, čime je oslobođena samo četvrtina potencijala sredstava od ove 2,3 milijarde KM. Kroz prvi testni korak u prilagodbi zakonske regulative oslobođeno je 500- 600 miliona KM. Ni to se sada ne koristi jer ako oslobađamo samo obveznu rezervu, a ne usaglasimo je sa regulativom, ta se sredstva mogu koristiti samo u plasman kredita na mjesec dana. Kakvi su to krediti na mjesec dana i ko ih uopće treba, veliko je pitanje. Da bi se mogli omogućiti dugoročni krediti potrebna je prilagodba regulative iz strukturnih limita likvidnosti standardima koji vrijede u EU i susjednim zemljama. Dobra stvar je da smo krenuli tim putem i da smo napravili prvi korak. Četvrtina sredstava je sad oslobođena i sad trebaju projekti. Osnovna teza je da bi i izvršna vlast trebala biti korisnik tih akumuliranih sredstava likvidnosti.

Moje kolege su pripremile nekoliko tema koje ću navesti, a uglavnom se radi o temama iz Federacije. Slične se mogu projektovati i u RS.

Dug kantona i Federacije po pravomoćnim sudskim presudama.

Po kolektivnim ugovorima uposlenici javne službe redovito tuže svoje poslodavce za neisplaćene regrese i po drugim osnovama. Tu se radi o velikom broju već pravomoćnih sudskih presuda koje stoje na redu za naplatu u bankama. Radi se sigurno o desetinama hiljada pojedinačnih slučajeva i stotinama miliona pravomoćnih sudskih presuda koje čekaju na isplatu zato što nisu budžetirane. Dakle, čekaju da budu izbudžetirana da bi mogla biti isplaćena. Mi bi mogli izdali po uzoru na ratnu štetu, staru deviznu štednju, obveznicu na 200 miliona KM. Znači, taj dug postoji, vlade su dužne građanima po pravomoćnim sudskim presudama. Pitanje je samo da li se taj dug evidentira u ukupnom unutarnjem dugu ili je to neka siva zona o kojoj svi znamo, a niko ništa ne govori.Postaviti pitanje direktorima banaka ko je spreman to financirati i pod kojim uvjetima? Pozitivni efekti rješavanja tih obveza su višestruki. Time se zatvore obveze prema građanima, a to ima pozitivne konzekvence na privredu zemlje zato što je normalnije da vlade duguju bankama nego građanima, drugo zato što su ovo pravomoćne presude, odnosno dospjela potraživanja. Sudovi se rješavaju tereta nepotrebnog rada, banke se rješavaju nepotrebnih evidencija, treće ako bi sudska praksa, gledano u nekom ekstremnom smislu, naložila bankama da moraju blokirati račune vlade, to bi automatski značilo bankrot svih državnih institucija. Čemu uopće taj rizik.

Terminali Federacije Bosne i Hercegovine

To je preduzeće koje je osnovano 2003. godine i rađene su neke prilagodbe u zakonskoj regulativi u kojima će se pojačati priljevi od akciza terminala koje će oni učiniti održivim, kvalitetnim preduzećem i kreditno sposobnijim za zaduženje naftnih terminala uz garanciju Federacije BiH, sa namjenom stavljanja u funkciju svih terminala koje to preduzeće ima. Radi se o terminalu u luci u Pločama, to su spremišta od 81.000 metara kubnih, zatim kontinentalni terminali u Živinicama, Mostaru, Blažuju, Bihaću, itd. Znači stavljanjem sredstava iz viška likvidnosti se izfinancira revitalizacija terminala, a pozitivni efekti su izbjegavanje cestovnog prevoza nafte i naftnih derivata, smanjenje sive ekonomije, povećanje carinskih prihoda, povećanje sigurnosti i zaštite okoliša, smanjenje gužve u cestovnom prometu, umnožavanje prevoza putem željeznica Federacije BiH itd. Da još pomenem da je kao potencijalni kandidat za punopravno članstvo u EU, BiH mora ispuniti niz uvjeta iz oblasti energije i energetskog djelovanja, direktivom usvojenom od strane Europskog parlamenta 2009. godine, po kojoj je svaka država- članica EU, obvezna posjedovati kapacitete za skladištenje nafte i naftnih derivata u slučaju krize na svjetskim tržištima za najmanje 90 dana. Opet, dakle uparujemo akumulirane viškove likvidnosti sa kvalitetnim zaduženjima.

Autoceste Federacije BiH

Ovo je jedan dobar primjer gdje je direktor u više navrata zvao direktore banaka, članove upravnog odbora i raspitivao se o mogućnosti zaduženja, ali kako je bila izborna godina, nismo ništa realizirali. U suštini to je izolirani slučaj koji je dobar primjer suradnje javnog poduzeća izvršne vlasti sa bankama.

Projekti iz područja energetike

Imamo Hidroelektranu Vranduk čija je ukupna investicija 127 miliona KM, Vjetroelektrana Podveležje, ukupna investicija 140 miliona KM, Termoblok 7 u Tuzli 1,6 milijardi KM, Termoblok 8 u Kaknju 1, 250.000.000 KM. Za većinu ovih projekata su osigurana sredstva od EBRD-a, IEB-a, KFE-a supranacionalnih financijera, međutim uvijek postoji dio potreba kao što je kupovina zemljišta, za izgradnju autocesta koje oni ne podržavaju, a mogu podržati lokalne banke. Postoji dio za plaćanje PDV-a, dio za pokrivanje vlastitog učešća koji oni ne odobravaju u 100% iznosu.

Ima, dakle niz projekata koje bi domaće banke iz ovih sredstava mogle podržati, a koje bi činile višestruko dobro za sve strane, a ne koristi se. Planiramo u budućnosti, početkom godine, ispred Udruženja banaka, pokrenuti inicijativu prema novoformiranim vladama pa se nadamo da će to dati pozitivne efekte.

 

Snežana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS

FOKUS NADZORA BAZIRAN NA RIZIKU

-          Izražavam zadovoljstvo da je naša saradnja sa sektorom bankarstva prepoznata. Nažalost, godina je bila puna prirodnih katastrofa i prioriteti su se sami nametali tako da mogući prostor i potencijal za razgovor nije u potpunosti iskorišten, ali probleme smo u mogućoj mjeri zajedno rješavali. Kao što je nekoliko puta pomenuto, u toku je izrada novog Zakona o bankama. Ministarstvo finansija RS je formiralo radnu grupu, a u nju su uključeni i predstavnici koje ste vi delegirali u ime Udruženja. Nacrt je već završen, urađen je u saradnji sa supervizorom i veliku pomoć tehničke misije MMF-a, a nacrt je već dostavljen predstavnicima Udruženja. Ja bih vas molila da materijal analizirate i date sugestije u okviru svojih grupa putem svojih članova i da istim putem tražite i povratne informacije. Ono što će biti bitno za novi Zakon jeste konsolidovana supervizija, dakle neki od vas ili pripadaju grupacijama ili imaju svoja podređena društva. Znamo da su ove aktivnosti vezane za promet portfelja aktuelne kod mnogih od vas. Svako izdvajanje u neka posebna društva, za supervizora treba da predstavlja i dalje obavezu monitoringa na konsolidovanoj osnovi.Druga pitanja vezana za ulazak na tržište u smislu licenciranja kvalifikovanog akcionara, upravljanje rizicima i sve ostalo manje više već imate sadržano u podzakonskim aktima. Novi zakon će samo dati jedan okvir i u značajnom broju pitanja neće odudarati od onoga što već imate kao obaveze u podzakonskim aktima ali u svakom slučaju će postati zakonska materija i ostaviće prostor supervizoru da u skladu sa promjenama na tržištu i ranije usvojenim strategijama mijenja podzakonske akte, a i vama ostavlja dovoljno prostora da svoje poslovanje prilagodite novim zahtjevima. Naša očekivanja od novog zakona su dvostrana. Jedna se tiču vas kao sektora, a druga samog supervizora. Kada je u pitanju sektor, mislimo da je ovo nekakav prelomni trenutak da ono što vam je tržište već nametnulo, a to je da se funkcija prodaje stavi u vaš sekundarni plan, a da funkcija upravljanja rizikom bude u fokusu u periodu koji je ispred vas, a tržište je to i samo nametnulo proteklih godina. Pokušaćemo i da ono što sam Zakon o korporativnom upravljanju nameće i zahtijeva implementiramo u bankarskom sektoru. Naš zahtjev prema supervizoru je da i on, kao i sam bankarski sektor, fokus svog nadzora sa tradicionalnog nadzora prebaci na nadzor baziran na riziku. Naša očekivanja u godinama ispred nas su da se supervizor prema vama ophodi na pojedinačnoj osnovi u smislu procjene rizičnog profila koji svaka banka ima i da u skladu s tim procjenama uspostavlja i zahtjeve prema vama. Pred obije vlade i Federacije i RS postavljeni su brojni zahtjevi vezani za uređenje pitanja restrukturiranja duga klijenata. Moram reći da smo mi i prije tih zahtjeva, izlazili sa određenim zaključcima prema bankarskom sektoru i prema privrednoj komori kao nekom kohezivnom tijelu vaših klijenata koji dolaze iz privrede, da svi budu proaktivni u toj ulozi restrukturiranja duga za one kompanije koje prema vašim procjenama zadovoljavaju kriterijume održivosti. Na žalost, ono što mi čujemo kao eho jeste da stvarni interes banaka kao povjerilaca za restrukturiranje duga u značajnoj mjeri izostane. U prvom redu zato što postoje kolaterali vaših potraživanja ali nekakav interes za otpis dijela duga onih koji imaju šansu za preživljavanje, gotovo da ne postoji. Sve se svodi na to da država kao povjerilac u stečajnim postupcima koji dozvoljavaju restrukturiranje duga, dakle ne unovčavanje stečajne mase nego odustajanje od tog postupka i restrukturiranja, da država pribjegne tom instrumentu dok interes za to ne postoji od strane bankarskog sektora. Mi apelujemo da vi u skladu sa vašim poslovnim politikama i procjenama vaših klijenata i u komunikaciji sa privrednom komorom, napravite adekvatne analize i utvrdite da li postoji mogućnost za restrukturiranje dugova takvih klijenata koji jesu prezaduženi ali imaju šansu za preživljavanje. Tragamo i za nekim mogućnostima i mogućim rješenjima uređenja ovog pitanja, bilo kroz preporuke supervizora ili neke vansudske forme restrukturiranja. To je posao koji je ispred nas ali sam sigurna da vi možete i nečekajući biti aktivniji u tom domenu.

-          Mi smo, što se tiče Vlade, sve što smo imali stavili na raspolaganje da bismo pomogli finansijskom sektoru. Investiciono razvojnu banku smo stavili u funkciju nadomjestka vaših smanjenih kreditnih linija iz vana, upravo da se kontrakcija kreditne aktivnosti ne bi značajnije osjetila. Pokušali smo i u ovim poplavama da uredimo vaučere da se mogu koristiti i za otplate kredita vaših dužnika. Pokušali smo dati i zamajac kroz te vaučere onim malim privrednim subjektima koji opet u dogovoru sa vama putem privredne komore gdje imamo zaključene ugovore, da napravimo promet kako bi se i oni oživjeli. Dakle, naš arsenal je prilično ograničen, a imajući u vidu da Centralna banka ne može uskočiti za potrebe likvidnosti, da druge institucije koje imaju određene akumulirane fondove, da te fondove iznose vani. Iduće godine ćemo izaći sa kalendarom aukcija trezorskih zapisa na početku godine što će olakšati vaše upravljanje likvidnošću. Isto tako, preduzećemo mjere za unaprjeđenje sekundarnog tržišta trezorskih zapisa, čime bi možda neke naše ranije inicijative date Centralnoj banci da se obavezna rezerva dijelom drži u tom instrumentu pod pretpostavkom da zaživi sekundarno tržište, možda bi naišle na veće razumijevanje i u samoj Centralnoj banci. Dakle i na tržištu kapitala pokušavamo uraditi neke mjere koje bi vam pomogle da neke svoje potrebe za likvidnošću i neke druge investicione potrebe zadovoljite u tom segmentu i mi vidimo da se pojedine banke uključuju na taj segment.

-          Kada je u pitanju segment Rezolucije za sistemski bitne banake, taj segment vam nije dostavljen, a biće onog trenutka kada i mi budemo imali jasnu viziju mogućih rješenja tog pitanja. Do tada će to ostati u okvirima uže radne grupe. Mislim da bi vaš doprinos u izradi ovog zakona bio od neprocjenjivog značaja i zato još jednom apelujem da putem svojih komisija unutar Udruženja priđete tome temeljito i iskoristite vrijeme da se nešto bolje uredi.

 

 

Povratak na arhivu