Udruženje banaka BiH tražilo mišljenje CBBiH o novoj regulativi
Udruženje banaka BiH tražilo mišljenje CBBiH o novoj regulativi
VRAĆA LI SE UNUTRAŠNJI PLATNI PROMET BIH NA NIVO IZ 2001. GODINE ?
Dopisi upućeni 19. marta i 26. marta ove godine. Odgovora iz Centralne banke još nema. Udruženje je poslalo dopise i entitetskim ministrima finansija Anti Krajini i Zoranu Tegeltiji sa komentarima na Radni tekst Zakona o unutarnjem platnom prometu u FBiH i Nacrt zakona o unutrašnjem platnom prometu RS
Centralnoj banci BiH (CBBiH), odnosno guverneru Kemalu Kozariću, Udruženje banaka BiH (UBBiH) uputilo je dva dopisa (19. i 26. marta ove godine), koja su potpisali predsjednik UBBiH Sanel Kusturica i izvršni sekretar Mijo Mišić. Tim dopisima CBBiH je upoznata sa dilemama bankarskog sektora u vezi sa inicijativom entitetskih ministarstava finansija za donošenju nove regulative u oblasti unutrašnjeg platnog prometa.
Aktuelni sistem konkurentna prednost
Udruženje je od guvernera Kozarića zatražilo stav o uvođenju novih entitetskih zakona o unutrašnjem platnom prometu, obzirom na već postojeće entitetske zakone o platnim transakcijama koji su identični, kao i prateće važeće akte CBBiH koji su uspostavili unutrašnji platni promet u BiH, a koji reguliraju prava i obaveze svih učesnika u platnom prometu u BiH.
Udruženje banaka BiH je na svojoj XVII Skupštini, 22. marta, razmatralo sve implikacije eventualnog uvođenja novih zakona o unutrašnjem platnom prometu. Te implikacije ogledaju se: u kreiranju entitetskih registara računa (akti nigdje ne spominju već postojeći Jedinstveni registar transakcijskih računa poslovnih subjekata u BiH kod CBBiH); u ograničavanju poslovnim subjektima otvaranje računa za svoje poslovanje prema slobodnoj volji na čitavoj teritoriji BiH; u zatvaranju tržišta na nivo entiteta (nije poznato na koji način bi u takvim uslovima poslovni subjekti sa teritorije Brčko Distrikta obavljali platni promet); u tehnološkom vraćanju unutrašnjeg platnog prometa na nivo prije reforme iz 2001 godine; u birokratiziranju postupaka; u proizvođenju nepotrebnih troškova za banke i poskupljenju usluga; kao i predviđanju neprimjereno visokih kazni za banke iako se radi o neutralnom poslu.
Udruženje podsjeća da platni sistem (RTGS i Žiro-kliring) sa jedinstvenim registrom računa, koji je 2001. godine uveden u BiH, i danas predstavlja konkurentnu prednost u odnosu na zemlje iz okruženja i nudi relativno jednostavno priključenje platnim sistemima Evropske unije jer je u njegovoj osnovi SWIFT tehnologija. Takav sistem je omogućio jeftinu, sigurnu i brzu uslugu učesnicima u unutrašnjem platnom prometu.
Udruženje smatra da se postojeći platni sistem treba sa pravnog aspekta doraditi, posebno u dijelu prinudne naplate, na šta je Udruženje više godina isticalo i ukazivalo na hitnost rješavanja, složenost i moguće posljedice.
Udruženje banaka BiH do danas nije dobilo odgovor iz CBBiH, odnosno guvernera Kemala Kozarića. Dopisi su upućeni i predsjedavajućem Vijeća Ministara BiH Vjekoslavu Bevandu, ministru finansija i trezora BiH Nikola Špirić, entitetskim premijerima Nerminu Nikšiću i Aleksandru Džombiću, entitetskim ministrima finansija Anti Krajini i Zoranu Tegeltiji, kao i direkjtorima entitetskih agencija za bankarstvo Zlatku Baršu i Slavici Injac.
Komentari ministarstvima
Udruženje banaka BiH uputilo je ministru finansija Federacije BiH Anti Krajini komentare (na 16 strana) o Radnom tekstu Zakona o unutarnjem platnom prometu u Federacije BiH. Udruženje je naglasilo je važnost i potrebu koordinacije i harmonizacije propisa iz oblasti unutarnjeg platnog prometa sa Centralnom bankom BiH, RS i Brčko Distriktom naročito u dijelu prinudne naplate.
- Generalno, nije obrazložena namjera i cilj predlagača sa aspekta već postojećeg platnog sistema kojeg vrši Centralna banka BiH u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci i koji bi, po nama, trebao biti unaprijeđen u dijelu prinudne naplate što već duži niz godina zahtijevamo. Nadamo se da nije potrebno obrazlagati troškove za banke koje nameće uvođenje novog zakona i poskupljenje usluge klijentima, kaže se u dopisu ministru Krajini.
Evo i nekih konkretnih primjedbi bankarske zajednice na Radni tekst Zakona o unutarnjem platnom prometu u FBiH. Bankari, naime, predlažu da se u članu 2., stav 2
iza riječi „...sa jednog računa na drugi račun” dodaju riječi „kod iste ili kod različitih banaka....“, smatrajući da se u cijelom tekstu zakona treba unificirati korištenje pojma „platni promet” kada se govori o unutrašnjem platnom prometu. Bankari predlažu da se koristiti pojam „unutrašnji platni promet” jer, kako ističu, pojam „platni promet” je širi i definisan je drugim zakonom.
Nadalje, bankari podsjećaju na član 3, tačku 3. koji glasi: „primitak i provjera ispravnosti naloga za plaćanje”. Udruženja banaka se pitaju koji su elementi „ispravnosti“, šta banka provjerava? Udruženje naglašava da banka odgovara za svoje postupanje, da banke mogu provjeriti neke formalne elemente ispravnosti, naprimjer računa pomoću određenog algoritma i slično. Međutim, bankarima nije jasno koji su ostali elementi „ispravnosti” naloga, stoga sugerišu brisanje ove odbrdbe ili njeno definisanje podzakonskim aktom
Član 4., zadnji stav glasi: JP BH Pošta d.o.Sarajevo i Hrvatska pošta d.o.Mostar obavljaju gotovinske platne transakcije fizičkih osoba u ime i za račun ovlaštenih organizacija. Udruženje banaka predlaže brisanje ovog stava, uz obrazloženje da je ova rečenica nepotrebna jer je već u stavu 1. navedeno da i drugi subjekti mogu da obavljaju poslove platnog prometa za ovlašćene organizacije, te da ne treba posebno naglašavati određene poslovne subjekte u Zakonu.
Stav 3, tačka 3 glasi: Оvlаštеnа оrgаnizаciја dužnа јe vоditi еvidеnciјu rаčunа iz stаvа 1. ovоg člаnа, kојi su оtvоrеni u tој оvlаštеnој оrgаnizаciјi, а tа еvidеnciја sе оbјеdinjаvа u Јеdinstvеnоm rеgistru rаčunа pоslоvnih subјеkаtа u Federaciji (u dаlјеm tеkstu:Јеdinstvеni rеgistаr). Udruženje u svom komentaru naglašava da se „ovim stavom zakona uvodi treći registar računa u BiH - pored JRR-a koji vodi CBBiH i JRR-a poslovnih subjekata są sjedištem u RS i dodaje da „nije jasno kako otvoriti račune poslovnim subjektima sa sjedištem u Brčko Distriktu”.
Ministru finansija RS Zoranu Tegeltiji Udruženje banaka BiH uputilo je komentare bankarskog sektora za Nacrt zakona o unutrašnjem platnom prometu RS (na 14 strana) „cijeneći da će biti od koristi prilikom kreiranja Prijedloga zakona“. U svojim komentarima UBBiH se, između ostalog, osvrnulo na član 3, stav 1 Nacrta zakona koji glasi: Učesnici u platnom prometu su poslovni subjekti i fizička lica koja, u skladu sa propisima, vrše plaćanja preko računa“. Iz UBBiH pitaju da li fizička lica mogu imati više transakcionih računa za obavljanje platnog prometa u jednoj banci?
Član 11, stav 2 glasi: „Organizacioni dijelovi poslovnih subjekata sa sjedištem u Republici Srpskoj koji posluju u Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH mogu imati otvorene račune organizacionog dijela kod ovlašćenih organizacija sa sjedištem u FBiH i Brčko Distriktu BiH, koje imaju dozvolu Agencije za banarstvo FbiH za obavljanje usluga platnog prometa.
Udruženje banka BiH pitalo je ministra Tegeltiju da li poslovni subjekt koji ima sjedišre u RS, a nema organizacioni dio u FBiH, može otvoriti račun u FBiH ili mora poslovati preko ovlaštenih organizacija u Republici Srpskoj?
To su neka od brojnih pitanja i sugestija UBBiH entitetskim resornim ministrima finansija Anti Krajini i Zoranu Tegeltiji.