Senad Redžić, novi direktor NLB banke Tuzla: BANKARSKI SEKTOR I DALJE JE NAJSTABILNIJI SEKTOR U BIH

Senad Redžić, novi direktor NLB banke Tuzla: BANKARSKI SEKTOR I DALJE JE NAJSTABILNIJI SEKTOR U BIH

Senad Redžić, novi direktor NLB banke Tuzla

 

BANKARSKI SEKTOR I DALJE JE NAJSTABILNI SEKTOR U BIH

 

PN: Evidentno je da se bankarstvo razvijalo i razvija brže od mnogih drugih sektora, a zasluge za to pripadaju svakako visokoj konkurenciji kao i ambijentu koji je uspješno kreiran od strane relevantnih institucija i regulatora .Na našem tržištu prisutne su skoro sve respektabilne bankarske grupacije koje sa sobom donose nove tehnologije rada ali i razvoj proizvoda u skladu sa međunarodnim standardima.  Snažna konkurencija banaka rezultirala je niskom kamatnom maržom za Banke, ali istovremeno omogućila građanima i privredi povoljno kreditno zaduživanje. Ukupni ekonomski, politički ali i legislativni ambijent na žalost nije pogodovao privrednicima da se odluče za investicije ili nove projekte, zajednički moramo učiniti sve kako bi ubrzali ekonomski rast i stvorili uslove za brži oporavak tržišta u cjelini.

 

Molim Vas da kažete nešto o svoj karijeri i razlozima zbog kojih ste prihvatili ponudu NLB banke?

-       Započeo sam profesionalnu karijeru prije 15 godina, kada sam kao kreditni analitičar počeo sa radom u Micro Enterprise Bank Sarajevo.  Nakon toga uslijedile su pozicije kreditnog referenta u ProCredit Bank, a ubrzo i napredovanje na poziciju direktora filijale, a potom direktora sektora i člana Uprave banke.  Sa dolaskom Sparkasse Bank na bh tržište otvorila mi se prilika da zajedno sa kolegama napravimo ekspanziju na tržištu BiH posebno u segmentu privrede i 2010. godine prihvatio sam  obavljanje funkcije direktora Sektora poslovanja sa privredom. U januaru 2012. godine imenovan sam za direktora Union banke, sa ciljem poslovne transformacije Banke i njenog pozicioniranja na tržištu. Uporedo sa napredovanjem u profesionalnom smislu, nastojim nadograđivati i svoje lično znanje i vještine kroz mnoge specijalističke obuke i stručna usavršavanja, ali  paralelno završavam magistarski rad na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Prelazak u NLB banku Tuzla je bio logičan korak u mojoj karijeri s obzirom da se radi o banci koja ima respektabilan udio na bh tržištu i pripada četvrtoj grupaciji po veličini na ovom tržištu. Motivacija koja je prethodila mom dolasku vezana je za jasnu dugoročnu strategiju NLB grupe na tržištu BiH, koja podrazumijeva tržišnu ekspanziju i kreiranje snažne i visokokonkurentne banke koja svojim kvalitetom i uslugom osigurava tržišnu poziciju, ali i doprinosi razvoju i stabilnosti finansijskog tržišta. Moram priznati da je shodno ukupnoj ekonomskoj situaciji, ekspanzija Banke i povećanje tržišnog udjela veliki izazov ali vjerujem da zajedničkim radom nove Uprave, zaposlenika i vlasnika Banke ciljeve možemo i ostvariti.  Pred bankom je, svakako veliki izazov, koji će od svih zaposlenika zahtijevati maksimalan angažman i siguran sam da kapaciteti postoje u banci i spremnost na ovakav poduhvat.

Kako ocjenjujete aktuelno stanje u bankarskom sektoru BiH?

-       Bankarski sektor je svakako jedan od najvažnijih segmenata ekonomije u cijelini, i kao takav ima  važnu ulogu u ekonomskom razvoju zemlje. Pošto sam član Upravnog odbora udruženja Banaka, moram istaći da sam veoma zadovoljan ulogom i ukupnom organizacijom bankarskog sektora u BiH. Evidentno je da se bankarstvo razvijalo i razvija brže od mnogih drugih sektora, a zasluge za to pripadaju svakako visokoj konkurenciji kao i ambijentu koji je uspješno kreiran od strane relevantnih institucija i regulatora .Na našem tržištu prisutne su skoro sve respektabilne bankarske grupacije koje sa sobom donose nove tehnologije rada ali i razvoj proizvoda u skladu sa međunarodnim standardima.  Snažna konkurencija banaka rezultirala je niskom kamatnom maržom za Banke, ali istovremeno omogućila građanima i privredi povoljno kreditno zaduživanje. Ukupni ekonomski, politički ali i legislativni ambijent na žalost nije pogodovao privrednicima da se odluče za investicije ili nove projekte, zajednički moramo učiniti sve kako bi ubrzali ekonomski rast i stvorili uslove za brži oporavak tržišta u cjelini.

I dalje je bankarski sektor najstabilni sektor u BiH.  Banke uspijevaju uspješno odgovoriti izazovima iz okruženja.  Banke imaju velikih problema sa nekvalitetnim kreditima i moram istaći da se radi o veoma lošim trendovima, osim kreditinih rizika, konstantne zakonske izmjene utiču direktno ili indirektno na poslovanje. Likvidnost, profitabilnost i kapitaliziranost bankarskog sektora je standardno na dobrom nivou čemu su svakako doprinijeli striktni zahtjevi BIH regulatora za bankarski sektor.

Bilansna suma bankarskog sektora svake godine kontinuirano raste prevashodno rezultatom povećanja depozita, što znači da se bankarski sistem sve više oslanja na domaće izvore, uz istovremeno smanjivanje inostranih izvora u vidu kreditnih linija. Evidentno je da je finansijska podrška matičnih grupacija značajno reducirana, tako da će se kreditni rast i u narednom periodu u F BiH više bazirati na rastu domaćih izvora finansiranja. Kreditne aktivnosti su u blagom porastu, jer banke zbog nedostatka kvalitetnih projekata, pravne nesigurnosti, kao i rasta nekvalitetnih kredita oprezno nastupaju u ovom segmentu poslovanja.Ukratko rečeno, ključni pokazatelji poslovanja bankarskog sistema, s manjim oscilacijama, u posljednje dvije godine se održavaju na približno istom nivou.  Za stabilnost bankarskog sektora najvećim dijelom zasluge snosi Agencija za bankarstvo Federacije BiH, koja sve više uvodi međunarodne standarde u poslovanje banaka i kontinuirano vrši kontrole banaka, te na taj način preventivno djeluje i sprječava eventualne nepoželjne posljedice za depozitare i vlasnike.

 

Koji su najveći problemi s kojima se bankari susreću u svom poslovanju?

 

-       - Osim problema koje sam već pomenuo, loša ekonomska situacija, sporo usvajanje zakona, nestabilna klima za investitore, visoka stopa nezaposlenosti, pravna nesigurnost i kontinuirana politička nestabilnost osnovne su odlike ekonomske pozicije BiH.  Ovakva situacija u okruženju otežava investitorima odluku o realizaciji projekata, a bankarima pronalaženje kvalitetnih projekata i bonitetnih klijenata, što je utjecalo na manje plasmane privredi i povećanje udjela nekvalitetnih potraživanja. Visok nivo nekvalitetnih potraživanja od pravnih lica u ukupnim kreditnim portfeljima banaka i dalje predstavlja problem s kojim se bankari susreću. Nesigurni plasmani utiču na formiranje visokih kamatnih stopa čime se banke pokušavaju djelimično zaštititi od eventualnih rizika. Dodatan problem je neusaglašena poreska regulativa u BIH entitetima, kao i postojanje različitih zakonskih riješenja i djelomične neusklađenosti rada dvije Agencije za bankarstvo itd.

 

Kako riješiti problem NLP-ova koji iz mjeseca u mjesec opasno rastu? 

 

-       Ne postoji unikatno niti brzo rješenje i kao što ste naveli ovaj problem iz godine u godinu postaje složeniji i opterećuje bankarsko poslovanje.  Veliki dio problematičnih kredita nalazi se u segmentu privrede, a usljed specifičnosti preduzeća svaki predmet traži posebna rješenja i napore obje strane na njegovom rješavanju.  Svakako da dio problema leži u činjenici da su se banke i korisnici ponašali nekada neodgovorno i olako ulazili u kreditne aranžmane i rizične investicije, te pored subjektivnih svakako postoje i objektivni razlozi usporen ekonomski rast i ekonomska kriza. Problem je veoma složen i mora mu se pristupiti u tri različite dimenzije:

  1. Preventiva od strane Banaka – kvalitetna analiza boniteta klijenta i ocjena investicije moraju preduprijediti stvaranje dodatnih nekvalitetnih kredita – kada govorimo o novim klijentim; a
  2. Analiza trenutnog portfolia i uvođenja mjera intenzivnog praćenja (rana identifikacija upozoravajućih parametara, aktivna suradnja sa klijentom, međusobna suradnja banaka itd) treba osigurati što bolji kvalitet i pomoći klijentu kako problem ne bi eskalirao– kada govorimo o klijentima koji uredno otplaćuju kredite i nalaze se u dobrim  kategorijama ;
  3. Iznalaženje riješenja za trenutnu nekvalitetnu kreditnu aktivu kroz reprograme, deinvestiranje, odgode plaćanja, umanjenje kamata i na koncu prinudnu naplatu koja ne smije biti prioritet nego posljednji mehanizam kada se sve moguće mjere iscrpe.  Za ovakvo rješavanje potrebno je uložiti zajednički napor – mora se iznaći kompromis koji će zadovoljiti obje strane.

 

Za banke svakako jedna opsežna analiza nekvalitetnog portfelja treba dati smjernice gdje i kako se griješilo, šta je potrebno unaprijediti, koji su to kontrolni mehanizmi i parametri.  Banke svakako moraju sistematičnije pristupiti ovom problemu kroz utvrđivanje ranih signala za identifikaciju ovakvih potraživanja i kvalitetnijom analizom projekata kako bi se preventivno ali promptnije reagovalo u ovakvim situacijama.Drugi dio odgovornosti je u pravnoj regulativi i načinu organiziranja pravosuđa koje nema specijalizovane sudove za privredne sporove što direktno utiče sporost u rješavanju nagomilanih predmeta, pa su prava povjerilaca generalno (dobavljača, banke, pa i države) na veliku žalost ugrožena. Povjerici  zbog neuređenog i neefikasnog sistema često bezuspješno čekaju i po pet ili više godina na rješavanje, i tada to obično biva kasno. Prostora za sistematično i efikasno riješenje privrednih / trgovačkih sporova svakako ima i na tome se mora raditi, jer pravna sigurnost štiti povjerioce, ubrzava procese ali također privlači i potiče nove investicije.

    

Da li je moguće očekivati rast kreditiranja, posebno pravnih lica, u narednom periodu?  

 

-       U skladu sa našim Poslovnim planom 2015. – 2019., koji je usvojen na nedavno održanoj sjednici Skupštine NLB Banke d.d., Tuzla, Banka želi biti „finansijski most“ između privrede BiH, Slovenije i država gdje je prisutna Grupa NLB, te aktivno upravljati kreditnim portfeljom u cilju snižavanja iznosa nenaplativih kredita.  Da bi ostvarili naše planove moramo obezbjediti umjereni rast Banke u planskom periodu, a to podrazumijeva održavanje stabilnosti i likvidnosti Banke. Održanje stope adekvatnosti kapitala na nivou koji daje dodatnu sigurnost našim klijentima i depozitarima, ali istovremeno omogućava ekspanziju poslovanja Banke na tržištu.  Banka nastavlja sa implementacijom sistema upravljanja troškovima i reorganizacijom u svrhu postizanja brzine i efikasnosti reagovanja na potrebe klijenata.  Prioritet nam je optimizacija distributivnih kanala i razvoj inovativnih rješenja kako bi ostvarili nove poslovne mogućnosti.

 

Kako ocjenjujete rad finansijskih institucija u BiH?

 

-       Sa izuzetkom malog broja banaka na našem tržištu, koje su i krajem 2014. godine ostvarile negativan finansijski rezultat, većina banaka u bankarskom sektoru posluje pozitivno i bilježi rast gotovo u svim aspektima poslovanja. Centralna Banka i dalje održava stabilnost domaće valute kroz princip ''currency board-a'' gdje je domaća valuta fiksno vezana za EUR.  To, između ostalog, sprječava rast inflacije koja je niska i već duže vrijeme održava se na približno istom nivou. Značajnu ulogu ima i Agencija za osiguranje depozita koja je formirana na nivou BiH, a čiji je zadatak da zajedno sa ostalim institucijama, osigura i održava povjerenje u bankarski sistem, što je u ovakvom nestabilnom i nepovoljnom ambijentu jako važno.  To se nedavno pokazalo opravdanim i neophodnim, kada su zbog likvidacije jedne banke u Republici Srpskoj, isplaćeni osigurani depoziti do 50 hiljada KM.  Time se još dodatno učvrstilo povjerenje u bankarski sektor i eliminisala potencijalna panika koja se prije postojanja Agencije za osiguranje depozita, reflektovala i na druge banke u okruženju, koje su zbog nekontrolisanog povlačenja depozita imale problem likvidnosti.Dvije entitetske agencije za bankarstvo takođe kvaliteteno obavljaju svoje zadatke i provode uspješno regulatornu ulogu, što je ujedno i jedan od uslova stabilnog bakarskog sistema. Sve ovo daje osnov da i dalje postoji povjerenje u bankarski sektor države, a komercijalne banke svojim načinom poslovanja, adekvatnim odgovorom na izazove iz okruženja trebaju učiniti sve da tako i ostane.

 

U pripremi su novi zakoni o bankama. Da li je struka konsultirana i šta od njih očekujete?

 -       Upoznati smo sa pripremom novih Zakona o bankama i to prije svega preko Udruženja banaka BiH.  Entitetska ministarstva finansija su dostavila Udruženju banaka BiH radne verzije Zakona o bankama kako u FBiH, tako i u RS.  Na iste su dostavljene sveobuhvatne primjedbe i prijedlozi radi što jednostavnijeg i jasnijeg definisanja pojedinih odredaba. Informisani smo da su radne verzije Zakona pretrpjele velike izmjene, te očekujemo da nam budu dostavljeni Nacrti Zakona o bankama i utvrđeni rokovi za javnu raspravu, nakon čega će se dostaviti i prijedlozi za izmjene i dopune u amandmanskoj formi.  Obzirom na navedeno prerano je dati ocjenu što će nam novi Zakoni o bankama donijeti, izuzev znatnog jačanja kontrolnih funkcija.

 Da li ste zadovoljni radom Udruženja banaka BiH?

 -       Apsolutno. Udruženje banaka BiH osnovano je s ciljem jačanja bankarskog sektora i sasvim sigurno mogu reći da vrlo odgovorno ispunjava svoje zadatke.  Udruženje aktivno predstavlja i zastupa interese svojih članica, svih banaka, tako što u ime banaka jedinstveno istupa pred regulatornim organima, usaglašavajući zahtjeve regulatora i potrebe banaka.  Navedeno značajno doprinosi boljem međusobnom informisanju i razumijevanju, što rezultira kvalitetnijim politikama i procedurama za rad banaka i jačanjem bankarskog sektora.