Ružica Janković, nova direktorica Pavlović banke: NA OTPORNOSTI FINANSIJSKOG SEKTORA TREBA KONTINUIRANO RADITI
Ružica Janković, direktorica Pavlović International Bank a.d. Bijeljina
Iza Banke je tradicija duga 125 godina poslovanja, čime se mnoge druge banke ne mogu pohvaliti. Pavlović banka je nastala ovdje, stvorili su je naši ljudi i banka je upravo zahvaljujući tome i opstala. Uvijek smo znali prepoznati i udovoljiti potrebama naših klijenata na zadovoljstvo i klijenata i banke. Takođe, prednost naše banke vidim u tome što smo kao mala domaća banka brži i fleksibilniji od većih, prisutniji smo na terenu, više radimo sa klijentima, osluškujemo njihove potrebe i nastojimo što brže i kvalitetnije udovoljiti njihovim zahtjevima
Molim Vas da kažete nešto o svojoj karijeri, edukaciji, prethodnim iskustvima...?
- Skoro 19 godina godina radim u finansijskim institucijama. Započela sam raditi u SDK, gdje sam odradila pripravnički i „ispekla" zanat. Nakon toga radila u MKO Partner Tuzla, a potom u Volksbank BH d.d. Sarajevo, danas Sberbank BH d.d. Sarajevo kao kreditni referent za fizička lica. U Pavlović International bank a.d. sam od februara 2010. godine radila na poziciji direktora filijale Brčko, a od 15. maja ove godine obavljam dužnost direktora banke. Diplomirani sam ekonomista. Iskustvo u različitim finansijskim institucijama i na različitim pozicijama se uvijek baziralo na kontaktu s klijentima, a što mi je od velike važnosti. Posao bankara je vrlo zahtjevan, odnosi vam puno energije, dnevno radite mnogo više od osam sati. Ali, ja volim ovaj posao i ne bih mogla zamisliti sebe da radim nešto drugo.
Najvažnije u ovom poslu jeste dobro upoznati svog klijenta, biti operativan i komunikativan, te uvažavati svog klijenta ako želite da i klijent uvažava Vas. Međusobno uvažavanje i poštovanje su garancija kvalitetne i dugoročne saradnje.
Kakve je rezultate ostvarila Banka u ovoj godini?
- Ova godina za Banku predstavlja godinu stabilizacije poslovanja. Nepovoljna kretanja u privrednom ambijentu praćena padom životnog standarda građana i rastuće stope nezaposlenosti su osnovni uzroci rasta nekvalitetnih plasmana, što je iniciralo izdvajanje značajnih rezervacija za kreditne rizike. Banka kontinuirano preduzima mjere sa ciljem popravljanja strukture i kvaliteta aktive u funkciji održavanja stope adekvatnosti kapitala na propisanom nivou. U ovom periodu nastojali smo očistiti bilanse od loših kredita, te poboljšati kretanja svih parametara poslovanja. Istakla bih povećanje štednih uloga kako stanovništva, tako i privrede, što je suprotno dešavanjima u decembru prošle godine. Posvetili smo se i relaksiranju obaveza klijenata da izmirenje kredita ne bude dovedeno u pitanje, a prilikom odobravanja kredita prioritet nam je kreditna sposobnost klijenta za vraćanje kredita. Ukupna aktiva Banke na dan 30.06.2015.godine iznosila je 213,5 mil KM i manja je za 1,7% u odnosu na početak godine. Ukupni plasmani su iznosili 138,0 mil KM, što predstavlja smanjenje od 7,2% u odnosu na početak godine, dok su ispravke vrijednosti na rizičnu aktivu iznosile 9,5 mil KM, a što je za 21% više u odnosu na početak godine. U strukturi izvora finansiranja dominiraju depoziti u iznosu od 162,7 mil KM, što čini oko 76,2% od ukupne pasive. Ukupan kapital je iznosio 36,0 mil KM, što predstavlja 16,7% od ukupne pasive. Ukupan prihod na dan 30.06.2015.godine je iznosio 20.3 mil KM, ukupan rashod je iznosio 20,2 mil KM. Ostvarena dobit za pola godine nije značajna, ali bih istakla značajan rast ispravki vrijednosti na rizičnu aktivu na teret tekućeg rezultata, što odražava naše nastojanje da što kvalitetnije pokrijemo najznačajnije rizike poslovanja. Banka do kraja godine priprema dvije emisije običnih akcija u ukupnom iznosu od 5 mil KM i to: 3 mil KM običnih akcija i emisiju povlaštenih nekumulativnih akcija u ukupnom iznosu od 2 mil KM. Ovim će se Banka dodatno ojačati, ostvariti nivo kapitala dovoljan za apsorpciju svih rizika poslovanja, što će predstavljati i osnovu za rast aktive u narednoj godini.
Kojim klijentima je Pavlović banka okrenuta?
- Banka je okrenuta malim i srednjim preduzećima i stanovništvu. Pavlović banka nastoji omogućiti pristup u banci i onom dijelu klijenata kojima je otežan ili čak potpuno onemogućen pristup u većim bankama, a tu prije svega mislim na poljoprivredne proizvođače koji su tradicionalno vezani za ovu banku. Dalje, tu je značajan dio zaposlenih u realnom i javnom sektoru. Ova banka je doprinijela rastu i razvoju mnogih danas velikih privrednih subjekata koje i dalje nastojimo zadržati uz našu banku uprkos velikoj konkurenciji koju imamo od strane većih banaka. Ako želite brojčane podatke, od ukupnih kredita koji su na dan 30.06.2015.godine iznosili 138,0 mil KM, krediti privrede čine 62,9%, krediti preduzetnicima oko 5%, a krediti stanovništvu 32,15. Od ukupnih depozita koji su na isti datum iznosili 162,7 mil KM, depoziti firmi su činili 20,2%, depoziti stanovništva 67,6% a depoziti Vlade 12,2%. Dakle, naročito u izvorima finansiranja dominiraju depoziti stanovništva kojima Banka posvećuje posebnu pažnju i smatra dobrim pokazateljem povjerenja koje Banka uživa u javnosti.
Šta namjeravate mijenjati u banci na čijem ste čelu i kakvi su planovi kada je u pitanju razvoj i eventualno širenje poslovanja banke?
- Već sam spomenula da sam dolazeći na mjesto direktora predložila za članove Uprave ljude koji dugo rade i poznaju ovu banku i sa kojima sam sve vrijeme i sarađivala u timu. Takođe bih dodala da na rukovodećim mjestima zaista imam stručne i odgovorne saradnike s kojima sam vrlo zadovoljna. Uprava Banke planira jačati funkciju restruktuiranja kreditnih plasmana i funkciju upravljanja rizicima. Svaki direktor ima svoj individualni stil rukovođenja, pa tako i ja. Radiću na reorganizaciji banke kako bi se ona prilagodila stvarnim potrebama i uslovima na tržištu, oslanjajući se, naravno, na domaći kadar i resurse.Takođe, radiću i na motivisanju i edukaciji zaposlenih, što doprinosi njihovom ličnom i profesionalnom razvoju, a time i razvoju banke. Iako našim klijentima već nudimo kvalitetne proizode i usluge, podrazumijeva se stalno dorađivanje i prilagođavanje kao i uvođenje novih kreditnih proizvoda banke našim klijentima. Namjeravamo proširiti mrežu bankomata, razvijati elektronsko bankarstvo i paket usluga. Što se tiče širenja poslovanja banke, namjera banke jeste da se i dalje širi i razvija, iako naše poslovne jedinice već pokrivaju skoro cijelo tržište RS-a, od Trebinja do Banjaluke.
Kako ocjenjujte stanje u bankarskom sektoru RS-a, a kako u BiH u cjelini?
- U uslovima krize globalnih razmjera, time i u RS i BiH, svjedoci smo da privreda i privredne aktivnosti slabe, što se odražava i na finansijski sektor naše zemlje, tačnije izloženost kreditnom riziku se povećava. Prema izvještajima koje sačinjava ABRS, ukupan bilansni nivo bankarskog sektora RS na dan 30.06.2015.godine je iznosio 7.457,3 mil KM, odnosno bilježi stopu pada od 2% u odnosu na stanje sa 31.01.2014.godine. Ukupni bruto krediti su iznosili 4.856,6 mil KM i rasli su po stopi od 3% u odnosu na kraj 2014.godine. Nekvalitetni krediti (C, D i E kategorija) su iznosili 701,3 mil KM i rasli su takođe za oko 3% u odnosu na kraj 2014.godine. Učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima iznosilo je 14,44%. Ova kretanja su uslovila dalji rast obračunatih rezervi za pokriće kreditnih gubitaka kao i ispravki vrijednosti bilansne aktive i rezervisanja po vanbilansu shodno MRS 39. Depoziti su pali za oko 1% u odnosu na kraj 2014. godine i iznosili su 4.733,2 mil KM (učešće od 72% u ukupnoj pasivi) i predstavljaju osnovni izvor finansiranja poslovanja banaka. Prosječna stopa adekvatnosti kapitala iznosi 17,05%, dok je sa 31.12.2014. godine iznosila 16,92%. Na nivou bankarskog sektora je ostvarena neto dobit u iznosu od 36,3 mil KM, dok je sa 30.06.2014.godine iznosila 13,8 mil KM. Međutim, smatram da je finansijski sektor u BiH i dalje najuređeniji sektor bh. privrede i ostaje jedan od ključnih pokretača njene ekonomije. Naš bankarski sektor je likvidan i adekvatno kapitalizovan, što dokazuje najviše primjer prošlogodišnjih poplava koje su nas zadesile. Svakako, na otpornosti finansijskog sektora treba kontinuirano raditi.
Kako ocjenjujete zakonski okvir u kojem djeluju banke, a kako rad regulatora?
- Pored zakonskih i podzakonskih akata koji regulišu rad banaka, Agencija za bankarstvo donosi odluke/propise iz svoje nadležnosti sa ciljem kvalitativnog i strukturalnog jačanja kapitala bankarskog sektora i usklađivanja sa kapitalnim zahtjevima Međunarodnog sporazuma za mjerenje kapitala i standardima kapitala (Bazel II/III). Smatram da je zakonski okvir ogdovarajući za poslovanje banaka i bitno je da se ti propisi u potpunosti primjenjuju. Jer, to omogućuje ulazak na naše tržište stranim investitorima da na našem tržištu posluju na način isti ili sličan način kako to rade u svojim zemljama ili zemljama u okruženju. Naše iskustvo sa regulatorom je vrlo pozitivno. Naša banka je imala više organitzacionih i statusnih promjena, koje u nekim kraćim vremenskim periodima uzrokovale neusklađenost određenih parametara poslovanja sa propisima. Imali smo razumijevanje i dovoljan rok za otklanjanje takvih neusklađenosti, što smatramo dobrom praksom.
Međutim, regulator ne može zaštiti banku od lošeg upravljanja, ipak je Uprava banke odgovorna za održavanje finansijskog zdravlja banke i poštovanje zakonskih propisa.