O inflaciji I kretanjima kamatnih stopa na kredite I depozite za Dnevni avaz govorio je direktor Udruženja banaka BiH, Berislav Kutle

O inflaciji I kretanjima kamatnih stopa na kredite I depozite za Dnevni avaz govorio je direktor Udruženja banaka BiH, Berislav Kutle

Depozitari će gubiti svake godine najmanje 8 posto od vrijednosti novca. Rast inflacije uzrokovao je rast cijena te dodatno zabrinuo građane koji su kreditno zaduženi. Svakodnevno se postavlja pitanje da li se u BiH, usljed cjelokupne geopolitičke situacije, može očekivati rast kamatnih stopa.

Minorna promjena

O ovoj temi za „Avaz“ je govorio Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH. Kako nam je kazao, ako do povećanja i dođe, ono će biti minorno.

- Kamatna stopa u svijetu, pa i kod nas je na najnižoj mogućoj razini u posljednjih pedesetak godina. Normalno je bilo očekivati kako će se mijenjati iz ovih ili onih razloga. O njoj treba voditi računa i pripremati se na promjene. Gledajući cjelokupnu sliku vezanu za kamatne stope, moramo je promatrati zajedno i usporedno s kamatom na depozite.

Novac, kao mjerilo vrijednosti i očuvanja te vrijednosti, morao bi imati kamatu u skladu s inflacijom. To u ovom slučaju znači da će morati doći do povećanja kamata i na kredite, kao i na depozite. Na radost onih s kreditima, kamata će se puno sporije povećavati u odnosu na inflaciju, tako da se u narednom periodu (najmanje ova i iduća godina) ta promjena očekuje, ali bit će minorna - pojasnio je Kutle.

Manja potražnja

Kako je dodao, nije realno očekivati veće povećanje kamata od Evropske centralne banke zbog problema u EU.

- Nažalost, ljudi s depozitima će gubiti svake godine najmanje 8 posto od vrijednosti novca, jer im to kamata neće pokriti - rekao je Kutle.

Potražnja za kreditima je manja od očekivane i takva će ostati do kraja godine, iako sve više građana diže nenamjenske kredite. Pad cijena, objašnjava nam, možemo očekivati kad se prestane štampati novac bez pokrića.

- Rast cijena uzrokovan je ratom u Ukrajini koji je izazvao nestabilnost, odnosno nestašicu osnovnih sirovina. Drugi razlog povećanja cijena je enormna količina novca koji je ECB pustila na tržište bez pokrića i on kao takav izaziva takozvanu stagflaciju - istakao je Kutle.

Prestanak rata u Ukrajini i prestanak štampanja novca bez pokrića, skupa s realnom kamatom, dugoročno bi doveli do pada inflacije, a onda i do pada cijena.

Prava opcija

Prilikom dizanja kredita jedna od osnovnih dilema građana jeste koju kamatnu stopu izabrati, fiksnu ili promjenjivu. Kutle smatra da je ta dilema mogla postojati sve do početka ove godine, jer sad je sve jasno.

- Jedina prava opcija je fiksna kamata, jer onda znamo u kakva opterećenja ulazimo i kako se nositi s ratom kredita - zaključio je Kutle.