O Basel III regulatornim reformama i islamskim financijama raspravljano na 15. forumu o islamskoj finansijskoj stabilnosti
Kuala Lumpur, 13. travnja 2017 - Glavni tajnik Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS), William Coen, imao je glavnu prezentaciju na 15. forumu o islamskoj financijskoj stabilnosti, na temu „Globalne regulatorne reforme: Što još treba biti učinjeno i Izazovi za gospodarstva u nastajanju i islamske financije”. U svom izlaganju, gospodin Coen dotakao se karakteristika regulatornog okvira do globalne financijske krize i posljedica koje je kriza imala na globalnu ekonomiju. G. Coen je nadalje primijetio napredak u regulatornim reformama kroz Basel III, koje uključuju poboljšanje kvalitete bankarskog kapitala, povećanje razine kapitalnih zahtjeva i uvođenje međunarodnih standarda likvidnosti, među ostalim. On je također istaknuo spremnost i želju upravnog tijela BCBS-a i svih strana uključenih u proces reformi za dovršetak i finaliziranje tih reformi.
Na trenutne pozive Bazelskom odboru da uzme regulatornu pauzu, gospodin Coen se osvrnuo na rad Odbora na Basel II i regulatornu pauzu koja je uslijedila 2006, gdje je naveo da se financijska kriza dogodila samo godinu dana kasnije. Dakle, dodao je, „da smo naš rad na likvidnosti i definiciji kapitala započeli prije, mogli smo donekle ublažiti učinke krize.”
Coen je istaknuo nekoliko područja koja zahtijevaju daljnji rad BCBS-a, uključujući regulatorne tretmane koje se tiču budućeg pristupa Očekivanih kreditnih gubitaka (ECL), računovodstvenih propisa za koje je BCBS dao kratkoročne smjernice. Gospodin Coen istaknuo da BCBS zagovara korištenje ECL, izrazivši svoje uvjerenje da su tijela računovodstvenih standarda pokrenuta u pravom smjeru sa ECL-om, i da će BCBS nastaviti raditi na ovom pitanju. On je također objasnio rad koji obavlja BCBS o regulatornom tretmanu suverenih izloženosti, opisujući proces kao „pažljiv, postupan i holistički”, naglašavajući pitanja od interesa za suverene izloženosti kao što su definiranje suverena i mogućih opcija politika za rješavanje tih rizika. Kao dio kretanja ka pojednostavljenom regulatornom okviru, gospodin Coen je diskutirao o BCBS-ovom „radu na reviziji okvira tržišnog rizika i drugim naporima Odbora za bankarstvo u sjeni.
Poboljšanje nadzora globalno bilo je izvorni razlog za formiranje Bazelskog odbora, prema gospodinu Coenu, a sa korporativnim upravljanjm smatrano je važnim aspektom BCBS-ovg rada za promicanje snažne supervizije. Raspravljajući o Fintechu, gospodin Coen naglasio je njegovu važnost iz supervizorske perspektive, komenitrajući da dok nije moguće regulirati svaki rizik, moguće je bolje nadzirati te rizike. On je izrazio stajalište da još uvijek postoji opasnost da prekomjerna regulacija obuzda inovacije i ne očekuje od BCBS-a da regulira Fintech, ali da će Odbor raditi sa supervizorima kako bi osigurao da tvrtke imaju odgovarajuće sustave informacijskih tehnologija i upravljanja kako bi se osiguralo da su podaci kupaca sigurni. G. Coen je takođe kratko istaknuo načela BCBS-a o „upravljanju rizicima za elektronsko bankarstvo (2003.) kao relevantna za cyber rizik, primjećujući da je ovaj vodič primjenjiv i danas, i može biti ažuriran.
G. Coenovu prezentaciju slijedili su komentari Nj.E. Dr. Ahmed AbdulKarim Alkholifeyija, guvernera monetarne agencije Saudijske Arabije (SAMA), i profesora Mohameda Azmi Omara, ravnatelja General of Islamic Research & Training Institute (IRTI) Grupe Islamske razvojne banke (IDB).
Dr Alkholifey iznio je svoj pogled da će se velika količina propisa koji su se dogodili nakon globalne financijske krize 2008. godine isplatiti, unatoč pozivima za regulacijsku pauzu i povećane troškove usklađivanja za međunarodne banke. Složio se s pristupom koji BCBS ima prema Fintechu i priznao napore Odbora za rukovanje makro i mikro pitanjima tržišta u razvoju, kao i računovodstvenim odredbama, suverenoj izloženosti, okviru tržišnog rizika i postupnosti u riziku. On se nada da će standardi BCBS-a o suverenoj izloženosti biti pažljivo kalibrirani zbog svojih značajnih implikacija na zemlje sa tržištima u nastajanju i njihove kreditne rejtinge. Kada je riječ o regulatornom tretmanu računovodstvenih propisa, dr Alkholifey je saglasan da računovodstveni standardi mogu imati značajan utjecaj na banke, a podijeljeni rezultati studije utjecaja koja je provedena u Saudijskoj Arabiji pokazali su da povećanje općih i posebnih propisa utiče na stope adekvatnosti kapitala (CAR) za oko 0,3%, imajući na umu da su saudijske banke imale, u prosjeku i utemeljeno na najnovijim brojkama, CAR od oko 19%.
Profesor Dato Mohamed Azmi Omar istaknuo je da postoji najmanje 10 zemalja u kojima se islamsko bankarstvo smatra sistemski važnim i predložio da infrastrukturne financiijske institucije poput Islamske banke za razvoj (IDB), Islamskog odbora za financijske usluge (IFSB) Grupe svjetske banke i BCBS mogu zajedno staviti svoje resurse i stručnost za potporu zemljama članicama u učinkovitoj implementaciji globalnih regulatornih standarda, uključujući i one izdane od strane IFSB-a i BCBS-a. On je također istaknuo element podjele rizika u islamskom bankarstvu, te pozvao na daljnje razmatranje načina na koji se može primijeniti obzirom na visoku masu rizika za vlasničke instrumente u odnosu na dug upotrijebljene od konvencionalnih banaka. On je, također, diskutirao o nekoliko pitanja koja se odnose na Fintech, uključujući njegovu moguću ulogu u financijskoj inkluziji za vjerski osjetljive potrošače u kontroli kreairanja kredita i u povezivanju sa financiranjem realnih gospodarskih aktivnosti. Druga Fintech pitanja navedena od strane profesora Omara uključuju potencijalni odljev nereguliranog kapitala i pranja novca.