Mahmuzić: Usmjereni smo na stvaranje jakog i stabilnog bankarskog sistema
Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH
Usmjereni smo na stvaranje jakog i stabilnog bankarskog sistema, tržišno orijentiranog i oslonjenog na međunarodne standarde poslovanja i nadzor
Molim Vas da se predstavite i kažete nešto o svojoj karijeri?
Titulu magistra ekonomskih nauka stekao sam 2006. godine na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, a akademsko i stručno usavršavanje nastavio u Sjedinjenim Američkim Državama. MBA diplomu dobio sam na Univerzitetu „Delaware“ u SAD-u. Također, bio sam stipendista programa State Departmenta na Univerzitetu u Dejtonu u Ohaju. U periodu od 2009. do 2015. godine radio sam na poziciji direktora Filijale Sarajevo u Sparkasse banci, a 2015. godine imenovan sam za člana Uprave/izvršni direktor u Union banci. Značajan dio karijere proveo sam radeći za međunarodne organizacije u BiH, među kojima su OHR i OSCE. Autor sam nekoliko naučnih i stručnih radova, trenutno završavam doktorski studij na Ekonomskom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru.
Kakvi su rezultati poslovanja i stanje u sektoru bankarstva Federacije BiH ali i BiH u cjelini?
Pored svih negativnih utjecaja, u 2016. godini su zabilježeni i pozitivni trendovi koji se ogledaju u rastu bilansne sume, kredita, depozita, a posebno štednje stanovništva. Rast bilansne sume u 2016. godini veći je za 7,1% u odnosu na prethodnu godinu, a za očekivati je da će se taj trend nastaviti i u narednom periodu. Pozitivna su i kretanja u segmentu sektorskog kreditiranja, gdje prednjači kreditiranje privatnih preduzeća a ne stanovništva. S druge strane, raste štednja stanovništva, na kraju prošle godine je iznosila 7,9 milijardi KM. Krediti, kao najveća stavka aktive banaka, u prošloj godini su zabilježili rast od 5,7%, dok su depoziti ostvarili rast od 8%. Stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sistema i dalje je znatno viša od zakonskog minimuma (12%) i iznosi 15,7%. Zabilježeno je i poboljšanje profitabilnosti bankarskog sektora. Uprkos velikim gubicima dvije banke u Federaciji BiH, 13 banaka ostvarilo je ukupnu dobit od 173 miliona KM. Dakle, bankarski sektor je i dalje ostao stabilan, adekvatno kapitaliziran, a likvidnost je i dalje zadovoljavajuća.
Kako ocjenjujete dosadašnji rad Agencija za bankarstvo FBiH?
Od samog osnivanja FBA, kao nezavisne i samostalne institucije za nadzor i licenciranje banaka, rad Agencije usmjeren je na stvaranje jakog i stabilnog bankarskog sistema, tržišno orijentiranog i oslonjenog na međunarodne standarde poslovanja i nadzora banaka. U tom smislu će i naše naredne aktivnosti biti usmjerene na očuvanje stabilnosti bankarskog sektora kao prioritetni zadatak u aktuelnim stresnim uslovima, te njegov dalji napredak i razvoj. Ovi ciljevi uslovljeni su stalnim angažmanom svih dijelova bankarskog sistema, zakonodavnih i izvršnih vlasti, a što je preduslov za stvaranje povoljnijeg ukupnog ekonomskog ambijenta, koji bi podsticajno djelovao na banke i povratno na realni sektor privrede i stanovništva.
Da li namjeravate nešto mijenjati u radu Agencije?
Agencija za bankarstvo Federacije BiH nastavlja sa aktivnostima izgradnje regulatornog okvira, pripreme i usvajanja značajnog broja novih podzakonskih akata u skladu sa novim Zakonom o bankama. Radit ćemo na sigurnijem i stabilnijem poslovanju banaka i bankarskog sistema u cjelini, i njegovoj podršci privredi i stanovništvu. A vršit ćemo i kontinuiran nadzor banaka posrednim i neposrednim kontrolama sa težištem na one dominantnih rizičnih segmenata bankarskog poslovanja, u cilju efikasnije supervizije. I na kraju, nastavit ćemo saradnju sa Agencijom za bankarstvo Republike Srpske, Agencijom za osiguranje depozita BiH, Centralnom bankom BiH i državnim i entiteskim ministarstvima finansija.
Koje su slabe tačke sektora, a gdje vidite prostor za njegovo unapređenje?
Od izbijanja finansijske krize krajem 2008. godine do danas, zabilježen je značajan rast učešća nekvalitetnih kredita. Njihovo učešće u ukupnim kreditima se u periodu od 2009. do kraja 2014. godine utrostručilo. Tokom posljednje dvije godine došlo je do blagog pada učešća NPL-a. No, iako je zaustavljen rast NPL-a, a likvidnost bankarskog sektora bila na zadovoljovajućem nivou, problem nepovoljne ročne i sektorske strukture izvora, primarno depozita i dalje je evidentan kod određenog broja banaka. Visoko učešće nekvalitetnih kredita u ukupnom kreditnom portfoliju, suočilo je banke sa novim problemima kako održati kvalitet kreditnog portfolija i zaustaviti dalje pogoršanje, odnosno kako obezbijediti sigurnost svog poslovanja kako ne bi bili ugroženi deponenti banaka. S tim u vezi su banke uvele i strožije odobravanje kredita.
Novi Zakon o bankama – mnogo različitih mišljenja, a šta očekujete s aspekta Agencije, odnosno kako će utjecati na vaš rad?
Novi Zakon o bankama za Agenciju znači da će ubuduće raspolagati širim spektrom djelotvornih mjera, koje omogućuju blagovremenu i efikasnu intervenciju nad problematičnom bankom. Riječ je o uspostavi cjelovitog pravnog okvira za restrukturiranje banaka radi održanja finansijske stabilnosti uz svođenje na najmanju mjeru upotrebe budžetskih i javnih sredstava. Na način da će gubitke propasti banke snositi najprije dioničari i vjerovnici, uz ograničenje da oni ne mogu pretrpjeti veće gubitke od onih koje bi pretrpjeli u slučaju provođenja stečajnog postupka nad bankom. Na taj način, štite se interesi deponenata banke i održavaju njene ključne funkcije. Dioničari i vjerovnici banke moraju biti svjesni rizika od gubitaka u slučaju njene propasti i taj rizik adekvatno procjenjivati i vrednovati, što će doprinijeti disciplini tržišta.
Djelokrug rada Agencije su i miktrokreditni sector i lizing, koji su jedno vrijeme bili u ekspanziji a sada kao da je zatišje?
Analizirajući izvještaje, možemo reći da poslovanje mikrokreditnih organizacija u Federaciji BiH bilježi poboljšanje u odnosu na kraj 2015. godine. Bilansna suma zabilježila je rast od 4%, kreditni portfolio je povećan za 6% uz poboljšanje pokazatelja kvalitete, a ostvaren je i rast zaposlenih (4%), kapitala (7%), dok su se obaveze po uzetim kreditima zadržale na približno istom nivou. Imperativ MKO u narednom periodu je poštivanje principa poslovanja s pažnjom dobrog domaćina, odnosno dobrog privrednika sa fokusom na punu transparentnost, optimizaciju troškova poslovanja i njihovu punu opravdanost, adekvatno upravljanje kreditnim rizicima, što u konačnici treba rezultirati smanjenjem kamatnih stopa na mikrokredite čime bi se postigli ciljevi navedeni u Zakonu o MKO. Agencija, u okviru zakonskih mogućnosti, poduzima sve raspoložive nadzorne mjere i pokreće potrebne radnje pred nadležnim organima u svrhu sankcionisanja MKO te uvođenja njihovog poslovanja u zakonske okvire radi postizanja osnovne uloge mikrokreditiranja. Kada je riječ o sektoru lizinga, smanjenje ukupnog volumena finansiranja i broja novozaključenih ugovora predstavlja odraz nedovoljne aktivnosti lizing društava na razvoju i unapređenju lizing proizvoda s ciljem pružanja podrške ukupnom ekonomskom razvoju BiH u skladu sa iskustvima Evropske unije. Povećanje aktive novoosnovanog lizing društva u toku 2016. godine, dugoročno posmatrano, ukazuje na mogućnost povećanja bilansne sume sektora i povećanje učešća sektora lizinga u finansijskom sektoru FBiH.
Kako ocjenjujete zakonski okvir u kojem djeluje ova dva sektora?
U narednom periodu Mikrokreditne organizacije trebaju intenzivno raditi na punoj primjeni člana 2. Zakona o MKO, što podrazumijeva obavljanje djelatnosti s ciljem poboljšanja materijalnog položaja korisnika mikrokredita, povećanja zaposlenosti i pružanja podrške razvoju poduzetništva.
Agencija će se u narednom periodu fokusirati na dopunjavanje podzakonske regulative u smislu izrade novih i izmjene i dopune postojećih podzakonskih akata u skladu sa usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o lizingu. Također ćemo nadzirati usklađenost lizing društava sa zakonima i podzakonskim aktima i primjeni praksi u lizing društvima u segmentu zaštite korisnika finansijskih usluga i žiranata.
Uloga Agencije u provođenju evropske regulative u BiH?
Novi Zakon o bankama usklađen je sa zahtjevima Bazelskog komiteta i zahtjevima direktiva EU. Iz Zakona proističe obaveza Agencije, kao regulatora, da propiše podzakonske akte kojima će se u potpunosti implementirati zahtjevi za poslovanje banaka, usklađeni sa evropskim standardima. Rok za implementaciju je šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona, koji ćemo mi i ispoštovati. Normalno je da će u ovim postupcima, a što dozvoljavaju i Bazel i evropske direktive, Agencija iskoristiti diskreciono pravo, u slučajevima kada ocijeni da je to potrebno, da regulatorne zahtjeve prema bankama prilagodi uvjetima u kojima posluju u našoj zemlji, odnosno većim rizicima nego što je to u zemljama EU. Napominjem da je, bez obzira na to što je Zakon o bankama tek sada usvojen, Agencija uvijek nastojala da prati najnovije trendove, tako da smo se i u dosadašnjem djelovanju prilagođavali zahtjevima evropskih direktiva u mjeri u kojoj je to bilo moguće.
Kako Agencija u okviru svog djelokruga rada može utjecati, spriječiti ili regulisati da se preduprijede problemi koji su se desili bankama u RS-u?
Stabilnost bankarskog sektora u Federaciji BiH zadržana je tokom 2015. i 2016. godine. Materijalizacija idiosinkretičnih rizika u nekoliko manjih banaka u RS-u nije značajnije utjecala na stabilnost bankarskog sektora u FBiH, koji je i dalje adekvatno kapitaliziran i likvidan.
Kakva je saradnja, prije svega sa Udruženjem banaka BiH, ali i drugim finansijskim institucijama domaćim i stranim, i resornim ministarstvima?
Agencija je uvijek nastojala i nastoji, zbog odgovornosti koju ima, sarađivati sa svim nadležnim tijelima, prvenstveno sa Agencijom za bankarstvo RS-a, Centralnom bankom BiH, Ministarstvom finansija FBiH ali i drugim institucijama koje nadziru finansijski sektor. Posebno je značajna i saradnja sa Udruženjem banaka Bosne i Hercegovine. Jer, Agencija kod izrade svih provedbenih propisa iste šalje u javnu raspravu, odnosno dostavlja ih UBBiH, kako bi se čule sugestije i primjedbe banaka, te propisi bili efikasniji i provodivi s krajnjim ciljem osiguranja stabilnosti bankarskog sistema. S tim u vezi, u saradnji sa Udruženjem organiziramo radionice radi obuke i razmjene iskustava djelatnika banaka i Agencije, pošto se uglavnom radi o novim propisima i zahtjevima. Takvim pristupom nastojimo čuti mišljenje i eventualne korisne sugestije banaka, razjasniti sve eventualne nejasnoće i olakšati primjenu nove regulative.