Izazovi monetarne politike za Europu: Bankarstvo u oporavku
Iz govora Yvesa Merscha, člana Izvršnog odbora ECB, na IIF proljetnom sastanku članstva u Tokiju, 8. svibnja 2017. godine.
Oporavak u eurozoni vuče sve više naprijed. Potvrda široko uravnoteženog rizika izgleda za rast je nadohvat ruke.
Izvanredne mjere monetarne politike koje su predstavljene 2014. donose plod. One su podržale stabilnost cijena i posebno plutajuću domaću potražnju, što sada podupire stup tekućeg oporavka.
U prvom tromjesečju ove godine zabilježen je 16. uzastopni kvartal realnog rasta u eurozoni. Naime, BDP je porastao za 0,5% u prvom tromjesečju. Prevedeno na godišnji rast, to je 1,8%, prema Eurostatu - mnogo više od 0,7% godišnjeg rasta zabilježenog u Sjedinjenim Državama u istom tromjesečju. Štaviše, podaci iz najnovijih istraživanja podržavaju očekivanja o snažnom rastu tokom prve polovice 2017. PMI kompozitni indeks proizvodnje - koji je u jakoj korelaciji s rastom u eurozoni - u prva tri mjeseca zabilježio je najviši tromjesečni prosjek u gotovo šest godina u toku prva tri mjeseca 2017, dok izgledi iz istraživanja govore o nastavku rasta u budućim kvartalima. U međuvremenu, gospodarska klima u eurozoni je na najvišoj razini u šest godina, a nezaposlenost je na najnižem nivou u osam godina.
Financijski sektor igra važnu ulogu u pružanju podrške oporavku i osiguranju nastavka elastičnog rasta u budućnosti.
Dobro funkcionirajući, profitabilan i otporan, financijski sektor je stoga bitan za dugoročne ekonomske izglede eurozone. Postoje izazovi, bilo da su tehnološki, regulatorni i politički, ali bankarska industrija u eurozoni je dobro pozicionirana za poticanje održivog rasta u narednim godinama.
Moja prva primjedba odnosi na profitabilnost banaka. Kao što sam često govorio,ECB-ove nekonvencionalne mjere monetarne politike su bile uspješne u ispunjavanju svoje svrhe.
Ali to ne znači da one nisu imale nikakve nuspojave. One su vukle kriticizam za svoje negativne učinke na profitabilnost financijskog sektora. Vjerujem da su takve kritike unekoliko neuravnotežene. U nedostatku oporavka generiranog od tih nekonvencionalnih mjera, nezaposlenost bi bila viša, kreditni rast niži a bio bi i veći udio loših kredita. Sve ove stvari bi imale negativan utjecaj na profitabilnost bankarskog sektora.
Osim toga, priznajući da se banke suočavaju s naknadama zbog politike negativnih stopa, interni podaci pokazuju da se taj teret ublažava koristima stečenim na veleprodajnim tržištima financiranja. Između siječnja i ožujka 2017. godine, u prosjeku, dvije trećine prekonoćnih neosiguranih sredstava je podignuto po prosječnoj stopi od oko -46 baznih bodova, u biti preko drugih ugovornih strana koje nemaju pristup ECB-ovim potencijalima. Slični razvoji su primijećeni na osiguranim tržištima za sve vrste kolaterala.
Sve u svemu, banke su nadoknadile u prosjeku oko 25% viška likvidnosti u osiguranim i neosiguranim sredstvima.
Odgovarajuće regulatorne norme su od vitalnog značaja za održavanje povjerenja između financijskih institucija i osiguranje nastavka funkcioniranja tržišta u slučaju šokova. Stoga je uspostavljanje globalnih standarda nužno kako bi se poduprla globalna priroda financija. Dugoročno gledano, niko, uključujući financijske institucije - nema koristi od regulatorne utrke do dna. Lobiranje za posebne interese u pojedinim propisima može, na kraju, biti kontraproduktivno ako se uspije izbaciti iz kolosijeka poteze koji se slažu s međunarodnim standardima.
Više na: https://www.ecb.europa.eu/press/key/date/2017/html/ecb.sp170508.en.html