Intervju: Ivan Vlaho, predsjednik Udruženja banaka BiH
Intervju: Ivan Vlaho, predsjednik Udruženja banaka BiH
VLADE U BIH TREBALE SJESTI S BANKARIMA I DOGOVORITI NAJKORISNIJE KORAKE U ANGAŽIRANJU AKUMULIRANOG KREDITNOG POTENCIJALA
Šta očekujete od 2015. godine kada je riječ o bankarsko-finansijskom sektoru BiH?
- - Očekujem nastavak snažne konkurencije između banaka iako je bankarski sektor jedna od grana djelatnosti u kojima je već najsnažnija konkurencija u BiH. To, naravno, donosi određene benefite za klijente banaka u smislu cjenovnih pogodnosti, ali i sveukupnoj kvaliteti bankarskih usluga. Očekujem, također, da će se pokazati da sistem funkcionira kroz isplatu depozita štedišama posrnule Bobar banke, te da će se otvoriti prilike da banke u BiH angažiraju akumulirane viškove likvidnosti u smjeru osnaživanja gospodarstva naše države. Za to su potrebne pretpostavke da izborni pobjednici pokažu mudrosti i hrabrosti za prilagodbe zakonske regulative, te kreiranje kvalitetnog i poticajnog privrednog ambijenta.
Da li su likvidnost, profitabilnost i kapitaliziranost komercijalnih bh. banaka na zadovoljavajućoj razini?
- - O nekim kategorijama i parametrima je nezahvalno promišljati na razini prosjeka tržišta, zbog različitih ulaznih pozicija pojedinih sudionika. Ipak, može se konstatirati u cjelini da je kapitaliziranost i likvidnost komercijalnih banaka u BiH na zadovoljavajućoj razini, a profitabilnost je područje koje ima prostora za jačanje. Zbog stereotipa koji su neosnovano i populistički kreirani danas je skoro pa nametnut osjećaj srama za banke ako imaju ambiciju generirati profit ostvarujući određeni povrat vlasnicima za uloženi kapital. Treba jasno naglašavati da su banke, kao i ostali poslovni subjekti, formirani i razvijani, pored ostalih razloga, da bi svojim vlasnicima generirali određeni povrat na investirani kapital. Zato, kreiranje profita, na etičan i legalan način, u uvjetima jasne i snažne tržišne konkurencije, ne može biti sporno i upitno.
Na koji način bi se mogao aktivirati kreditni potencijal banaka koji se procjenjuje na više od 2 milijarde KM??
- - Najkvalitetnije bi bilo angažiranje ovog financijskog potencijala u razvojne projekte koji bi bili posljedica poboljšane investicijske klime i poslovnog ambijenta. Drugim riječima, kao kreditni dio financiranja u razvijanje proizvodnih pogona. Ipak, za stvaranje pretpostavki za jačanje ovog segmenta trebat će nešto više vremena, zasigurno više od jedne godine. Dobro bi bilo angažirati kreditni potencijal i u energetske projekte, bilo privatnih investitora, bilo javnih poduzeća, ili u kombinaciji. Zatim, tu je mogućnost stavljanja naftnih terminala u funkciju, za što su također potrebna određena ulaganja. Postoje mogućnosti i financiranja infrastrukturnih projekata iz područja cestogradnje. Na koncu, tu su i mogućnosti financiranja obaveza vlada FBiH i kantona za plaćanje nagomilanih obaveza prema zaposlenicima u javnom sektoru po osnovi pravomoćnih sudskih presuda. Postoji niz opcija za angažiranje akumuliranog kreditnog potencijala,
te bi zato nadležne vlade u BiH trebale sjesti s bankarima i dogovoriti
najkorisnije korake.
Udruženje banaka BiH jedno je od rijetkih udruženja na nivou BiH koje uspješno djeluje. Na koji način su banke članice uspjele ostvariti takve odnose?
- - Prije svega, mislim da je bankarski sektor sam po sebi iznad prosjeka u smislu vitalnosti kada se razmatraju grane djelatnosti u BiH. Vodeće banke u BiH pripadaju bankarskim grupacijama sa sjedištem u EU i koje posluju diljem Centralne i istočne Europe. Suradnja banaka, kroz Udruženje banaka BiH, je bazirana na zajedničkom pristupu poboljšanju industrije, dijeljenju iskustava i znanja, fer pristupu i visokoj razini razumijevanja i pored činjenice da je na tržištu prisutna snažna konkurencija.
Na koje probleme ćete usmjeriti svoj fokus tokov Vašeg mandata u Udruženju banaka BiH?
- - Upravo na područja prilagodbe zakonske regulative i jačanja suradnje bankarskog sektora s izvršnom vlasti, kako bi se osnaživala pozitivna uloga bankarskog sistema za jačanje gospodarstva i posljedično zapošljavanja u BiH. Svi imamo interese u tom smjeru, a banke zbilja imaju mehanizme i potencijale za još snažniji doprinos jačanja gospodarstva i društva u cjelini.
Da li je zakonski okvir u kojem djeluju bh. banke dobro harmoniziran i šta bi trebalo uraditi kako bi se on približio EU standardima ?
- - Zakonski okvir je u dobroj mjeri harmoniziran s EU standardima i tu pratimo razvojne trendove. Ipak, imamo nekih zakona koji su zadnjih godina usvajani, a koji nisu potpuno prilagođeni realnim uvjetima poslovanja i života u BiH, a nerijetko su pojedini zakoni u koliziji s drugim zakonima što dovodi banke u nezahvalnu poziciju.
Kakav odnos očekujete sa predstavnicima tek izabrane zakonodavne, ali izvršne vlasti?
- - Nadam se najboljem. Do sada sam uvijek imao dobra iskustva kada pokucam na neka vrata i donesem prijedloge koji nesporno nisu jednostrani interes, nego rješenja koja donose benefite za sve uključene strane na balansiran način. Ne vidim razloga da drugačije iskustvo imam i ovom prilikom u ulozi predsjednika Udruženja banaka BiH.
Da li je problem NPL-a najveći s kojim se bankari u BiH trenutno susreću i kako bi se najefikasnije on mogao ublažiti?
- - Osobno mislim da je tema NPL predimenzionirana u bh. bankarstvu u smislu da joj se daje više prostora u komunikacijama nego što bi realno trebalo. Ima puno snažnijih i važnijih tema od loših kredita. Oduvijek je bilo loših kredita i uvijek će biti kredita čiji će korisnici zapasti u poteškoće u plaćanju svojih obaveza. Važno je samo kvalitetnim i stručnim bankarskim procjenama ove kredite držati u prihvatljivim postocima ukupnog kreditnog portfelja. Mislim da je bankarski sustav BiH prebrodio vrhunac problema s pogoršavanjem kredita i da se situacija na tržištu u dobroj mjeri razbistrila. Efikasniji sudski mehanizmi ovrhe na kolateralima bi pomogli u reduciranju ukupno akumuliranih loših kredita.
Kako ocjenjujete rad agencija za bankarstvo, Agencije za osiguranje depozita BiH, koja upravo sada prvi put djeluje kada su u pitanju osigurani depoziti ?
- - Agencije za bankarstvo su ocjenjivači banaka, tako da je donekle neprirodno da bankari ocjenjuju rad Agencija za bankarstvo. Mi se trudimo imati što kvalitetniju suradnju s Agencijama za bankarstvo. To nije uvijek jednostavno, jer nam se ponekad čini da su pretjerano strogi i konzervativni, ali poštujemo pravila igre. Nema puno parametara po kojima bih mogao procjenjivati Agenciju za osiguranje depozita. Ljudi rade svoj posao. Tu postoje jasno propisani mehanizmi. Mislim da su se sad pokazali veoma efikasnima kod isplate štediša posrnule Bobar banke, što rade u suradnji s UniCredit Bank Banja Luka.