Intervju direktora Kutle za portal vijesti.ba: Unaprjeđenje transparentnosti poslovanja kroz digitalizaciju i jedinstveni registar računa za fizička lica.
Direktor Udruženja banaka BiH dao je intervju za portal vijesti.ba. Uz osvrt na makrekonomsku situaciju u BiH i stanje bankarskog sektora, direktor Kutle istakao je značaj digitalizacije za transparentije i jednostavnije poslovanje, kao i značaj uvođenja Jedinstveog registra računa za fizička lica.
PITANJA:
1. U kakvom se trenutno stanju nalazi bankarski sektor u BiH imajući u vidu brojne izazove sa kojima se suočava, te naročito pandemiju koronavirusa? Šta nam govore aktuelni makroekonomski pokazatelji?
Analizirajući rezultate poslovanja BiH banaka u prošloj turbulentnoj godini uočavamo kako su one i u takvim uvjetima uspjele ostvariti svoju misiju. Banke su bile i ostale samoodržive, dovoljno kapitalizirane, likvidne i kao takve sposobne vršiti svoju temeljnu ulogu.
Ukupni krediti su za 2% manji u odnosu na prethodnu godinu, krediti stanovništva, kao generator rasta dinamike kredita, bilježe negativne stope rasta. Naime, nenamjenski krediti za stanovništvo nastavljaju negativni trend, iako hipotekarni krediti bilježe rast. Depoziti bilježe rast od skoro 5% što ukazuje na povjerenje u bankarski sistem a sa druge strane zasigurno nesigurnost i strah ljudi za budućnost uslijed čega je povećana sklonost ka štednji.
U prošloj godini uticaj pandemije se najizrazitije odrazio na profitabilnost bankarskog sektora koja je pala za skoro 40%. Ukupni prihod banaka se zadržao na padu od svega 2%, dok su troškovi poslovanja rasli nekih 7%. Kad govorimo o troškovima mislim na standardne bankarske troškove, jer je danas jasno kako negativni uticaj pandemije na klijente (a time i na banke) nije završio. Danas je NPL bankarskog sektora na prihvatljivih 7% uz pokrivenost rezervacijama od preko 80% što stvarni NPL smanjuje na pola.
Svi smo svjesni kako će jedan dio pravnih subjekata trajno ostati bez prihoda, jasno, i dio uposlenih bez svojih primanja, što će onda mijenjati profitabilnost banaka u narednim godinama.
Pandemijski pritisak na profitabilnost sektora u 2020. godini bio je snažan i najvjerovatnije će negativno uticati na izglede bankarskog sektora i u 2021. godini. Međutim, stabilnost sektora i umjereni oporavak nisu ugroženi.
U vrijeme kada je svijet počeo sa masovnom vakcinacijom i dok broj vakcinisanih ljudi u regionu Jugoistočne Evrope također napreduje (posebno u Srbiji sa 13% vakcinisane populacije koja je druga najbolja u Evropi), za postupak imunizacije u BiH još uvijek se ne može reći ni da je započeo.
Pandemija COVID-19 dovela je do masovnog pada ekonomske aktivnosti na globalnoj razini i u BiH, uzrokujući istovremeno šok ponude i potražnje za bh. ekonomiju, što je rezultiralo time da je CPI prvi put ušao na negativno područje nakon četiri godine pozitivne dinamike cijena.
Svi makroekonomski parametri su niski, BDP je sa krajem godine pao za oko 5%, stopa nezaposlenosti je uvećana, smanjene su novčane doznake iz inostranstva, i dalje je visok pritisak na uslužni sektor, prvenstveno turizam i ugostiteljstvo.
BiH je ušla u novu godinu bez novog aranžmana sa MMF-om jer je program “na čekanju” od decembra 2020. godine. Radi se o aranžmanu EFF-a vrijednom 750 miliona EUR (oko 4% BDP-a) koji je ponuđen zemlji kao finansijski paket COVID-19. Aranžman je uvjetovan određenim zahtjevima za unaprjeđenje ekonomskog stanja u zemlji, te iako je budžetiran nije izvjesno da li će doći do uspostavljanja ovog aranžmana.
Bosna i Hercegovina je druga najsiromašnija zemlja u Evropi nakon Albanije, posmatrajući BDP po stanovniku. Zemlja je već godinama u vrlo teškoj ekonomskoj i socijalnoj poziciji zbog stalnih političkih previranja, nestabilnosti i nedostatka kontinuiranih i vjerodostojnih reformskih procesa.
2. U kojoj mjeri poboljšanje transparentnosti poslovanja bankarskog sektora može unaprijediti ekonomski razvoj BiH i ohrabriti masovniji dolazak stranih investicija? Gdje se u tom pogledu nalazimo u odnosu na zemlje regiona?
Što se tiče bankarskoj sektora, zasigurno je jedan od najuređenijih sektora u državi i nosilac razvoja bh ekonomije i društva. Međutim, da bi se nastavilo sa ekonomskim razvojem i išlo u korak s vremenom, hitno su potrebne određene promjene kojima će se omogućiti savremeni načini poslovanja kroz digitalizaciju što će nesporno osigurati dodatnu transparentnost, a time i prevenciju korupcije i drugih anomalija društva i tržišta.
Bankarski sektor je ovu tematiku istakao u okviru Bijele knjige koja je pod pokroviteljstvom Udruženja banaka BiH objavljena u decembru 2019. godine. Za implementaciju predviđenih rješenja potrebna je podrška svih nivoa vlasti kako bi se prije svega usvojili novi ili prilagodili važeći propisi, primarno novi Zakon o elektronskom potpisu, usklađen sa EU regulativom, kao i Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Usvajanje novog Zakona o elektronskom potpisu, na državnom nivou, ocijenjeno je kamenom temeljcem za razvoj digitalne ekonomije u zemlji i u okviru pregovora za novu tranšu MMF-a.
Nažalost, moram reći da je razumijevanje ove teme i potrebe za digitalizacijom od strane relevantnih institucija izostalo. Promjene se dešavaju presporo, a ekonomske teme od značaja za prosperitet društva bespotrebno se politiziraju.
3. Koliko je za stabilnije funkcionisanje bankarskog sektora važan Jedinstveni registar računa koji je na nivou BiH uspostavljen za pravna, ali ne i za fizička lica?
Prije svega želim naglasiti da je primarno važno da registar računa fizičkih lica bude uopšte formiran za područje Federacije BiH, obzirom da je nakon izmjene isti propisa već dvije godine unazad predviđen u Republici Srpskoj. Pitanje koje se u posljednje vrijeme politizira jeste pitanje prenosa nadležnosti između države i entiteta odn. upravo ovo pitanje na kojem nivou ovaj registar treba biti uspostavljen.
Mišljenja sam da uspostava Jedinstvenog registra računa fizičkih lica za cijelo područje BiH unutar jedne državne institucije kao što je Centralna banka BiH svakako ima svoje prednosti. Naime, unaprjeđenje transparentnosti poslovanja važno je naročito sa aspekta otkrivanja finansijskih struktura i nezakonitih transakcija, pranja novca i suzbijanja finansiranja terorizma, a isto olakšava i ubrzava identifikovanje računa dužnika u poreznom i izvršnom postupku, te drugim sudskim postupcima.
4. Uspostava tog registra jedan je od uslova koji stoji na putu BiH ka EU, kako bi se efikasnije borila s pranjem novca i finansiranjem terorizma. Osim toga, BiH se na taj korak obavezala i Pismom namjere sa MMF-om iz 2016. godine. Koje sve benefite Jedinstveni registar računa nosi sa sobom?
Kada govorimo o očekivanjima EU i MMF-a ona su u pravilu usmjerena na saradnju sa državom jer je takav princip zastupljen i u saradnji sa drugim zemljama EU i okruženja. Posebnost državnog uređenja Bosne i Hercegovine u tom kontekstu često nije privilegija.
Obzirom da se kao najveća prednost uspostave Jedinstvenog registra računa navodi unapređenje aktivnosti na sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, treba napomenuti da ova oblast u BiH i jeste uređena državnim zakonom. Pitanje zaštite ličnih podataka fizičkih lica, koja se također dovodi u kontekst uspostave Jedinstvenog registra računa fizičkih lica, također je uređeno Zakonom o zaštiti ličnih podataka koji je usvojen na državnom nivou.
U trenutnim uslovima nepostojanje Jedinstvenog registra računa fizičkih lica, znači da u slučaju kada postoji zakonit interes za pribavljanje podatka o banci kod koje fizičko lice ima račun, nadležni organ (sud, porezna uprava, SIPA i drugi organi) mora pojedinačno, na sve banke koje posluju na području BiH, uputiti zahtjev za dostavljanje ove informacije, što iziskuje značajne resurse i vrijeme, da ne govorimo o trošku papira, bespotrebnog štampanja i slanja dokumentacije što nas ponovo dovodi do pitanja značaja digitalizacije čak i u ovom kontekstu.
Uspostavom Jedinstvenog registra računa fizičkih lica kroz transparentnost i dostupnost ovih podataka na jednom mjestu postigao bi se veći stepen efikasnosti, kroz uštedu vremena, ljudskih resursa i materijalnih dobara.
5. Kako prevazići poteškoće na tom putu imajući u vidu da u Republici Srpskoj i dalje tvrde da bi Jedinstveni registar računa predstavljao novi prijenos nadležnosti sa entiteta na državu BiH?
Pitanje da li u konkretnom slučaju postoji prijenos nadležnosti između entiteta i države prepuštamo na ocjenu stručnjacima za ustavno pravo i nadležnim organima. U tom kontekstu Udruženje banaka BiH i bankarski sektor ne smatra se kompetentnim istupati sa vlastitim stavovima jer u konačnici isto i ne zavisi od volje ili mišljenja većine nego zakonskog okvira i težnji ka pridruživanju EU i usaglašavanju sa važećim propisima Evropske unije.
Sa druge strane, ono što Europska unija nesporno očekuje jeste da sve zemlje članice uspostave jedinstveni registar računa za cijelu zemlju što predstavlja korak ka prilagođavanju EU standardima, po uzoru na zemlje u regiji koje su već uspostavile centralizovane registre računa.
6. Koji su benefiti koje bi od tog 'instituta' imali građani BiH?
Iako na prvi pogled izgleda kao da se uspostavom Jedinstvenog registra računa fizičkih lica u fokus stavlja prinudna naplata potraživanja, treba imati u vidu da što su efikasniji sistemi zaštite povjerilaca, to su povoljniji ili rasterećeniji procesi uspostave poslovnih odnosa, ne samo u sferi bankarskog poslovanja, nego općenito privrede.
Uspostava Jedinstvenog registra računa fizičkih lica nesporno će doprinijeti jačanju finansijske discipline, te posljedično kreiranju pravičnijeg ekonomskog okruženja i zdravije poslovne sredine, s obzirom da se istim uspostavlja sistem koji će onemogućiti manipulacije koje proizilaze iz slabosti tržišta i zaobilaženje važećih propisa.