Finance and Business Summit
Dana 15.05.2018. održan je Finance and Business Summit u organizaciji Medijske grupacija Oslobođenje servisi i Udruženja banaka BiH kao jednog od suorganizatora.
U uvodnom dijelu učesnicima se obratio direktor Ekonomskog instituta, Muamer Halilbašić, koji je prezentirao makroekonomske pokazatelje Bosne i Hercegovine kao i benchmark gdje se to BiH nalazi u odnosu na okruženje.
Nakon izlaganja Špele Redjko, voditeljice strateškog razvoja i prodaje u Bisnode o zakonodavstvu i novim standardima vezanim za poznavanje svog klijenta otvorena je i panel diskusija predstavnika bankarskog sektora.
Da je upravo finansijski sektor jedan od najznačajnijih i najčvršćih u našoj zemlji istaknuto je na panelu o trendovima u finansijskoj industriji i njihovoj saradnji sa privredom.
Sudionici panel diskusije bili su istaknuti finansijski stručnjaci:
Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka kao moderator panel diskusije, te kao panelisti:
Sanel Kusturica, direktor Sparkasse bank, Jasmin Spahić, direktor Sberbank dd Sarajevo, Slaven Rukavina, član Uprave Unicredit bank dd Mostar i Ante Odak, član Uprave Raiffeisen bank.
Nakon uvodnog dijela u kojem se direktor Kutle kao moderator osvrnuo na bankarstvo i njegov razvoj koji je dosegao nivo regije, otvorila se diskusija o tome kako banke BiH mogu dati veći poticaj na razvoj privrede BiH..
Istaknuto je kako bankarskom sektoru u BiH nedostaje više kvalitetnih projekata. U proteklih pet godina zabilježen je rast kredita, što govori o tome da su banke snažno podržavale privredu. Činjenica je da su banke danas više naklonjene privrednicima nego što je to društvo. Velike kompanije nemaju problem sa izvorom finansiranja niti sa cijenom. Izazov su mala i srednja preduzeća jer banke same bez podrške i jače uloge države nisu u mogućosti podržati greenfield kao ni preduzeća koja su kratko prisutna na tržištu. Dodatna uloga banaka može biti u transferu znanja koje se može transferirati i u privredu pa i u državu.
Nadalje, konstatovano je da su banke visoko likvidne ali i dalje postoji kočnica u investiranju obzirom na obavezu praćenja ročne usklađenosti i prepreku da se kratkoročni izvori finansiranja koriste za dugoročno finansiranje.
Bankarski sektor u BiH je jako stabilan, imali smo rast kredita, te smanjenje loših plasmana i vlada veliko povjerenje u banke, te štednja raste. Prioritet banaka je da vode računa o depozitarima koji su im povjerili novce, te taj novac usmjeriti u sigurne investicije.
Dalje se diskutovalo o tranziciji bankarstva u bankarstvo novog doba u BiH, zakonskoj regulativi i kočnicama u razvoju privrednog sektora, institucijama koje mogu doprinijeti razvoju privrede i ekonomije u cjelosti u BiH, leasing društvima i mogućnostima finansiranja opreme, kao i nedostatku investicija koje bi banke rado podržale.
Bankarski sektor je sigurno jedan od najrazvijenijih sektora i najbliži EU. Kamatne stope na depozite su izuzetno niske, skoro na nuli, dok su kamate na kredite također na niskom nivou. Bankarski sektor BiH ne može se porediti samo sa „starom“ EU, već ga poredimo sa „novom“ EU i Turskom i Rusijom gdje su kamatne stope u prosjeku 5% više u odnosu na BiH.
Istaknuta je potreba za dijalogom sa privrednicima, koja se ostvaruje na nivou saradnje sa Udruženjem poslodavaca, međutim istu treba proširiti na granske dijaloge se različitim sektorima obzirom na različite potrebe i izazove pojedinih sektora privrede, te kako je problem bankarima u BiH nepostojanje jedinstvene uplatnice, kao ni zakona o elektronskom potpisu, koji je, istina, izašao u draftu.
Digitalizacija donosi pojednostavljenje u poslovanju, te bržu i jeftiniju uslugu. Lobiranje za promjenu zakona nije samo zadatak Udruženja banaka i zato moramo sarađivati, poruka je sa panela.
Panelisti su svojim zanimljivim diskusijama održali pažnju prisutnih, te je bilo i niz pitanja i učešća iz publike.
„Ovim smo samo „zagrebali“ tematiku“, istakao je direktor UBBiH, Berislav Kutle, ideja je da se ovakva otvorena diskusija nastavi i u širem sastavu zajedno sa predstavnicima države i privrednicima.
više na: