EVROPSKI PARLAMENT Nenaplativi krediti u euro području: gdje stojimo?
Srednja stopa nenaplativih kredita u EU se lagano smanjuje, i iznosila je 5.1% u decembru 2016. godine (u odnosu na 6.5% u decembru 2014 i 5.7% u decembru 2015). Ipak, ovaj nivo ostaje viši u odnosu na glavne razvijene zemlje.
Usporedbe radi, Svjetska banka je izvjestila o NPL omjerima od 1.5% za SAD i Japan na kraju 2016. godine. Naročito, u poređenju sa finansijskom krizom u SAD-u, priznanje gubitaka je bilo sporije u Evropi u odnosu na SAD (NPL omjeri su dostigli maksimum u 2012. u EU nasuprot 2009. u SAD-u), i naknadna redukcija NPL-ova je više postepena.
Od početka krize, distribucija NPL-ova je bila jako neravnomjerna među zemljamam članicama, i kriza je povećala NPL omjere u zemljama koje su već patile od njih. Na kraju decembra 2016. godine dvije zemlje su morale implemetirati stroge kontrole kapitala, Grčka i Kipar, gdje su NPL omjeri iznosili 46% i 45% respektivno. Bugarska, Hrvatska, Irska, Italija, Portugal, Slovenija i Rumunija su sve izvjestile NPL omjer između 10% i 20%, dok su ostale zemlje EU izvijestile o NPL omjeru ispod 7% (uključujući 8 sa NPL omjerom ispod 3%). Distribucija NPL omjera može također da pokaže značajne razlike između zemalja članica. Evropska komisija identificira tri grupe zemalja članica: 9 zemalja sa niskim nivoima NPL-ova i bez zančajnog povećanja NPL-ova tokom krize (grupa 1: BE, DE, DK, FI, FR, LU, NL, SE, UK); - 9 zemalja članica sa niskim nivoima NPL-ova ali koj su imale visok nivo ili visoko povećanje omjera NPL-ova tokom krize (grupa 2: AT,CZ,EE,ES,HU,LT,LV,PL,SK); 10 zemalja a trenutno visokim omjerom NPL-ova (grupa 3: BG, CY, HR, IE, IT, MT, PT, RO, SI).
Postoji snažna korelacija između visokog NPL.a i slabih ekonomskih performansi. Stvarni GDP rast i nezaposlenost su dva tradicionalna faktora NPL-ova, skupa sa kvalitetom supervizije i legalnih okvira, kao i idiosinkratskih praksi posuđivanja.
Nasuprot, NPL-ovi imaju štetan uticaj na ekonomski rast: visoki NPL-ovi smanjuju profitabilnost, povećavaju troškove finansiranja i zatvaraju bankarski kapital, što sve negativno utiče na kreditiranje i na rast. Posljednji kvartalni izvještaj o euro području objavljen od strane Evropske komisije naglašava da NPL-ovi stvaraju kočnicu za ekonomsi razvoj ne samo za pogođene zemlje čanice nego na euro područje kao cjelinu. Primjer mjera implementiranih na tržištima zemalja članica, regulatorni okviri i poslovne prakse sprečavaju razvoj sekundarnog tržišta za NPL-ove: asimetrija informacija (potencijani kupac ne zna pravu vrijednost NPL-ova), neefikasan mehanizam izvršavanja duga (nesigurnost u vezi sa trajanjem i ishodom procedura insolventnosti), regulacijske barijere za otplaćivanje i transferiranje kredita, supervizijska strpljivost, priznavanje zakašnjelih gubitaka, itd. Široki spektar mjera je zbog toga bio testiran u nekoliko zemalja članica.
Rekonstrukcija bankarskog sistema
Za zemlje snažno pogođene finansijskom krizom, odgovor na povećanje nenaplative imovine je uglavnom bio sveobuhvatan, i ima za cilj rekonstrukciju cijelog bankarskog sektora. Ovo je značajno slučaj u Irskoj, Španiji, Sloveniji, Kipru i Grčkoj, gdje su mnoge banke primile kapitalnu podršku, kroz direktnu državnu rekapitalizaciju ili mjere umanjenja vrijednosti imovine (garancije o gubicima ili transfer na loše banke). Takva pomoć je odobrena od Evropske komisije i uslovljena strogim uslovima (održivost, podjela tereta i distorzija konkurencija). U svim ovim slučajevima, mnogi konkurenti su napustili tržište, ili kroz likvidaciju ili marže: u Grčkoj 12 banaka je likvidirano, i Banka Grčke nadgleda upravljanje i likvidaciju preostalih NPL-ova.