Elektronski potpis - prednosti i značaj - intervju za portal Bljesak
Kakve su ekonomske koristi za BiH u uslovima postojanja elektronskog potpisa, koje su prednosti koje bi usvajanje moderne legislative o elektronskoj identifikaciji donijelo, koliko su bitni elektronsko poslovanje i digitalizacija u uvjetima pandemije i brojna druga pitanja i odgovori kojih smo se dotakli:
Kakve su ekonomske koristi za BiH u uslovima postojanja elektronskog potpisa?
O ekonomskim koristima koje bi za BiH kao državu mogle nastati kao posljedica uvođenja elektronskog potpisa, suviše je rano govoriti. Sama činjenica da Zakon o elektronskom potpisu postoji već skoro 15 godina, a da o njegovoj primjeni govorimo u posljednje dvije, jasno govori o tome koliko smo kao društvo uopšte spremni na promjene koje odstupaju od tradicionalnog, ma kako pozitivne one bile. Dakle, koristi koje uvođenje elektronskog potpisa donosi u našu svakodnevicu možemo samo pretpostaviti na temelju iskustava zemalja okruženja kojima korištenje elektronskog potpisa u svim ekonomskim i društvenim sferama nije nikakva novina.
U tom smislu kao najčešće koristi svakako se izdvajaju povećanje efikasnosti, ušteda vremena, dostupnost različitim informacijama u svakom trenutku, pojednostavljena komunikacija sa nadležnim organima i institucijama odnosno, ono što danas moderno zovemo E-uprava.
Prema istraživanju UN-a, BiH je na pretposljednjem mjestu u Europi prema indeksu razvijenosti E-Uprave. Koje su prednosti koje bi usvajanje moderne legislative o elektronskoj identifikaciji donijelo?
Da bih odgovorio na ovo pitanje smatram potrebnim prethodno pojasniti šta čini E-upravu. Navedeno zapravo podrazumijeva cjelokupni redizajn velikog broja poslovnih procesa i reformu upravljanja na svim nivoima vlasti, organa i institucija korištenjem informacionih i komunikacionih tehnologija.
Ovo za posljedicu ima povećanje efikasnosti i kvaliteta javnih usluga prema fizičkim i pravnim licima, ali i unapređenje radnih procesa i pravovremenu razmjenu informacija unutar i između institucija javne uprave. Da bismo ovo dalje konkretizovali i približili svakodnevnom životu, treba napomenuti da je Evropska unija definisala usluge koje bi fizičkim licima, građanima, u zemljama članicama EU trebale biti dostupne elektronskim putem: Izdavanje ličnih dokumenata, registracija motornih vozila, prijava poreza građana, građevinske dozvole, pristup matičnim uredima i sl.
U ovom kontekstu ne mislim da bi izmjena važećeg zakonskog okvira isključivo za primjenu elektronskog potpisa sama po sebi donijela mnogo više. Međutim ono što jeste potrebno su unaprijeđeni zakoni i podzakonski aki kojima će se omogućiti izdavanje elektronskih dokumenata, interoperabilnost različitih servisa, kao i elektronska interakcija između tijela javne uprave i građana pri čemu prije svega mislim na osiguravanje boljih digitalnih servisa građanima i privredi, kao i obavezivanje javnog sektora na pružanje elektronskih usluga.
Sa druge strane ne treba zaboraviti da usklađivanje propisa Bosne i Hercegovine sa važećim propisima EU predstavlja korak ka prilagođavanju EU standardima, što su već učinile gotovo sve zemlje regiona
Šta bi značila nova legislativa mikro i malim poduzećima, a šta bankarstvu?
Mala i srednja preduzeća, ali isto tako i bankarski sektor već i u uvjetima postojećeg zakonskog okvira mogu postići značajan stepen digitalizacije svojih internih procesa, ali isto tako i međusobnih poslovnih odnosa. Značaj digitalizacije Udruženje banaka BiH prepoznalo je kao jedan od ključnih faktora razvoja poslovanja i ovoj temi dalo važno mjesto u svojoj Bijeloj knjizi koja je objavljena u decembru 2019.godine.
Tokom cijele 2020.godine Udruženje banaka provodilo je kontinuirane aktivnosti na promociji prednosti korištenja elektronskog potpisa, kako među bankama članicama, tako i među nadležnim institucijama i klijentima.
Pojednostavljeno, digitalno bankarstvo daje mogućnost da otvorite račun, izvršite novčane transfere ili aplicirate za bilo koju drugu uslugu online, što otvara mogućnost da uštedite novac i vrijeme.
Cijeneći da je Bosna i Hercegovina tradicionalno društvo u kojem se još uvijek očigledno više vrednuje potpis i pečat, nego slobodno vrijeme koje otvara digitalizacija, dovodi nas do odgovora na pitanje zašto je stepen korištenja digitalnih usluga, kao i samog elektronskog potpisa još uvijek na izuzetno skromnom nivou.
Koliko su bitni elektronsko poslovanje i digitalizacija u uvjetima pandemije?
Mišljenja sam da pojedine elemente digitalizacije na neki način više i ne primjećujemo. Mnogo toga se odvija u takozvanom online okruženju: pristup društvenim mrežama, pametni telefoni, razgovori sa prijateljima i porodicom putem različitih aplikacija. Za sve ovo preduslovi su stvoreni daleko prije nego sama pandemija. Međutim, što se konretno bankarskog sektora tiče, u trenucima kada su mogućnosti tradicionalnog bankarstva bile znatno ograničene, banke, ali i klijenti banaka su se još više okrenuli digitalizaciji što je dovelo do promocije njenih prednosti brže nego što bi to bilo u redovnim tokovima
Istraživanje rađeno na 178 zemalja pokazuje da su zemlje sa većim stepenom razvijenosti E-Uprave privukle veći iznos direktnih stranih ulaganja u periodu između 2003 i 2018 u odnosu na zemlje koje nemaju razvijene usluge E-Uprave. Šta reći za BiH, koja stalno priziva direktna strana ulaganja, a koliko zaista čini da stvori poslovno okruženje za njihovo privlačenje?
Uzimajući u obzir sve administrativne specifičnosti Bosne i Hercegovine, nesporno se može zaključiti da digitalizacija društva, uključivo i javnu upravnu predstavlja sam po sebi izazov veći nego što je to u drugim zemljama. Svakako da investitore uvijek zanima brzina kojom se mogu zaokružiti procesi investiranja, troškovi koje isto proizvodi, te stepen birokratije koju na tom putu moraju preći.
Koraci koje Bosna i Hercegovina pravi u tom pravcu su zanemarivi u odnosu na brzinu kojom se razvija digitalno društvu u okruženju, međutim svakodnevno svjedočimo malim pomacima, a imperativ bankarskog sektora jeste svakako i u narednom periodu da dâ svoj maksimalan doprinos.