Ekonomska situacija u eurozoni u implikacije za monetarnu politiku
Ključni govor Petra Praeta, člana Izvršnog odbora ECB-a, na IE biznis forumu Škole liderstva u Madridu 27. marta 2017. godine.
Naše mjere monetarne politike su bile presudne u pozitivnim dešavanjima u euro ekonomiji, kao i u podržavanju fleksibilnosti oporavka u uvjetima eksternih uticaja i prevladavajućoj nesigurnosti. Sveobuhvatni set mjera uveden od juna 2014. je pronašao svoj put kroz finansijski sistem, vodeći ka značajnom olakšavanju finansijskih uslova za potrošače i firme. Zajedno sa poboljšanjem bilansa finansijskog i nefinansijskog sektora, ovo je ojačalo kreditnu dinamiku i podržalo domaću potražnju.
Od juna te godine, bankarske stope posuđivanja eurozone, kako za domaćinstva tako i za nefinansijske korporacije, opale su za oko 10 baznih poena. Stope pozajmljivanja za male zajmove, koji mogu biti uzeti kao zajmovi za mala i srednja preduzeća, su opale za oko 180 baznih poena. Značajno poboljšanje u uslovima finansiranja za mala i srednja preduzeća je naročito ohrabrujuće imajući na umu da oni pružaju dvije trećine totalnog privatnog zaposlenja u eurozoni.
Oštro smanjenje u stopama posuđivanja je praćeno lakšim pristupom finansiranju, kako su pokazala nedavna istraživanja. Ova pzitivna događanja su podržana drugom serijom ciljanih dugoročnih refinansijskih operacija, koje daju rezultat da banke prenose pogodne finansijske uslove na svoje korisnike. Štaviše, ova poboljšanja nisu ograničena na kamatne stope: pozajmljivački volumen banaka se također postepeno popravlja od početka 2014. godine. Tržišno bazirani uslovi finansiranja su se također poboljšali u odgovoru na program kupovine korporativnog sektora koji je pokrenut u junu 2016. godine.
Gledajući naprijed, mi smo sigurni da će se trenutna ekonomska ekspanzija nastaviti širiti i jačati. Pristigli podaci, kao i poboljšani sentiment indikatora potrošača i biznisa, sugeriraju da ciklični oporavak dostiže momentum. Rast privatne potrošnje nastavlja da bude ključni vodič trenutnog poravka koji je potpomognut poboljšanjima uslova tržišta rada, sa stopom nezaposlenosti koja stabilno opada bez obzira na povećanje u participaciji. Ovi događaji povećavaju raspoloživi dohodak domaćinstava što povećava njihovu potrošnju. Poslovne investicije će također nastaviti da se oporavljaju usred podrške od bolje korporacijske profitabilnosti i veoma pogodnih uslova finansiranja.
A što se tiče dešavanja oko promjene cijena, nakon kolebanja na nivoima ispod 1% u tri godine, sa povremenim padovima u negativnu teritoriju, headline inflacija eurozone je porasla krajem prošle godine i dostigla 2% u februaru. Ovaj porast je većinom odraz povećanja u cijenama energije i hrane.
Temeljna inflacija - koja je više povezana sa pristiscima domaćih cijena- nastavlja da bude veoma smanjena i treba još da pokaže znakove trenda inverzije s obzirom da su neiskorišteni resursi još uvijek visoki po pitanju naknada i rasta cijene. Na primjer, godišnja stopa rasta HICP inflacije isključujući hranu i energiju je uglavnom ostala ispod 1% od 2013. godine.
U pogledu ishoda događanja u vezi sa cijenama, naše posljednje makroekonomske projekcije sugeriraju snažan rastući pritisak na temeljnu inflaciju u odnosu na skorašnja povećanja cijena energije i hrane i ne očekuje se da će inflacija fundamentalno promijeniti srednjoročni ishod stabilnosti cijena. Ustvari, dok projekcije indiciraju da će nedavni pritisci cijena prouzročiti izbočinu na putu inflacije u 2017. i 2018. u odnosu na putanju očekivanu u decembru prošle godine, projekcija za temeljnu inflaciju za 2019. je ostala uglavnom nepromijenjena.