ECB: Finansijska integracija u EU vratila se na nivo prije krize

ECB: Finansijska integracija u EU vratila se na nivo prije krize

Finansijska integracija u Evropi se vratila na približan nivo zabilježen prije dužničke krize, saopćila je Evropska centralna banka (ECB) u novom izvještaju objavljenom na konferenciji o finansijskoj integraciji i stabilnosti održanoj zajedno s Komisijom EU u Briselu.

Izvještaj, koji se pravi godišnje, nalazi da je finansijska integracija u eurozoni napravila dobar napredak u većini tržišnih segmenata i povećana je u 2014. godini u odnosu na nivo zabilježen u 2013. mjereno kompozitnim indikatorom finansijske integracije FINTEC. Ovaj napredak se može vidjeti preko segmenata novca, obveznica, i bankarskog tržišta, dok je slika segmenta tržišta kapitala pomiješana.

Finansijska integracija poboljšala se kao rezultat, između ostalog, uspostavljanja bankarske unije, posebno Jedinstvenog nadzornog mehanizma i sveobuhvatne procjene banaka koja je prethodila preuzimanju operacija, kao i Jedinstveni mehanizam spašavanja. Još više, serije nekonvencionalnih akcija monetarne politike koje je preduzela ECB pomogle su protiv finansijske fragmentacije.

U izvještaju se kaže da je i dalje od ključnog značaja da se u potpunosti implementira bankarska unija s ciljem održavanja napretka finansijske integracije, promoviranja njenog daljeg razvoja i ograničenje potencijalnih negativnih nuspojava finansijske fragmentacije u kriznoj situaciji.

"Evropska finansijska integracija poboljšala se u protekle dvije godine, a donijela je i korist pristupa finansijama firmi. Naše mjere smanjuju finansijsku fragmentaciju i, od prošle godine, nivo i disperzija kreditnih kamatnih stopa je smanjeni, posebno za mala i srednja preduzeća. Mnogo toga ostaje da se uradi za dalje produbljivanje finansijske integracije. Projekt unije tržišta kapitala, koji je pokrenula Komisija, može napraviti pozitivan doprinos tom cilju ", rekao je Vítor Constâncio, potpredsjednik ECB-a.

Na tržištu novca, udio neosiguranih prekograničnih prekonoćnih transakcija se vratio na nivo prije bankrota Lehmana. Štaviše, disperzija stopa sa različitim rokom dospijeća širom eurozone na tržištu novca većinom se spustila u 2014. Rast povjerenja koji ovaj pristup većim prekograničnim kratkoročnim sredstavima signalizira, ogleda se u nižim nivoima viška likvidnosti u bankarskom sektoru.

Pokazatelji takođe pokazuju da se fragmentacija na tržištima obveznica eurozone (za vlade, banke i nefinansijske korporacije) nastavila povlačiti 2014. godine, kao rezultat najmanje tri glavna faktora: a) provođenja strukturnih reformi u zemljama sa teškoćama; b) napredak u feformi finansijske arhitekture eurozone; i c) mjere monetarne politike ECB-a. Potraga za visokoprinosnim dužničkim vrijednosnim papirima u inostranstvu igra ulogu u konvergenciji korporativnih stopa i trebat će je pratiti u potpunosti sa stanovišta finansijske stabilnosti.

Finansijska integracija na taj način poboljšava bankarsko tržište u eurozoni u 2014. godini. Prekogranična disperzija maloprodajnih stopa na kredite i depozite koje drže nefinansijske korporacije nastavlja je da opada, a jaz između stope zemalja bez teškoća i zemalja u nevolji postao je manji u 2014. godini. Činjenica da je sužavanje jaza posebno vidljivo za male kredite stanovništvu ukazuje na uspjeh političkih inicijativa koje ciljaju na povratak finansiranje malih i srednjih preduzeća, koja igraju ključnu ulogu u vraćanju ekonomskog rasta u stresnim zemljama.

Napredak integracije na tržištu kapitala je manje jasan nego u slučaju tržišta novca, obveznica i bankarstvu. Indikatori na bazi cijena pokazuju, na primjer, uporno veću fragmentaciju tržišta kapitala među stresnim zemljama u odnosu na nestresne zemlje. Količinski indikatori pokazuju stabilan nivo unutar eurozone prekograničnog držanja kapitala. Diverzifikacija zapažena kod kapitala izvan područja eura, u širenju na račun domaćeg posjeda može imati neke koristi za finansijsku stabilnost.

Preuzeto sa indikator.ba