Dopis ministarstvu finansija RS

Dopis ministarstvu finansija RS

 

 

UBBiH                                           

UDRUŽENJE BANAKA BOSNE I HERCEGOVINE

UDRUGA BANAKA BOSNE I HERCEGOVINE

УДРУЖЕЊЕ БАНАКА БОСНE И ХЕРЦЕГОВИНE

BANKS ASSOCIATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

Fra Andjela Zvizdovića br.1/X, objekat A, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: (387 33 ) 296 501,

Fax: (387 33) 296 509; www.ubbih.ba;, ID br: 4200974180000, Ministarstvo pravde BiH br: RU-213/04

Broj:I-40/13

Sarajevo:03.04.2013.god.

 

MINISTARSTVO FINANSIJA RS

N/r Zoran Tegeltija, ministar

 

 

 

Predmet: Pitanja vezana za primjenu Zakona o unutrašnjem

                platnom prometu u RS („Sl.Glasnik RS“ br.52/12)- odgovor traži se

 

 

Poštovani,

 

Pozivamo se na zajednički raspravni sastanak održan 05.03.2012 godine u Banja Luci, na temu primjene Zakona o unutrašnjem platnom prometu u RS i Zakona o unutrašnjem platnom prometu FBiH, koji je u proceduri, kao i na sjednicu Komisije Udruženja banaka BiH za platni promet, od 21.03.2013.godine, kojom prilikom je zaključeno da se od Ministarstva traže jasne i precizne upute kako bi se otklonile brojene dileme u primjeni Zakona o unutrašnjem platnom prometu u RS.

 

Podsjećamo da smo dana 10.03.2012 godine, naš broj I-36/12, dostavili u amandmanskoj formi prijedloge i sugestije na Zakon koji je tada bio u proceduri kao i na aktivno učešće naših predstavnika u Radnoj grupi za izradu zakona iz oblasti unutrašnjeg platnog prometa u RS.

 

Dileme koje smo tada iznijeli, na žalost su aktuelne i danas.

 

U nastavku, dajemo pitanja za koja tražimo precizne i jasne odgovore u cilju otklanjanja dilema u primjeni Zakona o unutrašnjem platnom prometu u RS (Zakon):

 

1.         Koje je mjesto i uloga Jedinstvenog registra transakcionih računa kod Centralne banke BiH sa aspekta glavne baze podataka za implementaciju uvođenja glavnog računa klijenta?

2.         Da li račun klijenta blokiran prijemom SWIFT-a ili prijemom originalnog naloga za prinudnu naplatu za blokadu računa klijenta (u čl.30 stav 1. navedeno je da banka koja vodi glavni račun poslovnog subjekta, naloge za prinudnu naplatu evidentira i raspolaže iz raspoloživih sredstava prema redosljedu prioriteta - nije propisano da se blokada vrši po primljenoj SWIFT poruci MT199)?

3.         Kako postupati sa nalogom prinudne naplate kada klijent nije odredio Banku koja će voditi glavni račun?(da li je potrebno obavijestiti sve Banke kod kojih klijent ima otvoren račun, dostavljenjem MT199, a na osnovu kojih bi sve Banke trebale da uvrste navedeni nalog u evidenciju naloga prinudne naplate?)

 

4.         Kako postupati u slučaju kad banka nije u posjedu originalnog naloga prinudne naplate, a banka koja dostavlja SWIFT MT199 ne vodi glavni račun ili isti nije određen. (Da li uopšte blokirati račun?)

5.         Kako postupati sa primljenim sudskim Rješenjem, kada nije navedena banka koja vodi glavni račun klijenta?  (Da li tada postupamo u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku čl. 171 stav 3. original Rješenja o izvršenju dostavlja slijedećoj banci navedenoj u Rješenju o izvršenju?) Da li se u tom slučaju pridržavati redosljeda računa iz rješenja o izvršenju ili odmah dostaviti rješenje o izvršenju banci kod koje se vodi glavni račun, bez obzira što taj račun nije slijedeći po redoslijedu? Kako postupiti u situaciji kada glavni račun nije uopće naveden na rješenju o izvršenju (prijedlog za izvršenje dostavljen sudu prije stupanja na snagu novog Zakona o unutrašnjem platnom prometu?)

6.         U slučaju kada banka zaprimi sudsko Rješenje koje nema klauzulu pravosnažnosti, i izvrši zapljenu sredstava na namjenski račun, da li založno pravo nad tim sredstvima ima tražilac izvršenje, iako je u međuvremenu zaprimljen nalog prinudne naplate višeg reda prioriteta postupanja?

7.         Kako postupati sa nalozima prinudne naplate koji su zaprimljeni prije donošenja Zakona o UPP-u odnosno da li se Rješenja u banci koja vodi glavni račun , nakon dostavljanja od strane banke koja vodi redovan račun, uvrštavaju u evidenciju naloga prinudne naplate prema datumu prijema kod banke koja vodi glavni račun, ili se uzima u obzir da su navedena rješenja bila evidentirana kod banaka koje vode redovne račune? Pri navedenom treba naročito naglasiti vrijeme "stvarnog" prijema ranijih rješenja/osnova za naplatu. Navedena situacija se dodatno usložnjava ukoliko subjekt nije odredio glavni račun a na ostalim računima banke imaju evidentirane različite osnove za naplatu sa  različitim datumima prijeme osnova za naplatu.

8.         Kako postupati po SWIFT-u Banke koja vodi glavni račun klijenta kada je klijent sa područja FBiH ili Brčko Distrikta a i nalog za prinudnu naplatu je izdan od strane institucija  sa područja FBiH ili Brčko Distrikta. (da li je banka u obavezi evidentirati takve naloge prinudne naplate i kako postupati u obrnutoj situaciji?).

9.         Kako postupati sa računima klijenata koji se i pored obavijesti nisu odredili o vrsti računa koji vode u Banci?

10.       Šta sa starim blokiranim računima kod kojih ID broj nije u skladu sa regulativom?

11.       Član 22.stav 2. tačka a) Zakona , propisano je da nalog za prinudnu naplatu mogu da daju učesnici-povjerioci na osnovu "ugovorenih ovlaštenja". Članom 30. propisani su redovi prioriteta. Vezano za ugovorna ovlaštenja potrebno je pojasniti kako bi ugovorno ovlaštenje koje je dužnik dao povjeriocu funkcioniralo kod banke kod koje je evidentiran račun dužnika? Vezano za redoslijed prioriteta naplate u kojem je redoslijedu prioriteta ugovorno ovlaštenje?

12.       Članom 22. stav 4. Zakona, propisano je da ovlaštene organizacije mogu da daju naloge za plaćanje na teret računa učesnika "na osnovu ugovorenih ovlaštenja dobijenih od učesnika" – Molimo da nam pojasnite primjenu u praksi?

13.       Šta raditi sa mjenicom koje su podnesene na plaćanje prije stupanja na snagu Zakona o unutrašnjem platnom prometu u RS:

  1. a)kad se ustanovi da je po istom osnovu mjenica podnesena na naplatu u više banaka pa banka koja vodi glavni račun dobije dve te mjenice,
  2. b)ako je na mjenici upisan domicijiat, npr. banka A, a glavni račun je u npr. banci B.

14.       Pitanja vezana za zatvaranje računa

  1. c)Banka ne smije zatvoriti glavni račun dokle god na njemu ima evidentirane naloge prinudne naplate , - može li zatvoriti redovan račun koji j eblokiran a nije imao prometa duže od 1 godine s obzirom da se na njemu ne vodi evidencija redosljeda prioriteta? (član 19. Zakona UPP-u)
  2. d)Šta raditi sa računima blokiranim od MFRS - Odjel za sprečavanje pranja novca za čija rješenja o blokadi računa niko nije preuzeo nadležnost? Računi su blokirani više od 10 godina.

15.      Da li je shodno odredbama Zakona koje regulišu prinudnu naplatu   dozvoljena blokada

           računa fizičkih lica  (bilo mjenicom, bilo kakvim drugim instrumentom?)

16.      Kako se tretira račun privrednog društva iz FBiH ili Brčko Distrikta otvoren u RS ili u FBiH kod

           banke sa sjedištem u RS.

17.      Član 28.stav 3., kojim „drugim propisom“ blokirani klijent može vršiti plaćanje?

           Koji subjekt je odgovoran za postupanje mimo ove odredbe, da li je to npr. ustupilac potraživanja,

           ili je prijemnik, ili je povjerilac?

           Da li se pod terminom "drugim propisom" mogu smatrati podzakonski opšti akti Vlade RS?

18.       Ukoliko poslovni subjekt ima blokirane račune u BiH, ali ima otvorene račune na kojim ima sredstva u inostranstvu, da li plaćanja može vršiti sa tih računa?

19.       Da li su sredstva depozita koja su oročena  i založena u korist povjerioca raspoloživa za prinudnu naplatu ( i na koji način) ili su izuzeta od prinudne naplate?

20.       Da li su sredstva limita za prekoračenja po računima izuzeta ili ne od prinudne naplate?

  1. Da li smo u pravu ako kažemo  da postoji kolizija Zakona sa drugim zakonima-Zakon o bankama RS (član 112 stav 7 kojim je propisano da se odluka Agencije za bankarstvo RS iz člana 112 stava 5 tačka 10 tog zakona, izvršava prije svakog drugog naloga za isplatu i prije svakog drugog osnova za naplatu određenog drugim zakonima), Zakon o prinudnoj naplati indirektnih poreza (člana 14 a, kojim je propisano da ograničenja raspolaganja novčanim sredstvima s računa dužnika ne odnose se na transakcije usmjerene na plaćanje obaveza po osnovu indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi.), Zakona o izvršnom postupku RS (kako postupiti kada banka postupi i zaplijeni sredstva po nepravomoćnom rješenju o izvršenju od suda i nakon toga banka dobije rješenje o prinudnoj naplati od Porezne uprave RS-koje rješenje izvršiti?) i Zakona o prekršajima RS.
  2. Da li se po osnovu naloga za prinudnu naplatu iz člana 22. stav 2. mogu blokirati računi fizičkih lica, u skladu sa članom 30. Zakona?
  3. Ukoliko se blokira račun poslovnog sujekta, šta se dešava sa oročenim depozitima na kojima postoji registrovano pravo zaloga? Da li založni povjerilac ima pravo prvenstvene naplate i pod kojim uslovima? Da li će se ugovor o depozitu raskinuti i sredstva prebaciti na glavni račun poslovnog subjekta ili će se založni povjerilac namiriti iz založenih sredstava, pa tek onda proslijediti ostatak sredstava na glavni račun?
  4. Objašnjenje člana 22 stav 2 tačka a). Da li banka može vršiti blokadu računa i prebaciti novac na račun povjerioca na osnovu ugovora zaključenog između dužnika i povjerioca i pod kojim uslovima?
  5. Da li banka može naplatiti svoja potraživanja sa računa pravnog i fizičkog lica na osnovu ovlašćenja datih na osnovu ugovora o kreditu?

26.       Kako postupati kada je klijent odredio kod dvije banke glavni racun (u varijanti kada i nakon kontaktiranja klijenta on ne dostavi obavijest bankama kod koje zeli glavni racun ili kada se ne uspije stupiti u kontakt sa klijentom – sto je cesci slucaj).

Kakav SWIFT slati, ko ce izvrsavati nalog,...?

 

27.       Da li banka, kod koje klijent ima racun za redovno poslovanje, kada primi nalog za prinudnu naplatu, treba slati MT199 banci kod koje klijent ima glavni racun ili samo original nalog uz propratni dopis? Potrebno jasno i precizno uputstvo vezano za postupanje, blokadu, deblokadu i transfere sredstava te moguće situacije kada neka banka u lancu utvrdi formalnu neispravnost, kako za naloge prinudne naplate primljene prije stupanja na snagu Zakona tako i nakon.

 

Pitanja vezana za rad sa mjenicama:

  1. Da li se na bilo koji način predviđen Zakonom može vršiti naplata sa računa fizičkih lica po osnovu mjenice ili drugih naloga za naplatu iz člana 22. stav 2. u skladu sa članom 30. Zakona?
    1. Zakon predvidja mjenicu kao jedan od instrumenata prinudne naplate. Međutim, Zakon ne pravi nikakvu razliku između mjenice koja sadrži klauzulu „bez protesta“ i mjenice koja je ne sadrži. Obzirom na rokove za postupanje u radu sa mjenicama potrebno dati jasne i precizne upute.
    2. Kako postupati sa mjenicama primjenim na naplatu iz inostranstva?
    3. Kako postupati sa mjenicama dobijenim na naplatu prije 3 i više godina? (vezano za pitanje

           broj 14.)

  1. Da li je ispravno da mjenicu koja je domicilirana na jednu banku, izvršava druga banka?(vezano

           za pitanje broj 14.)

  1. Kako evidentirati i procesuirati primljene mjenice radi naplate po prijemu u banku kod koje je redovni ili glavni račun dužnika?

 

Cijenimo da brojnost naših pitanja (nekoliko njih se svjesno preklapaju), koja se direktno odnose na primjenu Zakona o unutrašnjem platnom prometu u RS, govori o potrebi analize i dopune jednog broja odredbi, kako bi se otklonile nedoumice i različita postupanja, a sve u cilju zaštite povjerioca i dužnika a svakako i banke koja po ovim poslovima pruža uslugu i vrši neutralan bankarski posao. Također smatramo potrebnim analizirati sankcije date po ovom Zakonu i njihovu usklađenost sa Zakonom o prekršajima RS.

 

Za detaljnija pojašnjenja stojimo na raspolaganju.

 

S poštovanjem,

                                                                                                                                             Izvršni sekretar

                                                                                                                                                Mijo Mišić

 

Co.

-Centralna banka BiH

-Agencija za osiguranje depozita BiH

-Ministarstvo finansija FBiH

-Agencija za bankarstvo FBiH

-Agencija za bankarstvo RS

-AFIP

-APIF

-Svim bankama

 

 

 

�a ���tyle='mso-fareast-font-family:TimesNewRomanPSMT; mso-ansi-language:BS-LATN-BA'> registar računa u BiH - pored JRR-a koji vodi CBBiH i JRR-a poslovnih subjekata są sjedištem u RS i dodaje da „nije jasno kako otvoriti račune poslovnim subjektima sa sjedištem u Brčko Distriktu”.

Ministru finansija RS Zoranu Tegeltiji Udruženje banaka BiH uputilo je komentare bankarskog sektora za Nacrt zakona o unutrašnjem platnom prometu RS (na 14 strana) „cijeneći da će biti od koristi prilikom kreiranja Prijedloga zakona“. U svojim komentarima UBBiH se, između ostalog, osvrnulo na član 3, stav 1 Nacrta zakona koji glasi: Učesnici u platnom prometu su poslovni subjekti i fizička lica koja, u skladu sa propisima, vrše plaćanja preko računa“. Iz UBBiH pitaju da li fizička lica mogu imati više transakcionih računa za obavljanje platnog prometa u jednoj banci?

Član 11, stav 2 glasi: „Organizacioni dijelovi poslovnih subjekata sa sjedištem u Republici Srpskoj koji posluju u Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH mogu imati otvorene račune organizacionog dijela kod ovlašćenih organizacija sa sjedištem u FBiH i Brčko Distriktu BiH, koje imaju dozvolu Agencije za banarstvo FbiH za obavljanje usluga platnog prometa.

Udruženje banka BiH pitalo je ministra Tegeltiju da li poslovni subjekt koji ima sjedišre u RS, a nema organizacioni dio u FBiH, može otvoriti račun u FBiH ili mora poslovati preko ovlaštenih organizacija u Republici Srpskoj? 

To su neka od brojnih pitanja i sugestija UBBiH entitetskim resornim ministrima finansija Anti Krajini i Zoranu Tegeltiji.

 

Povratak na arhivu