Boško Mekinjić, direktor Komercijalne banke a.d. Banja Luka: Bankarski sektor RS-a i BiH karakteriše velika likvidnost ali i nedovoljan broj kvalitetnih projeka
Odnedavno ste na čelu Komercijalne banke a.d. Banja Luka. Šta je sve prethodilo Vašem dolasku na mjesto direktora i kakve ambicije imate?
- U periodu prije imenovanja na mjesto direktora Komercijalne banke ad Banja Luka bio sam isključivo angažovan u bankarskom sektoru, tj od 2000. godine, kada sam i započeo karijeru u ovoj oblasti poslovanja, prošavši sve nivoe i pozicije koje su prethodile sadašnjoj poziciji direktora banke. Što se tiče Komercijalne banke ad Banja Luka, u njoj sam angažovan od njenog osnivanja 2006. godine i to na pozicijama člana Uprave banke, tj. izvršnog direktora i zamjenika direktora banke. Uzimajući u obzir privredni ambijent i stanje na tržištu, sa posebnim akcentom na bankarsko poslovanje, moram napomenuti da je bila velika obaveza prihvatiti poziciju direktora banke u ovakvim okolnostima, dok je istovremeno postojao i veliki izazov za preuzimanje ove pozicije obzirom na prethodno iskustvo i mogućnost realizacije određenih ideja i afirmacije banke i mene lično. Ambicije banke su vrlo jasne, a to je rast i razvoj banke u narednom periodu, i to u svim segmentima poslovanja, uz značajno povećanje tržišnog učešća, kako na prostoru Republike Srpske, tako i na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Naravno, ovaj rast i razvoj banke podrazumijeva i dalju stabilnost, pouzdanost i sigurnost za sve postojeće i buduće klijente banke, uz dodatno unapređenje svih usluga koje banka nudi u svome poslovanju.
Možete li iznijeti osnovne podatke o Banci , vlasničkoj strukturi, kapitalu, aktivi, kreditnom portfoliju, NPL-u...?
- Banka u ovom momentu raspolaže sa mrežom od 19 organizacionih dijelova na prostoru cijele Bosne i Hrecegovine, sa tendencijom daljeg širenja poslovne mreže u 2017. godini. Pored aktivnih preko 35.000 računa, banka raspolaže i značajnom mrežom bankomata i POS terminala, nudeći pri tome sve ostale usluge elektronskog poslovanja svojim klijentima (platne kartice, Visa/Master, elektronsko bankarstvo za pravna i fizička lica, usluge mobilnog bankarstva i ostale usluge), što pokazuje da banka prati sve trendove modernog bankarstva i usluga za svoje klijente. Što se tiče vlasničke strukture, važno je napomenuti da je Komercijalna banka ad Banja Luka u vlasništvu Komercijalne banke ad Beograd od njenog osnivanja 2006. godine. Osnovni kapital banke iznosi 60.000.000KM dok je ukupna aktiva banke u ovom momentu preko 270.000.000KM. Kreditni portfolio se kreće na nivou oko 165.000.000KM sa tendencijom povećanja u zadnja dva kvartala, što je isti slučaj i sa depozitima pravnih lica i fizičkih koji iznose 182.000.000KM, uz napomenu da banka ima kontinuiran rast štednje građana. Imajući u vidu stanje na bankarskom tržištu, posebno kada se govori o rizičnim plasmanima i načinima njihovog rješavanja, možemo reći da je nivo rizičnih plasmana u našoj banci ispod nivoa prosjeka bankarskog sektora, posebno imajući u vidu značajan iznos naplaćenih rizičnih plasmana u drugoj polovini ove godine. Svi ostali parametri poslovanja banke kreću se u skladu sa regulatornim i interno propisanim limitima poslovanja.
Na koji način planirate povećati svoje kreditne plasmane i da li svoju banku vidite u većim investicijskim projektima u RS i BiH?
- Uzimajući u obzir pozitivne trendove iz zadnjeg kvartala ove godine, mogu reći da sam optimista po pitanju povećanja aktivnosti banke, posebno u dijelu kreditnih plasmana. Značajno je reći da je banka pored investiranja u hartije od vrijednosti, uspjela da značajan dio sredstava plasira i segmentu malih i srednjih preduzeća, čime je uspostavljenja adekvatna struktura kreditnog portfolija banke. Pored ovoga, značajno je istaći da je banka već učestvovala u određenim investicionim projektima, sa posebnim akcentom na infrastrukturne projekte kako na nivou Republike Srpske, tako i na nivou cijele Bosne i Hercegovine. Značajan dio aktivnosti banke biće usmjeren na finansiranje putne infrastruktere, projekte u oblasti elektroenergetskog sektora i finansiranje određenih projekata lokalnih zajednica. Moram napomenuti da će pored ovoga, banka posebnu pažnju posvetiti i segmentu poslovanja sa stanovništvom tj. finansiranju stambene izgradnje kroz projektno finansiranje i stambene kredite, i finansiranje stanovništva kroz gotovinske kredite putem novih bankarskih proizvoda.
Kako ocjenjujte aktuelni trenutak u bankarsko-finansijskom sektoru RS i BiH?
- Trenutnu situaciju u bankarskom sektoru Republike Srpske i Bosne i Hercegovine karakteriše velika likvidnost bankarskog sektora, sa jedne strane, i nedovoljan broj kvalitetnih projekta koji bi bili finansirani, sa druge strane, što je dovelo do situacije da rast kreditne aktivnosti na nivou bankarskog sektora u prvih devet mjeseci 2016. godine iznosi samo 1% u odnosu na prethodnu godinu. Možda je bitno napomenuti da ima određenih naznaka oživljavanja privredne aktivnosti tj. projekata u oblasti infrastukture i energentike, a posebno je značajno oživljavanje stanogradnje, čime bi mogao biti uposlen veći dio likvidnih sredstava banaka, imajući u vidu i činjenicu da banke plaćaju negativnu kamatnu stopu na sredstva koja drže iznad obavezne rezerve kod Centralne banke Bosne i Hercegovine. Još jedna od aktuelnosti koja karakteriše bankarski sektor Bosne i Hercegovine jeste i porast nivoa nekvalitetnih kredita tokom 2016.godine, kao i traženje modela i načina njihovog sistemskog rješavanja.
Pored ovih aktuelnosti, bitno je napomenuti da je u proceduri i usvajanje novog zakona o bankama, što će svakako donijeti značajne novine u funkcionisanju banaka i bankarskog sektora Bosne i Hercegovine.
Kako ocjenjujete nove zakone o bankama?
- Kao član radne grupe za izradu novog zakona o bankama Republike Srpske, mogu reći da sam zajedno sa kolegama iz drugih banaka aktivno učestvovao u izradi ovog zakona ispred bankarskog sektora, s obzirom da su u izradi zakona učestvovali i predstavnici Ministarstva finansija Republike Srpske i Agencije za bankarstvo Republike Srpske. Moram priznati da smo kao predstavnici bankarskog sektora, dali veliki broj komentara na predloženi zakon u samom procesu izrade zakona, kao i na činjenicu da je određeni dio tih komentara uvažen i implementiran u nacrt zakona, dok neki od komentara nisu uvaženi. Mogu napomenuti samo najbitnije segmente gdje je dat najveći dio komentara a odnose se na: upravljanje i rukovođenje bankom, nadležnosti nadzornog odbora i skupštine banke, kapitalni zahtjevi, maksimalne izloženosti prema jednom licu ili grupi povezalnih lica, otkup potraživanja itd. Primjena novog zakona o bankama će svakako pojačati ulogu nadležnih agencija za bankarstvo, kao i ulogu i odgovornost organa rukovođenja i upravljanja bankom.
Recite nam nešto o svojoj dosadašnjoj karijeri?
- Nakon završenih osnovnih studija na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci, karijeru sam započeo u Razvojnoj banci ad Banja Luka na poslovima stručnog saradnika za kreditne plasmane, a potom na brokerskim poslovima u odjeljenju za poslovanje sa hartijama od vrijednosti. Procesom uvođenja platnih kartica i elektronskog poslovanja u bankama, preuzimam rukovođenje službom platnih kartica. Poslije ovoga prelazim na poslove direktora filijale Zepter banke ad Banja Luka, a kasnije i poslove direktora glavne filijale Banja Luka Nove Banjalučke banke-HVB Group. Osnivanjem Komercijalne banke, 2006. godine prelazim na poslove člana Uprave banke, a od 01.08.2016. godine preuzimam poziciju direktora banke.
Pored aktivnosti u bankarskom sektoru, obrazovno usavršavanje sam nastavio i na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci, na kojem sam magistrirao i trenutno sam u završnoj fazi odbrane doktorskog rada na temu bankarskog poslovanja, precizije rečeno, upravljanja kreditnim rizikom, ulogama internog sistema kreditnog rejtinga i načinima rješavanja problematičnih kredita u bankama.