Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH: Potencijali banaka su puno veći od efekata koje daju
Banke su u posljednjih nekoliko godina puno toga napravile na smanjenju troškova poslovanja i unapređenju poslovnih modela • Za trajnije poboljšanje stanja nisu dovoljni potezi samo bankarskog sektora a mi smo jedinstven primjer društva u kojem se mjere, umjesto sa državnog, nastoje poduzimati sa razine entiteta i županija
Razgovarao: Zlatko VUKMIROVIĆ
Poštovani gospodine Kutle, nedavno su objelodanjeni izvještaji nezavisnih revizora o poslovanju banaka u 2019. godini. Ponovo su vrlo dobri. Imate li predstavu o tome koliko su banke pogođene krizom Covid-19 i kakvu godinu one mogu očekivati?
– Prošlu 2019. godinu banke u BiH su izuzetno uspješno završile. Još prije pojave koronavirusa sam upozoravao da je to godina u kojoj će banke ostvariti najbolji rezultat, ali, isto tako, i posljednja godina u kojoj će se crpiti profitabilnost na takav način. Banke su u posljednjih nekoliko godina ostvarivale sve veću profitabilnast radeći/koristeći efekte unapređenja poslovne aktivnosti s jedne, i smanjenja pasivne kamate s druge strane.
Naime, banke su u posljednjih nekoliko godina puno toga napravile na smanjenju troškova poslovanja i unapređenju poslovnih modela. Kao rezultat tog procesa je i povećanje kapitaliziranosti, kao i profitabilnosti banaka. Drugi razlog povećanja profitabilnosti je činjenica da su kamate na depozite-trošak banke na povijesno niskoj razini te su banke neto kamatni prihod ostvarivale više tim smanjenjem nego rastom kamatnog prihoda.
Takvom načinu rasta profitabilnosti pomalo dolazi kraj. Banke u kratkom periodu neće moći optimizirati troškove bez da rade tkz. cost cating kao dugoročni problem, sa jedne strane, a i rast neto kamatnog prihoda iz smanjenja troškova depozita se iscrpio.
Nevezano za Covid-19, banke moraju raditi dugoročnu strategiju poslovanja budućnosti. Budućnosti koju danas treba početi ostvarivati a ne čekati sutra. Temeljni zadatak banaka je dugoročno ostvarenje zacrtane misije/razloga poslovanja prateći zacrtanu i planiranu viziju.
Efekti Covida-19 se mogu samo nagađati a nikako pravilno predvidjeti iz jednostavnog razloga što nitko ne može znati koliko će još trajati, kako će se često pojavljivati i kakve će zdravstvene efekte proizvesti. Tek kad budemo kontrolirali te zdravstvene probleme moći ćemo jasnije definirati i pripremati ekonomske efekte.
Jasno je da će ne samo banke nego i svi gospodarski subjekti morati mijenjati/prilagođavati načine rada datim okolnostima. Već danas je jasno da će ova pandemija izazvati dugoročne ekonomske probleme. Kakvi krajnji efekti i brzina oporavka će biti ovisi o puno faktora. Prvi, najvažniji je savladavanje zdravstvenog efekta pandemije. Drugi nepoznati element je brzina oporavka okruženja, posebno EU, jer naše gospodarstvo nije samostalan otok u oceanu. Treći bitan element u kojem stanju će biti naša ekonomija te kako i kojim dodatnim resursima je pokrenuti. Četvrti bitan i u isto vrijeme najneizvjesniji element je politička situacija, nesigurnost u BiH koja će još dugo ostati i voditi zemlju u siromaštvo.
Cijeli intervju može pogledati na linku