Bankarstvo u BiH kao dio makroekonomske-političke realnosti, strategija razvoja i izazovi u budućnosti
Na Simpozijumu koji je održan u Banjaluci, u četvrtak 17.6.2021. godine u panel diskusiji na temu FISKALNA I MONETARNA POLITIKA I BANKARSTVO KAO FAKTORI DINAMIZIRANJA EKONOMIJE učestvovao je i direktor Udruženja banaka BiH, Berislav Kutle.
Moderator panela je bio prof. Dr. Mirko Puljić, Rektor Sveučilišta Vitez, a učesnici
- Mr Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH
- Mr Radovan Bajić, NLB Banka, Banja Luka, član UO UBBiH
- Prof. dr. Nikola Fabris, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Crnoj Gori (LINK)
- Jasna Zrilić, Nova Banka, Banja Luka
- Prof. dr. Jelena Polašević, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci
- Prof. dr Milan Lakićević, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Crnoj Gori
Izlaganje direktora Udruženja banaka BiH, Berislava Kutle:
Bankarstvo u BiH kao dio makroekonomske-političke realnosti, strategija razvoja i izazovi u budućnosti
Bankarski sustav se, kao Feniks, počeo razvijati iz pepela početkom stvaranja države BiH početkom devedesetih godina prošlog stiljeća.
U početnim godinama razvoja neregulirana, nerazvijena država gotovo bez zakona u primjeni je išla na ruku razvoju banaka. Bankarski sektor u to doba imao je samo naziv BANKA na ulazu i ništa više što je sličilo na banku. Banke su nicale kao gljive poslije kiše i kroz prvih desetak godina rasle-razvijale se ili jednostavno propadale. U međuvremenu se razvijala i džavna regulativa koja je skupa sa implementiranjem pravila-organizacije kao i znanja od inozemnog bankarstva pomogla ubrzanom razvoju bankarskog tržišta. Bankarski sektor se i dalje nastavio razvijati-ubrzano usklađivati sa regulativom EU tako da smo u tom sektoru na nivou zakona, regulative, potencijala banaka na europskom nivou. Nažalost razvoj države-njene regulative sve više zaostaje-ne prati potrebe razvoja bankarstva tako da je postao kočnica razvoja istog. Sve ono što je potrebno regulirati sa te razine postaje“ naučna fantastika“. Jasno je da ovdje nije riječ o bankarstvu, zbog njega samog, nego i kočnici razvoja gospodarstva-stanovništva koje treba funkcionalne institucije.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE