Adnan Bogunić, direktor Privredne banke d.d. Sarajevo: - KONKURENCIJA NA BANKARSKOM TRŽIŠTU BIH NIKAD NIJE BILA JAČA
-
Predstavljamo: Adnan Bogunić, direktor Privredne banke d.d. Sarajevo
KONKURENCIJA NA BANKARSKOM TRŽIŠTU BIH NIKAD NIJE BILA JAČA
- Upravljanje i razvoj komercijalnih aktivnosti Privredne banke Sarajevo će biti predmetom posebne pažnje novog menadžmenta i našeg tima. Brojne inovacije i strukturalne promjene koje će biti implementirane u različitim segmentima tržišnih operacija bi trebale rezultirati unapređenjem sposobnosti banke da odgovori svim izazovima tržišta. Siguran sam da će naša razgranata mreža poslovnih jedinica omogućiti banci da lakše i brže nađe put do klijenata.
Molim Vas da nam kažete nešto o svojoj dosadašnjoj karijeri?
- Sami počeci moje radne karijere su bili obilježeni pronalaženjem odgovarajuće oblasti poslovanja u kojoj bih najbolje mogao artikulisati moja interesovanja i ambicije. Da bih to ostvario nastojao sam da se istovremeno angažujem u nekoliko različitih oblasti kako u poslovnoj, tako i u akademskoj sferi. Nakon završetka fakulteta i obavljanja nekoliko kratkoročnih angažmana u određenim privatnim kompanijama i bankama, dobio sam poziv da počnem sa radom u uglednoj internacionalnoj revizorskoj kući PricewaterhouseCoopers. To iskustvo i znanje kojeg sam stekao mi je bilo izuzetno dragocjeno. Naime, poslovi i zadaci koje sam obavljao, a koji između ostalog obuhvataju: ispitivanje i analizu finansijskih izvještaja vodećih internacionalnih i bh. kompanija, kontrolu poštivanja finansijskih procedura i politika, evaluaciju internih kontrola, sistema upravljanja finansijama, itd. su aktivnosti koje su za mladog čovjeka koji je na početku karijere veoma izazovne i iz kojih može jako puno naučiti u kratkom roku. Nakon toga sam prešao u Hypo banku. To je bio potpuno novi izazov, koji je zahtijevao mnogo učenja, rada i strpljenja. U Hypo banci sam prešao put od savjetnika za klijente, voditelja pododjela, voditelja tima do direktora sektora na nivou Hypo BiH. U jednom periodu sam preuzeo i zadatak rukovodioca posebnog interventnog tima koji je imao zadatak da spriječi nastanak novih problematičnih kredita i ponosan sam na činjenicu da je naš tim u vrlo kratkom periodu uspio ostvariti misiju zbog koje je formiran. U cijelom periodu rada u Hypo banci bio sam dio jedne veoma uspješne i dinamične ekipe, koja je imala intenzivnu međunarodnu poslovnu komunikaciju i koja je ostvarivala jako dobre rezultate, a sasvim sigurno nikada neću zaboraviti moje drage kolege i prijatelje iz Hypo banke od kojih sam jako puno naučio. Na poziv Nadzornog odbora Privredne banke Sarajevo sa zadovoljstvom sam prihvatio kandidaturu za poziciju direktora banke i u oktobru 2013. godine imenovan sam na tu funkciju koju i danas obavljam. Paralelno sa aktivnostima u finansijskom sektoru, nešto više od sedam godina obavljao sam i poslove asistenta na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu na predmetima Mikroekonomija i Menadžerska ekonomija, te u jednom periodu i Poslovne finansije. Rado se sjetim i određenih povremenih angažmana koje sam obavljao još u periodu studija, počev od učešća u omladinskim projektima, izradi određenih studija i analiza, pa sve do angažmana u sklopu Programa demokratskog liderstva pri Vijeću Evrope, stažiranja u Komisiji za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamenta BiH, itd. U karijeri sam zaista imao sreće da su okolnosti uvijek bile takve da su mi se vremenom otvarale mogućnosti za obavljanje kompleksnijih i odgovornijih radnih zadataka i za usvajanje novih znanja, što je za mene uvijek predstavljalo dodatnu motivaciju.
Koji su bili motivi koji su Vas ponukali da prihvatite mjesto čelnika jedne nekada velike, a danas, u bh. okvirima, ipak male banke?
- Na moju veliku zainteresovanost da postanem direktor Privredne banke Sarajevo presudan uticaj imala su tri momenta. Prvi je taj da sam na taj način dobio priliku da vodim jednu banku u kojoj je neophodno sprovesti sveobuhvatni reinženjering poslovanja kako bi se ona prilagodila savremenim trendovima u bankarstvu i bila u mogućnosti da uspješno odgovori izazovima koji pred njom stoje. Na taj način, odlučujući uticaj koji imam na njeno profiliranje prema klijentima, regulatoru i drugim interesno-uticajnim grupama, kao i na oblikovanje unutrašnje poslovne kulture za mene predstavlja veliki izazov, ali i satisfakciju. Takve prilike su u životu veoma rijetke. Drugi momenat je potpuno drugačija poslovna filozofija jedne domaće banke kakva je Privredna banka Sarajevo u odnosu na inostrane banke. Ta poslovna filozofija počiva na pretpostavci elastičnosti Banke u njenim relacijama prema specifičnostima lokalnog tržišta iz čega izvire njeno istinsko prepoznavanje i potpuno razumijevanje potreba i zahtjeva klijenta, kao i kvalitetna i brza reakcija u cilju zadovoljavanja tih potreba. Smatram da zadovoljstvo klijenta u velikoj mjeri ovisi o shvatanju i pravilnoj primjeni prethodne zakonitosti od strane banke, a u konačnici i sam njen poslovni uspjeh kao posljedica ovakvog pristupa sigurno neće izostati. Konačno, treći motiv, koji je podjednako važan kao i prethodna dva, sastoji se u mojoj ambiciji da prvenstveno mladim ljudima pokažem da je u ovom našem društvu koje je opterećeno brojnim aferama, nepravdom, nejednakim mogućnostima i drugim problemima moguće ostvariti ambicije ukoliko ste dovoljno vrijedni i uporni. U Upravi Privredne banke zajedno sa mnom su još dvojica kolega koji su takođe mojih godina. Ja ih izuzetno cijenim kao vrhunske profesionalce i ljude pune kreativne energije. Zahvaljujući našem zajedničkom, progresivnom pristupu uvjeren sam da Privrednu banku Sarajevo vodimo putem njenog jačanja i učvršćivanja pozicije na tržištu kao stabilnog i pouzdanog partnera naših građana i privrede.
Koji su najveći izazovi koje očekujete u novom poslu?
- Faktori i uticaji koji su prisutni u ekonomskom i poslovnom okruženju su od fundamentalnog značaja za odvijanje poslovne aktivnosti svake banke. Posmatrajući referentne ekonomske indikatore i njihova kretanja u proteklim godinama, možemo primijetiti blagi oporavak u segmentu industrijske proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene, međutim imajući u vidu ozbiljne poremećaje na tržištu rada, slabljenje kupovne moći stanovništva, negativne trendove u prikupljanju javnih prihoda i privlačenju stranih direktnih investicija, te naglašenu političku nestabilnost, rastuću korupciju i zastoj u procesu pristupanja Evropskoj uniji, može se dati ocjena da je Bosna i Hercegovina u vrlo kompleksnoj i ozbiljnoj krizi. Ovakav negativan razvoj situacije proizvodi nepovoljan ambijent koji se direktno reflektira i na uslove realizacije planiranih aktivnosti banke, što će zasigurno predstavljati dodatni izazov Privrednoj banci Sarajevo u ostvarivanju zacrtanih ciljeva. Stoga je ključni faktor efikasnosti i profitabilnosti banke, s jedne strane, kvalitet poslovne politike koju vodi menadžment banke, kao i kvalitet i učinkovitost uspostavljenih sistema upravljanja rizicima, te, s druge strane, podrška vlasnika kapitala u cilju održavanja adekvatnog nivoa kapitala koji treba da omogući apsorpciju postojećih i novih rizika kojima se Banka izlaže u svom redovnom poslovanju.
Koliko komercijalne banke mogu potaknuti eventualni brži razvoj realnog sektora i da li je njihov potencijal dovoljno iskorišten?
- Mislim da kreditni potencijal banaka nije dovoljno iskorišten. Trenutno je na sceni prilično visoka likvidnost bankarskog sektora koja je posljedica usporene kreditne aktivnosti. Kreditna aktivnost je usporena s obzirom da u praksi zaista nema dovoljno kvalitetnih kreditnih zahtjeva, ali isto tako klijenti se sa velikom rezervom odlučuju na novo zaduženje, a uz to oni koji donesu takvu odluku bivaju podvrgnuti zahtjevnim procedurama odobrenja kredita u bankama. Da bi održale profitabilnost, banke pribjegavaju sniženju kamatnih stopa na depozite, a zbog nerazvijenosti finansijskog tržišta i generalno teške ekonomske situacije u kojoj se nalazimo, štednja novca u bankama se još uvijek čini kao najbolji oblik investiranja. Razlozi zbog kojih se nalazimo u ovakvom konzervativnom stanju su primarno posljedica globalne ekonomske krize praćene svim specifičnostima naše lokalne problematike koja je dovela do transformacije kupca koji često vrši kupovine vođene ponekad iracionalnim razlozima, kao što su lojalnost robnoj marki, luksuz, itd., tj. kupca koji ima veći apetit za rizikom, u kupca koji je gotovo potpuno averzivan na kredit i rizik uopšte i samim tim vrlo restriktivan prema potrošnji sa prethodnim karakteristikama, odnosno, racionalan i orijentisan na najbolji balans vrijednosti i korisnosti. Ovakvo ponašanje je trenutno veoma zastupljeno i sasvim sigurno da će još dugo vremena biti prisutno ne samo kod nas nego i uopšte i samim tim predstavljati izazov kako za banke u pronalaženju proizvoda i usluge koji će u datim uslovima i datom trenutku moći najbolje zadovoljiti potrebe klijenta. Područje u kojem bi banke mogle unaprijediti svoj način rada i ono čemu će Privredna banka sigurno posvetiti posebnu pažnju bi se moglo sastojati u jačanju aktivnijeg pristupa prema klijentu u smislu razvijanja dvosmjernog kanala komunkacije koji treba da osigura iznalaženje najboljeg načina da se klijentu pruži adekvatan bankarski i finansijski savjet, odnosno stručna pomoć u slučaju ne samo potrebe za novim zaduženjem, nego i kada su u pitanju njegovi postojeći kreditni, finansijski ili investicioni poduhvati.
Kako vidite konkurenciju i šta planirate učiniti da joj parirate na tržištu?
- Konkurencija na bankarskom tržištu Bosne i Hercegovine nikad nije bila jača. Ono po čemu će se ponuda Privredne banke sasvim sigurno izdvajati od drugih banaka proizlazi iz činjenice da mi pokušavamo da sagledamo koje su potrebe naših potencijalnih klijenata i da im onda na bazi sagledavanja tih potreba ponudimo odgovarajuće proizvode. Naime, uvjereni smo da opredjeljenje da li će se građanin ili kompanija odlučiti da li da uspostavi poslovni odnos sa nekom bankom zavisi prvenstveno od kvaliteta i inovativnosti proizvoda banke, kao i od kvaliteta usluge koju dobija. Sposobnost banke da svom klijentu pruži pravovremenu i potpunu uslugu, da mu svojim odnosom u svakom momentu dokazuje da uvažava njegov poslovni i personalni integritet i da brzo reaguje na njegove zahtjeve sasvim sigurno može doprinijeti poboljšanju tržišne pozicije banke. Iskreno želimo da pronađemo individualni put do svakog klijenta, želimo da ga lično upoznamo, želimo da ga saslušamo i da mu ponudimo moguća rješenja. Upravljanje i razvoj komercijalnih aktivnosti Privredne banke Sarajevo će biti predmetom posebne pažnje novog menadžmenta i našeg tima. Brojne inovacije i strukturalne promjene koje će biti implementirane u različitim segmentima tržišnih operacija bi trebale rezultirati unapređenjem sposobnosti banke da odgovori svim izazovima tržišta. Siguran sam da će naša razgranata mreža poslovnih jedinica omogućiti banci da lakše i brže nađe put do klijenata.
Da li u BiH ima dovoljno kvalitetnog mladog kadra koji bi mogao uspješno preuzeti rukovođenje banaka?
- Svakako da ima. Ako pogledate strukturu aktuelnih uprava banaka u BiH primijetićete značajnu zastupljenost kadrova mlađe životne dobi što nesumnjivo potvrđuje činjenicu da Bosna i Hercegovina ima sposobne, obrazovane i inteligentne ljude koji su u stanju da se nose sa svim izazovima kako menadžerske funkcije, tako i aktuelnog turbulentnog okruženja u kojem živimo i radimo. Vjerujem da ova činjenica može poslužiti i kao poruka svim novim mladim generacijama čije vrijeme tek dolazi da nikada ne smiju odustajati od svojih ciljeva bez obzira na sve probleme i prepreke s kojima se svakodnevno suočavaju jer ih jedino upornost, znanje i maksimalni trud mogu dovesti do konačnog cilja. Moram spomenuti da sam u radu sa studentima Ekonomskog fakulteta u Sarajevu imao priliku da se lično uvjerim u nevjerovatnu eskalaciju inovativnosti i kreativnosti mladih ljudi kada se pred njih postavi jasan i konkretan izazov. Ovo iskustvo mi daje uvjerenje da u Bosni i Hercegovini zaista imamo ogroman potencijal da napravimo korjenite pozitivne promjene u našem društvu općenito. Međutim, čini mi se da referentne instance našeg društva veći primat daju određenim partikularnim motivima, individualnim interesima i negativnim pojavama u odnosu na brojne uspješne priče i pozitivne događaje koji su itekako prisutni u našem društvu što, nažalost, sve više vodi potiskivanju osjećaja patriotizma, motivacije i odgovornosti prema društvu, zajednici i na kraju samima sebi. Ali, to ne trebamo dozvoliti. Da bi se potencijal mladih ljudi došao do izražaja i kapitalizirao u funkciji stvaranja kvaliteta i nove vrijednosti, smatram da je vrlo važno da nosioci relevantnih društvenih funkcija, ali i poslodavci generalno, daju priliku što većem broju mladih ljudi da se pokažu i dokažu u svim kategorijama kako izvršnih, tako i rukovodnih poslova i to na način da im daju konkretne zadatke i postave velika očekivanja. Siguran sam da će u konačnici rezultat biti više nego dobar.
-