Da u ovoj našoj krasnoj zemlji imamo više izraslih lidera na pravim pozicijama, život bi nam bio puno bolji

Da u ovoj našoj krasnoj zemlji imamo više izraslih lidera na pravim pozicijama, život bi nam bio puno bolji

INTERVJU Berislav Kutle, izvršni sekretar Udruženja/Udruge banaka BiH

- Nažalost, imamo previše leadership pozicija na kojima ne sjede istinski lideri. Još uvijek nemamo posloženu pravu infrastrukturu gotovo ni u jednom segmentu. I, jasno, to stvara velike probleme u životu i poslovanju. S druge strane, ako smo bili i jesmo u stanju raditi u ovakvom okruženju, svaka promjena može biti samo nabolje, kazao je, između ostalog, u intervjuu za magazin Banke u BiH izvršni sekretar Udruženja/ Udruge banaka (UBBiH) Berislav Kutle.

Prema njegovim riječima, imamo previše rukovodnih mjesta na kojima sjede ljudi za koje se pretpostavlja da su lideri, a, nažalost, nisu. Lideri se, smatra Kutle, ne rađaju i oni se ne biraju po podobnostima. Lideri se, naprosto, stvaraju. Jasno, dodaje naš sagovornik, za takvo nešto je potrebna struka i vrijeme, takvi lideri okupljaju oko sebe i kreiraju nove lidere, a ne sljedbenike.

- Unutar BiH još uvijek nije stvoren ni pravni, ni politički ambijent koji bi omogućio iskazivanje stvarne kreatorske moći ljudi u ovoj državi. Ako gledamo u budućnost, moramo se ponašati kao optimisti. Zašto? Neosporno je da je BiH ostvarila dobre rezultate u proteklih desetak godina. Ako smo to uspjeli u ovakvom ambijentu i sa posljedicama svjetske krize, šta ćemo tek učiniti kad promijenimo uvjete rada, rekao je Berislav Kutle.

Šta je 2016. donijela bankarskom sektoru u BiH?

- Prošla godina je bila jedna od najizazovnijih godina, ne samo za bankarski sektor nego i inače. Globalno gledajući, od SAD-a pa do Europske unije, u prošloj godini su rađeni razni “eksperimenti” nastojeći poboljšati ekonomsku situaciju i stvoriti preduvjete za brzi i stabilniji rast. U takvim odnosima, mi u BiH smo bili više objekti nego subjekti svjetskih kretanja. Kao takvi, trebali smo prepoznati i prilagoditi se svjetskim trendovima na najbolji mogući način. Koliko smo u tome uspjeli, prosudimo sami. Jasno je da su ti pokušaji u svijetu samo djelomično (ili nikako) uspjeli, pa tako i kod nas.

U takvim okolnistima se morao i čitav bankarski sektor prilagođavati i mijenjati. Promjene je bilo lakše raditi u bankarskom sektoru nego unutar same BiH, jer je najveći dio banaka koje posluju u BiH praktično dio EU. Banke su tijekom cijele prošle godine radile na svom preustroju, reorganizaciji, optimiziranju troškova, kao i kreiranju novih prihodovnih mogućnosti. Koristeći sva ta poboljšanja, banke su uspjele anulirati negativne efekte (barem u nekoj mjeri) globalnih i događanja u zemlji.

Kvaliteta bankarskog sustava u 2016. je zasigurno bila na većoj razini nego godinu ranije. Promatrajući kroz ostvarenja u 2016., moramo biti svjesni da će banke morati uložiti dodatne napore i sposobnosti kako bi iskreirale mogućnosti za nastavak pozitivnog trenda i u ovoj godini. Treba biti svjestan činjenice da će banke imati mali manevarski prostor u kreiranju kamatnog prihoda i da će se trebati više okrenuti kreiranju nekamatnog prihoda.

Nekvalitetni krediti

Bankarski sektor suočio se s problemom nekvalitetnih kredita. Kakva je sada situacija u tom segmentu i na koji način rješavati taj problem?

- Nekvalitetni krediti u bankarskom sektoru su posljedica a ne uzrok stanja u bankama. Potrebno je napomenuti da nije moguće poslovati, a da se ne kreiraju neprihodujući krediti, kao što nije moguće ostvarivati kontinuiran uspjeh bez padova. Samo ti padovi ne smiju biti kobni, kao što ni neprihodujući krediti ne smiju preći granični postotak u odnosu na prihodujuće. Poznato je da se nijedna stvar (događaj) u svijetu ne dešava naglo, odjednom. To nam se čini samo ako kasno počnemo promatrati promjene. Zahvaljujući dobroj organizaciji, kadrovskoj strukturi uposlenih, bankarski sektor može na vrijeme uočiti promjene i njima se prilagoditi sa minimalnim negativnim efektima.

Ne treba zaboraviti da je bankarstvo samo dio unutar poslovanja Bosne i Hercegovine, kao i to da je u velikoj mjeri ovisno o uvjetima poslovanja u okruženju. Poboljšanje uvjeta u EU, koje je za očekivati, kao pozitivne promjene unutar BiH moraju se reflektirati i na ukupno gospodarstvo unutar države.

Banke moraju, prije ostalih, voditi računa o svim promjenama i mogućim posljedicama tih promjena, jer u najvećem postotku rade sa tuđim izvorima, a time imaju i puno veću odgovornost. Za očekivati je blago poboljšanje u odnosu između neprihodujućih i prihodujućih kredita u narednom periodu dodatnom intervencijom banaka, kao i poboljšanjem globalnog ambijenta poslovanja.

Šta je s kreditiranjem privrede, bankama se često zamjera da ne podržavaju dovoljno bh. privredu?

- Postoje dosta velika nerazumijevanja, da ne kažem neslaganja oko toga da li banke dovoljno podupiru - kreditiraju privredu. Potrebno bi bilo ponovo pojasniti neke činjenice. Bankama je u interesu maksimalno pomagati privredu, privredni rast, jer bez toga nema ni budućnosti banaka.

Pomagati na način koji je ekonomski održiv i za privredni subjekt, kao i za sigurnost plasmana banke. Previše se uvuklo populizma na ovu temu posljednjih desetak godina. U javnosti se dobio dojam kako banke neće da podrže privredu i da više preferiraju stanovništvo i javni sektor.

Činjenica je da banke u BiH imaju dovoljno snage podržati i jedne i druge, jasno po istim trzišnim i sigurnosnim kriterijima. Tu nastaje problem. Činjenica je, a ne floskula, da ne postoji dovoljno dobrih projekata u BiH i zbog toga ne samo privreda, nego i banke imaju problema. Banke jer ne mogu plasirati dovoljno sredstava kako bi uposlili izvore sredstava, a privreda jer se na takav način i ne može razvijati unatoč suprotnom razmišljanju. Potrebno je sustavno, strategijski raditi na poboljšanju uvjeta poslovanja unutar BiH kako bi u narednih nekoliko godina taj trend pokrenuli na bolje.

Jasno je da to ovisi, s jedne strane, od bankama i privrednika, ali više od stvaranja globalnog ambijenta za razvoj, gdje su ovi prvi objekt, a ne subjekt. To je dugoračan proces koji ne ovisi samo o nama, koji će trajati, ali se neće dogoditi sam od sebe. Potrebno će biti puno mudrosti rada i odricanja kako bismo imali ne samo svjetlo na kraju tunela, nego kako bismo prošli kroz tunel.

Kakvo kretanje kamatnih stopa očekujtete u ovoj godini?

- Mišljenja sam da se u BiH, bar u javnosti, previše pažnje poklanja kamatnim stopama, a ne glavnici kredita. Krucijalna stvar je kako kvalitetno ulažemo glavnicu kao generator razvoja i vraćanja kredita, a ne kamatu.

Kamata je tržišna kategorija i kao takva omogućuje jednake uvjete poslovanja svima. Kvaliteta uloga glavnice kojom kreiramo ili upropaštavamo budući prihod stvara pravu razliku.

Generalno gledano, kamate na kredite su na zadovoljavajućem nivou unutar BiH. Jasno je da njihova veličina ovisi o globalnim kretanjima kao i ekonomsko političkoj sigurnosti unutar same BiH.

Za očekivati je da će te kamate u ovoj godini neznatno padati, ali treba biti svjestan da taj pad neće donijeti povećani razvoj, kao što nije donio u cijeloj EU. Kamatne stope u EU su na povijesno niskoj razini, upumpava se ogromna količina novca u sustav, pa nema ni povećane inflacije, kao ni privrednog rasta. Očito je krajnje vrijeme kreiranja nove drugačije strategije upravljanja valutom.

Povjerenje u banke

Da li građani BiH i dalje imaju povjerenje u komercijalne banke, odnosno kakva je situacija sa štednjom?

- Bankarski sektor, od svog osnutka unutar neovisne BiH, je napravio najveći pozitivni pomak. Stvorio se respektabilan bankarski sektor sposoban odgovoriti na sve izazove ovih turbulentnih vremena. Činjenica je da je prošao kroz mnoge faze razvoja kao i da sve nije išlo tako glatko. Jasno je da taj sektor, prije nego bilo koji drugi, može i mora uočiti sve probleme kao i mogućnosti rasta i razvoja, ne zbog sebe samog, nego svih građana, što mu je i misija. Prošao je dovoljno velik period kako bi se građani uvjerili u njegovu stabilnost i sigurnu budućnost poslovanja sa bankarskim sektorom. Očekivati je da će se taj trend nastaviti.

Koliko je politička situacija u našoj zemlji smetnja za poslovanje bankarskog sektora i uopće za zamah investicija?

- Svima nam je dovoljno jasno u kakvoj državi živimo. Jasno je i to da ta situacija ima veliki negativni utjecaj na rast i razvoj, kako građana unutar države tako i na mogućnosti inozemnih ulaganja. Sva filozofija ulaganja je sigurnost i profitabilnost, sve ostalo su floskule -opravdanja, da ne kažem laganja samom sebi. Na svima nama je pomoći da se iskreira takvo okruženje u kojem će to biti moguće.

Čemu se bankarski sektor može nadati u ovoj godini. Jeste li optimista, odnosno hoće li ova godina biti bolja od prethodne za građane BiH, privredu, pa i bankarsku zajednicu?

- Bankarsku sektor nije odvojeni otok sam za sebe. On je ovisan o svim drugim kretanjima u zemlji i inozemstvu. Realno je očekivati da će se bankarski sektor nastojati pripremiti za novonastalu situaciju i koliko u tome uspije, toliko će biti i bolji. Očekivati je i da će mu neke pozitivne promjene ići u prilog. Koliko će nama, kao građanima, biti bolje ili gore gotovo isključivo ovisi o nama samima. Ovisi o tome koliko budemo ulagali u sebe u narednom periodu u svoje znanje, mogućnosti kojima ćemo moći koristiti promjene koje nas očekuju. Nerealno je očekivati da će nam netko pokloniti taj boljitak kao i da on može doći sam po sebi. Potreban će biti dugotrajan, ustrajan, učinkovit napor koji sigurno rezultira boljitkom.

Kakva je saradnja Udruženja banaka sa Centralnom bankom BiH, a kakva sa entitetskim agencijama za bankarstvo?

- Suradnja Udruženja banaka sa svim relevantnim partnerima je na zadovoljavajućoj razini. Jasno je da tu suradnju treba konstatno unapređivati vodeći se principom da sve što činimo činimo u interesu građana BiH, a to znači da svi akteri imaju jedinstven interes. Svi smo na istoj strani, u istoj ulozi, samo sa različitih pozicija djelujemo.

Kako komentirate Prijedlog zakona o banaka FBiH i Zakona o Agenciji za bankarstvo FBiH koje je utvrdila Federalna vlada?

- Zakon o bankama je davno donesen. Doživio je mnoge promjene, anekse i kao takav zastario. Krajnje vrijeme je bilo za novi zakon. Novi zakon je veliko poboljšanje u odnosu na postojeći, što je jako dobro. Postoji velik stupanj sinhronizacije entitetskih zakona o bankama kao i zakona o agencijama za bankarstvo. Jasno je da postoje (opravdana) razmišljanja, kao i o svakom zakonu, da je moglo i bolje. Bit će dovoljno vremena za svako poboljšanje koje bude vrijedno pažnje. Zakonodavac je uvažio sve primjedbe i sugestije koje je on smatrao potrebnim, jer je on i nositelj Zakona i s tim se moramo pomiriti, kao činjenicom.

Smatrate li da je courency board i dalje najbolji koncept za monetarnu politiku BiH i da li je on i dalje neupitan?

- Courency board je, po mom mišljenju, još uvijek jedino moguće rješenje u ovakvoj političkoj situaciji unutar BiH. Razmišljati o njegovim nedostacima (koja su evidentna) bez promjene političkog ambijenta je danas gubljenje vremena.

Na nedavnom sastanku sa predstavnicima UBBiH naglašena je potreba jačanja koordinacije između svih aktera finansijskog i bankarskog sistema. Šta to konkretno znači i da li do sada ta koordinacija nije bila na neophodnom nivou?

- Koordinacija između ova dva sektora je neophodnost i na njoj se kontinuirano radi. Taj kvalitet ne ovisi izolirano od ta dva sektora, nego više o vanjskim faktorima koji omogućuju veći ili manji stupanj razvoja oba sektora. Mi smo još uvijek bankocentrična zemlja, ne što mi ili banke to vole nego, jednostavno, ostali sektori nisu dovoljno razvijeni. Do razvoja dolazi veoma sporo i potreban će biti veći napor, kontinuitet, kao i kvaliteta političkog okruženja kako bi do bržeg razvoja došlo.

To je kontinuiran zadatak svih aktera, a ne samo banaka.

Zbog čega je odnos gotovinskog i bezgotovinskog plaćanja u BiH još uvijek u korist gotovinskog i kako to promijeniti?

- BiH je zemlja u kojoj tradicionalno gotovinsko plaćanje ima prednost u odnosu na bezgotovinsko. Taj trend se polako mijenja, ali ne treba očekivati čuda. Proces ovisi o puno povezanih aktera i parametara tako da ga nije jednostavno linearno definirati. Promjenom i primjenom zakonodavne regulative, većom edukacijom građana kao i prednostima bezgotovinskog plaćanja bit će određen i sam trend. Ne zaboravimo da je i u samoj Švicarskoj porasla potreba za najvećim novčanicama. Zašto?

 

Na ovu funkciju sam došao zbog profesionalnog izazova

Koji će biti Vaši prioriteti kao novoizabranog izvršnog sekretara UBBiH i zašto ste prihvatili tu funkciju?

- Kad su me kolege direktori banaka ponudili da prihvatim ovo mjesto, prvo sam se iznenadio, a onda zamislio. Nakon kraćeg razmišljanja, prihvatio sam ponudu jer sam osjetio novi izazov koji nudi ova funkcija. Čitav radni vijek radim u bankarstvu, a već kao dijete zarazio sam se tim poslom gledajući oca kako radi. Ovo mjesto nudi drugačiji pogled (objektivniji) na struku i to je jedan od razloga da probam doprinijeti razvoju struke sa ove pozicije. Jasno, razvoju ne zbog same struke, nego svega onoga što ona znači za kvalitetu življenja svakog pojedinca u ovoj državi. Koliko god moj doprinos bude relativno mali, bit ću zadovoljan jer će me natjerati da svaki dan moram biti nešto bolji od sebe jučer.

 

Bilo bi izuzetno važno da imamo agencije na državnoj razini

Kako ocjenjujete činjenicu da supervizija banaka nikada nije prebačena na državni nivo i koliko to kvari sliku o bankarskoj zajednici u BiH?

- Bilo bi izuzetno važno da imamo agencije na državnoj razini zbog puno razloga, ali i ovako postoji veliki stupanj usuglašenosti i koordinacije među agencijama, tako da to u praksi ne predstavlja prevelik problem.

 

Pripremio: Ruždija ADŽOVIĆ